BRISEL ĆE UCENITI SRBIJU DA SRUŠI SRPSKU, MADA ZNA DA NI BAJDEN NE MOŽE "UKINUTI DEJTONSKI SPORAZUM"! Sarajevo se uzalud nada, svet više nije njihov!
Podeli vest
Posle promene američke predsedničke administracije oživele su stare ideje o prekrajanju unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i pritisci na Republiku Srpsku
Poznati srpski novinar i dugogodišnji dopisnik iz Londona Siniša Ljepojević održao je predavanje na temu "Geopolitička ravnoteža i Republika Srpska". Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
01.03.2021
19:54
U tom novom entuzijazmu čak se tvrdi da će predsednik Bajden "ukinuti Dejtonski sporazum". To je, naravno, besmisleno jer kako jedan čovek, makar bio i predsednik Amerike, može da ukine međunarodni sporazum čiji su garanti nekoliko svetskih zemalja?!
To prije svega svedoči o nerealnom svijetu u kome živi politička Amerika. Svet se temeljno promenio.
Zapad više nije jedini "gospodar" i, u stvari, živi u "zamrznutom vremenu".
Istovremeno to još jednom potvrđuje da ni Amerika ni Zapad u osnovi nemaju neku novu, efikasnu politiku ni prema Republici Srpskoj ni Bosni i Hercegovini.
U tom svetlu, mnogo je verovatnije da će Amerika i Zapad samo obnoviti agresivnu medijsko-političku kampanju i uz taj narativ osloniti se na lokalne "agente uticaja". Uslovi za konkretne političke ili neke druge akcije, međutim, ne postoje.
Moguće su razne inicijative preko stranih predstavnika, čak i lokalno nasilje američkih klijenata na terenu, ali ozbiljnija politička ili vojna akcija nije moguća.
Zapadne mogućnosti su ograničene
Ukratko, i Republika Srpska i Srbija će biti izložene obnovljenim pritiscima Zapada ali u novom vremenu mogućnosti otpora su daleko veće nego ranije. Svet se promenio a ni Srbija ni Republika Srpska nisu više usamljene na vetrometini opadajuće imperije Zapada.
U stvari, svedoci smo početka novog procesa konfiguracije geopolitičke ravnoteže koja ima daleko širi značaj. I to je ključni proces kroz koji bi trebalo gledati i na obnovljenu narativnu agresivnost Zapada.
U centru stvaranja te nove ravnoteže u ovom delu sveta se nalazi ukupan srpski nacionalni korpus i južnoslovenske srpske države. Drugim rečima, odbrana prava Republike Srpske je istovremeno i odbrana celog srpskog korpusa i srpskih država.
Amerika i Zapad opravdavaju svoju agresivnost uverenjem da u Bosni i Hercegovini nisu postigli svoje strateške, i političke i vojne, ciljeve.
Politički nije postignuta takozvana jedinstvena Bosna pod kontrolom zapadnih klijenata, prije svega muslimanskog dela, a na vojno-strateškom planu nije postignuto ono glavno.
Pre nekoliko godina mi je u Briselu jedan nemački general rekao da u Bosni strateški vojni cilj NATO alijanse ipak nije ostvaren. Ključni, strateški cilj, rekao je, bila je kontrola nad Han Pijeskom, to je bilo osnovno, i to NATO nije uspeo. Sve drugo, rekao je on, nije bilo važno.
To je pozicija Zapada koja je naravno odavno poznata. Ali, Zapad više nije jedini u južnoslovenskim a ne samo srpskim zemljama. Tu su i drugi čime je i otvoren proces nove geopolitičke ravnoteže.
Šta to znači za Republiku Srpsku i koji su to novi izazovi pred njom?
U takvom ambijentu nije više, međutim, samo riječ o Republici Srpskoj nego i o celom srpskom korpusu čiju sudbinu u mnogo čemu simbolizuje i Srpska.
Novi izazovi su prije svega činjenica da se svet poslednjih godina temeljno promenio, odnosi u svijetu su prošli i još prolaze kroz tektonske promene, a da Zapad, koji se već dugo lažno predstavlja kao "međunarodna zajednica" više nije jedini u srpskom delu sveta.
Pitanje je, takođe, za koga su baš ti izazovi veći - za RS i srpski korpus ili za Zapad koji se ponaša kao da se ništa nije desilo i smatra da je ovaj dio sveta njegov posed stečen generisanjem ratova i onda igranjem mirovne uloge.
Trebalo bi podsetiti da opstanak i razvoj bilo koje zajednice i svakog društva je u njegovoj unutrašnjoj snazi, bilo da je organizovana kao država ili entitet. I tu snagu mora neprestano da održava, neguje i testira jer kada je riječ o Zapadu - on ima široku tehnologiju vrbovanja i korupcije, samo im je za to potrebno vrijeme i to u kontinuitetu i trenutak nepažnje.
Najefikasniji način borbe protiv toga je javna komunikacija i dijalog. Javnost mora da bude pravovremeno upoznata sa svim kretanjima i na taj način se stiče društveni konsenzus i unutrašnja snaga.
Ali, neophodna je i vizija modela i razvoja srpskog društva. Jer, bez toga nema ni jasnog stava.
Tu dolazimo do još jednog ozbiljnog izazova odnosa među srpskim zemljama, prije svega Republike Srpske i Srbije. Naravno, po definiciji, srpske zemlje su jedinstven front, jedan nacionalni korpus, ali izazovi ipak postoje. Najveći problem su takozvane evropske integracije i Evropska unija.
Evropske integracije iza kojih se krije monstrum Evropske unije su ipak zapadni blok i one su instrument politike Zapada koja je i politički, i ekonomski i kulturološki, ako hoćete i civilizacijski, antisrpska. Gotovo religijska odanost Evropskoj uniji je najveća pretnja i izazov jer ona preti razbijanju srpskog korpusa.
Vrlo je moguće da će Evropska unija ucenjivati Srbiju da ona obavi veliki dio posla oko Republike Srpske i to bi mogao biti jedan od uslova u ambiciji Srbije da postane članica EU. Takozvane evropske integracije se tako pojavljuju kao jedan od ozbiljnih problema za srpske interese.
U takvom geopolitičkom ambijentu dolazimo i do pitanja strateškog, srpskog opredeljenja. To je izuzetno važan izazov.
Zapad više nije sam na srpskom prostoru, tu su prije svega Rusija i Kina a u manjoj meri i Turska a na neki neobičan način i Iran, saveznik Rusije i Kine. To su ključni akteri nove geopolitičke ravnoteže. Uz to, i Zapad se razjeda iznutra i sve je jasnije da se interesi nekih zapadnih zemalja sukobljavaju u srpskim zemljama.
Ta nova situacija se obično zove multipolarnost ali, kada je riječ o srpskim interesima, ne radi se samo o tome da postoji više strana nego i o snazi svake od tih strana. Ko ima veći potencijal…
U takvim okolnostima teško je, uprkos dominantnim emocijama, donositi jednostavne odluke. Utoliko prije što se dinamika međunarodnih odnosa vratila u vrijeme druge polovine 19. veka što karakterišu česte promene savezništava, nejasan intenzitet interesa, drugim rečima, trgovina interesima, promjene kratkoročnih ciljeva i agresivnost onih koji gube uticaj.
Trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv
U prevodu, kada je riječ o međunarodnim odnosima - trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv.
EU i Zapad u tom smislu danas u najvećoj meri, kada je riječ o Srbima, podsećaju na politiku Austrije. I zato je veoma važno da imamo u vidu iskustva Srba iz druge polovine 19. i početka 20. veka.
RS i Srbija bi zato trebalo jasnim stavovima o svojim interesima i politici javno da iskažu te svoje stavove. Takav pristup bi onda značio i neku vrstu opredeljenja.
U prevodu, ko u svijetu podrži takve stavove i ima više razumevanja - to je onda to opredeljenje.
Srbi ne bi smeli da imaju bilo kakve iluzije o svijetu uopšte, čemu nas uči istorijsko iskustvo, i davno i nedavno, a u ovom slučaju o Zapadu.
Pre svega mislim da ono što se nekada mislilo o Srbima i šta se dana misli. Tu nema nikakvih promena niti će ih biti… Mi ne možemo promeniti mišljenje Zapada o nama, to su iluzije i zato ne bi trebalo da gubimo vrijeme uporno se udvarajući Zapadu.
Zapad ima samo moć destrukcije a ne umije da gradi. I zato ne treba da se gubi vrijeme.
Mada zvuči neobično, Zapadu je u BiH mnogo važnije da na bilo koji način očuva kontrolu nad Hrvatima a tako i privid hrvatsko-muslimanskog savezništva. Jasno je Zapadu da ne može mnogo šta da učini u RS i zato mu je važnije da kontroliše hrvatsku zajednicu i mehanizme održavanja tog nakaradnog muslimansko-hrvatskog savezništva.
To se prikriva neprestanom hajkom na Srpsku. Kao što su to pokazali i izbori za Predsedništvo BiH. Nije riječ samo o očuvanju privida političkog koncepta Zapada nego da se spreči eventualno srpsko-hrvatsko savezništvo.
Nije isključeno da bi neki dalji razvoj geopolitičke igre mogao dovesti i do neke nove "male istočne krize". Samo što bi ovoga puta ona bila izazvana slabošću samoproglašene Zapadne imperije na Balkanu.
Postoji mogućnost da to krene tim pravcem. I ta "mala istočna kriza" bi mogla da bude i završna faza uspostavljanja nove geopolitičke ravnoteže.
Koliko će sve to trajati - teško je proceniti. Procesi u međunarodnim odnosima su se ubrzali ali ipak je teško reći koliko će trajati preraspodela geopolitičke ravnoteže.
Istorijska iskustva mogu pomoći u razumevanju tih procesa što je i najvažnije a da bi se zadržao tempo u tom razumevanju Republika Srpska i celi srpski korpus moraju imati jasne stavove i odlučno definisane interese.
Utoliko prije što stvaranje istorije u kojoj ćemo živeti narednih decenija ulazi u završnu fazu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
DEDA RAKA
pre 3 godine
Srbijo slušaj komandu: NA LEVO KRUG ! Ostvi Zapad - na Istoku sunce sija gde se Kina i Rusija !
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
Ruski bombarder Tu-22M3 Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije srušio se u Stavropoljskoj teritoriji nakon završenog borbenog zadatka pri povratku na matični aerodrom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Hipersonične rakete su razbile "gvozdenu kupolu" i pokazale da je Izrael itekako ranjiv, izjavio je novinar "Večernjih novosti" Dragan Vujičić tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
Pre nešto više od mesec dana, 11. marta, dečak M.Ž. (13) iz sela Markovac kod Vršca sekirom je ubio 12 jaganjaca u toru komšije Predraga Tadića i od tada se nalazi na odeljenju psihijatrije Kliničkog centra Vojvodina.
U Višem sudu u Beogradu danas u 11 sati nastavlja se suđenje Zoranu Marjanoviću optuženom da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović.
Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!
Poznati finski hokejaš Aleksandar Barkov otkrio je u jednom razgovoru kako bi otišao na pivo i ručak sa Novakom Đokovićem, ali vrlo brzo je promenio mišljenje.
Argentinski čuvar mreže i golman Aston Vile spasao je svoj tim u penal seriji protiv Lila u četvrtfinalu Lige konferencija, a zatim je rekao da uvek bolje brani kada su navijači protiv njega.
19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
Udarac Iranu zadat je tako da bi rukovodstvo u Teheranu moglo da ga istoleriše i da se uzdrži od novih rundi eskalacije sa Izraelom, tvrdi jedan od najvećih izraelskih listova Iedioth Ahronoth.
Napad dronova na iransku vojnu lokaciju rano jutros trebalo je da pošalje poruku Teheranu da Tel Aviv može da izvrši udar unutar Irana, izjavio je neimenovani izraelski zvaničnik za Vašington post.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp poručio je danas da je opstanak Ukrajine u interesu Amerike, nekoliko dana pre glasanja Predstavničkog doma predvođenog republikancima o paketu pomoći za Kijev od 61 milijardu dolara.
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
S obzirom da ruske trupe napreduju i da se efikasno koriste klizne bombe, najkritičniji problemi za ukrajinske oružane snage ostaju nedostatak municije, dobro obučenih trupa i sposobnosti protivvazdušne odbrane, napisao je kolumnista Njujork tajmsa Mark Santora.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.