LINTA: Tužilaštvo da se pozabavi progonom Srba iz Zadra
Podeli vest
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je danas srpsko Tužilaštvo za ratne zločine da konačno pokrene istragu i podigne optužnice protiv nekadašnjih čelnika Zadra i zadarske policije i njihovih pretpostavljenih zbog planske likvidacije, mučenja i progona zadarskih Srba i masovnog uništavanja srpske imovine 2. maja 1991. godine i kasnije tokom ratnog perioda
Linta u saopštenju podseća da se danas navršava 30 godina od događaja koji je nazvan ''''Zadarska kristalna noć'''' ili ''''Progon zadarskih Srba''''.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije zatražio je od nadležnih hrvatskih organa objašnjenje incidenta u Borovu, kada je jutros grupa mladića prolazila kroz to mesto s većinskim srpskim stanovništvom antisrpske parole, među kojima "Oj, Hrvatska mati, Srbe ćemo klati" i "Ubij Srbina"
02.05.2021
20:07
- U Zadru je nakon dolaska HDZ-a na vlast maja 1990. godine odmah počeo najbrutalniji pritisak na Srbe putem telefonskih pretnji, uvreda, poruka mržnje, psihičkog i fizičkog maltretiranja. Zatim su počela hapšenja, mučenja i likvidacije Srba. Odnos prema Srbima u Zadru je jedan od mnogih dokaza ustaškog karaktera Tuđmanovog režima - navodi Linta.
On ističe da se vrhunac obračuna sa Srbima desio 2. maja 1991. godine kada je besna rulja krenula da se obračuna sa Srbima i uništava njihovu imovinu.
U Zadar je tada, kako kaže Linta, došlo više stotina ljudi sa desetak autobusa koju su bili naoružani motkama i šipkama, pevajući ustaške pjesme i uzvikujući ustaške parole.
Upotrebljena je i velika količina eksploziva koji se u to vreme nalazio jedino u posedu policije, koja nije ništa učinila da zaštiti Srbe i srpsku imovinu.
Tog i sledećeg dana, dodaje Linta, uništeno je 89 privatnih lokala u vlasništvu Srba, 37 privatnih srpskih kuća, 22 lokala društvenih firmi iz Srbije i 42 kuće i vikendice u mestu Bibinje, koje je udaljeno nekoliko kilometara od Zadra.
Brojne činjenice pokazuju da je rušilački pohod na Srbe i srpsku imovinu bio dobro organizovan i ranije isplaniran u koordinaciji lokalnih moćnika i vlasti Zagrebu, navodi se u saopštenju.
Linta navodi da je tog i narednih dana iz Zadra proterano oko 10.000 Srba, a uništeno oko 200 srpskih kuća, vikendica, poslovnih objekata i lokala društvenih firmi iz Srbije.
Likvidacije Srba i miniranje srpskih kuća i privrednih objekata su nastavljeni tokom leta i jeseni 1991. i tokom 1992. godine
Prema podacima gradske Komisije za popis srušenih kuća, u užem delu Zadra je minirano i uništeno oko 470 srpskih kuća i drugih objekata za vreme rata.
- Srbi koji su ipak odlučili da ostanu u Zadru bili su izvođeni iz kuća ili su hapšeni po ulicama i vezanih očiju odvođeni u ciglanu kraj Nina i na druga mesta gđe su najsvirepije mučeni, a mnogi su likvidirani samo zato što su Srbi. U periodu od 1991. do 1993. godine u Zadru su ubijena najmanje 34 Srbina, od toga 15 civila, a ostalo su pripadnici JNA u Zadru - dodaje Linta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Lan
pre 3 godine
Bravo za gospodina Lintu. Idemo grad po grad uz poziv prezivjelima da se jave i svjedoce o genocidu.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije zatražio je od nadležnih hrvatskih organa objašnjenje incidenta u Borovu, kada je jutros grupa mladića prolazila kroz to mesto s većinskim srpskim stanovništvom antisrpske parole, među kojima "Oj, Hrvatska mati, Srbe ćemo klati" i "Ubij Srbina"
Američke specijalne dalekometne GLSDB bombe, prebačene u Oružane snage Ukrajine, pokazale su svoju neefikasnost zbog ruskih sistema za elektronsko ratovanje koji ih potiskuju, piše poljsko izdanje Interia.
Američki državni sekretar Entoni Blinken praktično je zapretio Kini sankcijama SAD tokom sastanka ministara inostranih poslova G7 na italijanskom ostrvu Kapri 20. aprila. Najviši diplomata Sjedinjenih Američkih Država opisao je Kinu kao "glavnog davaoca" tehnologije, pomagaču u naoružavanju Rusije, rekavši da Peking podstiče "najveću pretnju evropskoj bezbednosti od kraja Hladnog rata", a na to je doboi odgovor od profesora ekonomije na univerzitetu u Notingemu, Či Meng Taun, u autorskom tekstu za "Konversejšn".
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
Ekonomsku dominaciju Kine na globalnom planu i očajničke pokušaje kolektivnog Zapada da joj stanu na put, komentarisali su gosti Info jutra, Milan Čavić iz Centra za društvenu stabilnost i pukovnik Mirčeta Jokanović.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Generalnom direktoru Milošu Vazuri sam rekao: ‘Nemoj da si naivan, tapšu te po leđima, zaposli mi ćerku, sina, ovoga, onoga. Cela familija se zaposli, a sutra kada bude problem tebe će prvog da šutnu’. Zato se drže zajedno, samo nemojte da mi ljubite grb, da se busate, kaže Igor Duljaj, doskorašnji trener crno-belih.
Zamenik kapitena Crvene zvezde Uroš Spajić (31) poručuje za Informer da je prošle jeseni razmišljao da odustane od fudbala, ali da sada ima totalno drugačije planove i želi sa crveno-belima u Ligu šampiona!
Ja nemam nikakav lični motiv, već govorim o onome što vidim i zbog toga bih jedva dočekao emisiju sa Aleksandrom Pešićem (31) i Draganom Stojkovićem Piksijem (59), rekao je Rade Bogdanović (53)!
Zvanični sajt NATO pakta objavio je interaktivnu mapu svih njenih članica na kojoj je vidno isključila lažnu državu Kosovo i njenog sastava i jedino što se može primetiti je tanka isprekidana administrativna linija.
Sjedinjene Države prebacuju borbene avione i bespilotne letelice u Katar nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati ukinuli dozvolu američkim avionima da iz te zemlje gađaju ciljeve u Jemenu i Iraku, piše "Volstrit džornal , pozivajući se na američke zvaničnike.
Ima li kraja uspešnim мodernizacijama sovjetskih i ruskih PVO raketnih sistema? Kada je počeo razvoj ”Buka (bukve)”, koji je trajao od 1972. do 1977. godine, s tim da su borbena ispitivanja počela 1977. godine, malo njih je slutilo da će ovaj naslednik ”Kuba”, na čijoj osnovi je i urađen, dočekati da bude veoma velika, gotovo neotklonjiva opasnost za sve što leti.
Glumica Iva Štrljić u razgovoru za Informer otkriva kako provodi Vaskrs, čemu se najviše raduje tokom praznika, ali i kako priprema njen omiljeni kolač.
Poslednjih decenija zec je kako u svetu, tako i u Srbiji postao najprepoznatljiviji simbol Vaskrsa, pa se tako u mnogim domovima mogu videti raznorazne vaskršnje dekoracije koje podrazumevaju sve što ima veze sa ovom životinjom.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.