Eparhija raško-prizrenska saopštila je da ni posle pet godina od kada je završen spor oko 24 hekatra zemlje oko manstira Visoki Dečani vlast u Prištini nije sprovela tu odluku
Eparhija u saopštenju za medije podseća da je Ustavni sud Kosova 2016. završio 16 godina dug spor o 24 hektara zemlje oko manastira Visoki Dečani i potvrdio odluku Vrhovnog suda da ta zemlja pripada manastiru Visoki Dečani.
Iako je reč o odluci koju su kosovske institucije u obavezi da primene po zakonu, već pet godina se to nije dogodilo.
Eparhija je, inače, nakon odluke pisanim putem tražila od opštine Dečani i katastra da se odluka sprovede i zemlja uknjiži, ali zahtev je ignorisan.
Nakon žalbe iz manastira Ustavni sud je ponovo 2019. ustanovio da su odluke tog organa obavezujuće za sudove, sva lica i institucije na Kosovu te da su te odluke objavljene i u Službenom glasniku.
Ustavni sud je još saopštio da će preduzeti sve što je u njegovoj nadležnosti po ustavu i zakonima.
Iako se eparhija u međuvremenu obratila i Centralnom katastru u Prištini, odluka nije sprovedena, da bi prošle godine uz puni nadzor misije OEBS-a na KiM bila ponovljena procedura zahteva za upis zemljišta po odluci Ustavnog suda i to i pred lokalnim i pred Centralnim katastrom, ali u oba slučaja zahtev manastira je ignorisan.
Foto: Fotoilustracija
Problem koji traje pet godina
U međuvremenu u izveštajima za 2019. i 2020. o verskim pravima američki Stejt Department je uporno pominjao ovaj problem ističući da niko nije odgovarao pred zakonom zbog neizvršenja odluke Ustavnog suda.
U saopšenju eparhije se napominje da je jasno da je reč o namernoj opstrukciji kosovskih institucija i na centralnom i na lokalnom nivou, "a pod uticajem formalnih i neformalnih centara moći kosovskih Albanaca koji su očigledno rešeni da se odluka nikada ne sprovede".
- Nažalost, svedoci smo da je lokalno zakonodavstvo nemoćno da išta učini, da su institucije u rukama pojedinaca koji kroje pravdu mimo Vrhovnog i Ustavnog suda i zakona i da međunarodni predstavnici jednostavno do sada nisu našli načina kako da kosovske institucije prinude da poštuju odluku sopstvenih najviših pravosudnih institucija i vladavinu prava - poručuju iz eparhije.
Ukazuju na to da je ovih dana ministar za prostorno planiranje u vladi Albina Kurtija Liburn Aliu, a prema izveštajima medija, jasno rekao da je izgradnja puta Dečani-Plav u skladu sa zahtevima Srpske pravoslavne crkve opasan presedan i da se on izričito protivi gradnji obilaznice oko specijalne zaštićene zone manastira.
Eparhija u saopštenju podseća i da je u novembru prošle godine Komisija za primenu specijalnih zaštićenih zona (SPZ), u kojoj su pored šefa EU misije i misije OEBS-a na KiM učestvovali i ministri tadašnje vlade za kulturu i prostorno planiranje, kao i predstavnici Eparhije raško-prizrenske, a u prisustvu komandanta KFOR-a, italijanskog ambasadora u Prištini i gradonačelnika Dečana, jednoglasno usvojili odluku Saveta kojom se prihvata aranžman za rešavanje pitanje puta Dečani-Plav.
Naime, po odluci Komisije za specijalne zaštićene zone predviđeno je da put Dečani-Plav ni u kom slučaju ne može da prolazi kroz zaštićenu zonu, zbog čega je odlučeno da se radi obilaznica oko zaštićene zone, a da se radovi na rehabilitaciji lokalnih puteva u zoni uz poštovanje svih restrikcija Zakona o SPZ sprovode paralelno i fazno dok se radi zaobilaznica.
To znači da bi bilo kakvi radovi na lokalnim putevima, a bez odgovarajućih radova na obilaznici oko zaštićene zone bili nezakoniti.
Foto: Reuters
Manastir Visoki Dečani
Eparhija upozorava da je svojim stavom novi ministar za prostorno planiranje praktično odbacio odluku Komisije za primenu SPZ i time pozvao na kršenje zakona favorizujući gradnju magistralnog međunarodnog puta za Crnu Goru kroz zaštićenu zonu.
Inače, oba slučaja dospela su u javnost u trenutku kada su kosovski ministri za kulturu i spoljne poslove u pismu organizaciji Europa Nostra izneli stav da se manastir Dečani mora skinuti sa liste sedam najugroženijih spomenika kulture u Evropi za 2021, a koju je sastavila početkom aprila Europa Nostra. U pismu ministri tvrde, naime, da manastir Visoki Dečani nije ugrožen, pošto, kako navode, tzv. Kosovo poštuje sve međunarodne principe zaštite.
Eparhija raško-prizrenska zaključuje da kosovske vlasti ne poštuju ni sopstvene odluke i zakone, ali ni institucionalni kontinuitet odluka prethodnih vlada, već "otvoreno skrivaju istinu o pravnom bezakonju i institucionalnom pritisku protiv SPC".
To je, napominju, završna faza pritisaka koji su još 1999. počeli sistematskim uništavanjem srpske duhovne i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji, devastacijom grobalja i drugih objekata kulture.
Ministarka za kulturu i informisanje Maja Gojković, povodom pisma koje su predstavnici privremenih prištinskih institucija uputili izvršnom predsedniku "Evropa nostra" u vezi sa manastirom Visoku Dečani, apelovala je danas na međunarodne organizacije za zaštitu kulturnog nasleđa da ne podležu političkim pritiscima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarka za kulturu i informisanje Maja Gojković, povodom pisma koje su predstavnici privremenih prištinskih institucija uputili izvršnom predsedniku "Evropa nostra" u vezi sa manastirom Visoku Dečani, apelovala je danas na međunarodne organizacije za zaštitu kulturnog nasleđa da ne podležu političkim pritiscima
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Broj žrtava zemljotresa koji je u ponedeljak pogodio oblast Sarangani na filipinskom ostrvu Mindanao, porastao je na 41, a više od 450 ljudi je povređeno, saopštila je agencija za vanredne situacije.
Iako su prve informacije o obaranju helikoptera "Apač" ostavljale prostor za spekulacije o protivvazdušnim raketama, američki mediji prenose da je reč o asimetričnom napadu iz vazduha.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.