Moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju i prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja i upravo zato projekat “Otvoreni Balkan” predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u autorskom tekstu za današnju "Politiku", koji vam prenosimo u celosti...
"Trideset godina je prošlo od kada su počeli sukobi na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Trideset godina Srbija je tražila sebe, branila se od svega što nije razumela, borila protiv onoga što je razumela, a nije mogla da spreči, slušala i provodila naloge onih koji su samo hteli da i region i Srbiju zamrznu u žabokrečini lažne nade, dodvoravala se svima koji bi pokazali bilo kakvu želju da na Balkanu prave lične karijere, iživljavajući se na balkanskim narodima, posebno Srbima, i sve to bez plana i ideje kako da stvari menjamo i kako da počnemo o sebi da odlučujemo, i, posebno, kako da od gubitnika postanemo pobednici.
Nismo razumeli, tamo devedesetih godina, šta se zbivalo u svetu, šta je značio pad Berlinskog zida, nismo shvatali koliko smo mali i slabi i u vojnom i u ekonomskom smislu u odnosu na najmoćnije zapadne sile, verovali smo u mitove o sopstvenoj snazi i izgubili smo sve. Pre svega, budućnost. A, onda, dvehiljaditih, kada smo očekivali uz početno otvaranje prema svetu, da će neko da nam pokloni sve i da ćemo bez velikog rada da živimo kao najbogatiji evropski narodi, pristajavši na svekolika nacionalna poniženja, izvinjavajući se za sve što jesmo, ali i nismo počinili, dobijamo još teže udarce, od proglašenja nezavisnosti Kosova koju Zapad zdušno podržava, do zatvaranja i katančenja svih naših fabrika i nestanka ekonomske perspektive Srbije.
Danas, kada smo zemlju ekonomski oporavili, nacionalno uspravili, vreme je da racionalno i pragmatično pogledamo oko sebe. Da razumemo ono što se zbiva u svetu, Evropi, ali i u regionu u kojem živimo. Srbija je na evropskom putu, napredovala je u svim sferama društvenog života, posebno u ekonomiji, ali Srbija mora da razume i potrebe i namere Evropske unije, kako ne bi gubila vreme sanjajući snove čije ostvarenje ne zavisi samo od nas. Evropa nas želi, onoliko koliko je potrebno da ne pravimo probleme, neretko rastrzana unutrašnjim razlikama, borbom protiv onih koji ne žele da prihvate sve moderne uzuse tzv.zelene agende koje male zemlje ostavljaju bez električne energije, gasa, ili, džihadističkog pristupa vladavini prava, često i licemernog( možete zamisliti kako bi se cela Evropa digla da je ugledni novinar ubijen u Poljskoj, a ne u Holandiji) , ali i nepostajanjem potpuno jasne strategije prema Zapadnom Balkanu, ali i drugim evropskim teritorijama koje ne pripadaju Uniji.
Istovremeno, u Srbiji i dalje ne razumemo da se stvari menjaju, da je politika živa stvar, odnosi u regionu takođe, te da mržnja, najčešće prema Albancima, nama ne donosi ništa. Naprotiv. Mi moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju, da prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja. Upravo zato, projekat Otvoreni Balkan predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost ne čekajući da nam bilo šta padne s neba, da nam bilo ko donese poklone koje ćemo platiti više od njihove vrednosti.
Foto: instagram/buducnostsrbijeav
O Balkanu u svetu obično misle kao o mestu stalnih ratova i krvoprolića. Čak i da je takva, istorija Balkana nije ni prići istoriji današnje Evropske unije, između čijih nacija su “tekle reke krvi”, kako je govorio Vinston Čerčil. Tako zavađen region, sa milionima žrtava u međusobnim sukobima, našao je način da iskorači napred i da za sebe i za druge napravi bolju budućnost. To je današnja Evropska unija, zajednica u kojoj nema granica i koja je jedna od najvećih ekonomskih sila sveta, doduše u ozbiljnom padu. I na Balkanu su tekle reke krvi, baš kao i nekada među današnjim zemljama Evropske unije. Ali, na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region napred i izvukao ga iz svoje teške prošlosti koja opterećuje i njegovu sadašnjost i njegovu budućnost.
Pre nešto manje od dve godine, zajedno sa Zoranom Zaevom, premijerom Severne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije, pokrenuo sam u Novom Sadu inicijativu da se između naših država uklone barijere koje ometaju takozvane četiri slobode, na kojima se zasniva zajedničko tržište EU – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala. Pre nekoliko dana, u Skoplju smo Zaev, Rama i ja potpisali tri dokumenta, kojima smo se obavezali da ćemo raditi na olakšanju uvoza, izvoza i kretanju robe između naših država, da ćemo omogućiti našim radnicima slobodan pristup tržištu rada u svakoj od tri zemlje i da ćemo udružiti snage da se zaštitimo od prirodnih katastrofa, gde god se one desile. Zašto ovo radimo? Zato što ne možemo, a nema nikakvog razloga ni da čekamo da neko to uradi umesto nas. Sve tri države žele da postanu članice Evropske unije i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge. Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan? Ako svaka od naših ekonomija gubi milione zbog čekanja robe na granici, ako hiljade naših radnika može da zaradi više kod komšije, ali ga sprečavaju barijere na granici, zašto bi to rešavao neko drugi umesto nas? Želim da se našoj inicijativi priključe i ostali na Balkanu, nemaju čega da se plaše, osim svakodnevnih gubitaka zbog “tvrdih” granica.
Naslušao sam se svega i svačega protiv “Otvorenog Balkana”, te da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sećam da je Albanija bila deo Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz CEFTU, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada? A ima i onih, i u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je “Otvoreni Balkan” naša ideja, da je naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije doneo sa strane. Ali i te primedbe su tipično balkanske, pa su mi zbog toga čak i simpatične. Kažu - ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to doneo iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rešavaju… “Otvoreni Balkan” će uspeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas I zato što niko osim Srbije, Severne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo. Ovo je prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za ceo region. I zato su dogovori u Novom Sadu i sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će biti i njihovi rezultati. Moramo do njih da dođemo zajedno, velikim radom i uz veliku podršku naših ljudi. Samo zato što se ovo ne tiče nikog sa strane, već nas koji u tome učestvujemo. I osnivači Evropske unije znali su da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije. I oni su doživljavali otpore na sve strane, ali uspeli su. Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vredni od Francuza, Nemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju Evropske unije. Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi. Nismo ni manje kreativni, ni uporni od Evropljana koji odavno imaju svoje zajedničko tržište. Na tom tržištu često nas poznaju po ajvaru, bilo da je iz Srbije, Makedonije ili Albanije, sva tri su odlična. Sada će nas upoznati i po znanju i volji da izvedemo najteže i najkomplikovanije integracione procese, one ekonomske. I to neuporedivo brže i efikasnije nego bilo gde unutar sadašnje EU. Ne zato da bismo se dokazali pred Evropom u koju želimo da uđemo, nego zato što je Balkan bez ekonomskih barijera naša nasušna potreba. I ako za to ne bude podrške i ako nas i dalje budu potcenjivali i osporavali, neće biti nikakav problem. Ovaj posao započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist".
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija nastaviti da govori istinu o svojim žrtvama, uključujući i žrtve u hrvatskoj policijsko - vojnoj akciji "Oluja" i dodao da je Hrvatskoj problem to što ih Srbija ni za kakvu pomoć i podršku ne moli.
Ispred Palate Srbija predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je pripadnike Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije koji su došli iz Kraljevine Španije, gde su učestvovali u gašenju velikih požara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ugledna novinarka Ljiljana Smajlović, izjavila je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić, za razliku od političkih protivnika u regionu, razume istorijski momenat sa dolaskom predsednika SAD Donalda Trampa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se direktno iz svoje porodične kuće u Čipuljićima, u opštini Bugojno, i poslao jasnu, snažnu poruku celoj naciji pred predstojeće izbore.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se rano jutros građanima snažnom i emotivnom porukom koja je odjeknula čitavom zemljom, još jednom pokazavši da su mu jedinstvo naroda, stabilnost i napredak svake opštine u Srbiji uvek na prvom mestu.
Blokaderske medijske trovačnice i hejterski profili masovno šeruju snimak iz sela Potpeć kod Užica, iznoseći suludu tvrdnju je baka odbila da se rukuje sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Ponašanje u crkvi nije samo pitanje pravila, već i izraz poštovanja prema svetinji i bogosluženju. Ključna stvar je stajanje - nije svejedno ako se naslonite na zid, stub ili fresku - bolje je da uradite jednu stvar.
Poznati svetski influenser Kieran Brown podelio je svoje prve utiske o Beogradu i Srbiji, i tom prilikom istakao da je posebno oduševljen atmosferom na ulicama grada, ljudima koji se druže, kafićima, kao i luksuznim krajevima koji oduševe svakog turistu.
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Na meti prevaranata u Vranju, našla se jedna žena kojoj je u četvrtak telefonom saopšteno da joj je ćerka navodno teško povređena i da je hitno potrebna operacija.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Španski premijer Pedro Sančez predsedavaće danas vanrednim koordinacionim sastankom sa nekoliko ministara kako bi se razmotrila situacija u Seuti, nakon masovnog priliva migranata iz Maroka prošle nedelje.
Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da testira čvrstinu i odlučnost NATO ograničenim napadom na neku od zemalja Alijanse u narednih nekoliko godina.
Iransko Ministarstvo obaveštajnih poslova saopštilo je u provinciji Kerman uhapsilo 21 osobu za koju tvrdi da je povezana sa izraelskom obaveštajnom službom Mosad.
Vrhovni verski vođa Irana ajatolah Modžtaba Hamnei je u izuzetno kritičnom stanju i mogao bi da premine u svakom trenutku, prenosi portal IranWire, pozivajući se na dva izvora bliska administraciji predsednika Irana Masuda Pezeškijana.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kaomi Dženigs (28) iz Irske bila je na putovanju iz snova sa svojim suprugom Oliejem na Tajlandu, gde su slavili njegov 30. rođendan. Međutim, idiličan odmor pretvorio se u noćnu moru kada su počeli da se javljaju neobični simptomi, za koje se ispostavilo da su znak terminalnog tumora na mozgu.
Kupovne kore za pitu mogu postati jednako ukusne kao domaće uz samo jedan jednostavan trik. Saznajte kako da napravite sočnu, mekanu i savršeno ukusnu pitu, bez suvih kora i razočaranja.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Poznata voditeljka Ana Radulović bila je gošća emisije "Demanti", u kojoj je prvi put otvoreno govorila o brojnim temama iz privatnog i poslovnog života kao i o odnosu sa roditeljima.
TV lice Ana Radulović u emisiji "Demanti" nije zaobilazila nijednu temu, te nam je oktirla kome je prvo rekla da se razvodi, kao i kakva je reakcija njenih roditelja bila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.