VERUJEM U SRBIJU, VERUJEM U BALKAN! Autorski tekst predsednika Aleksandra Vučića, KOJI MORATE DA PROČITATE!
Podeli vest
Moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju i prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja i upravo zato projekat “Otvoreni Balkan” predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u autorskom tekstu za današnju "Politiku", koji vam prenosimo u celosti...
"Trideset godina je prošlo od kada su počeli sukobi na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Trideset godina Srbija je tražila sebe, branila se od svega što nije razumela, borila protiv onoga što je razumela, a nije mogla da spreči, slušala i provodila naloge onih koji su samo hteli da i region i Srbiju zamrznu u žabokrečini lažne nade, dodvoravala se svima koji bi pokazali bilo kakvu želju da na Balkanu prave lične karijere, iživljavajući se na balkanskim narodima, posebno Srbima, i sve to bez plana i ideje kako da stvari menjamo i kako da počnemo o sebi da odlučujemo, i, posebno, kako da od gubitnika postanemo pobednici.
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
31.07.2021
12:23
Nismo razumeli, tamo devedesetih godina, šta se zbivalo u svetu, šta je značio pad Berlinskog zida, nismo shvatali koliko smo mali i slabi i u vojnom i u ekonomskom smislu u odnosu na najmoćnije zapadne sile, verovali smo u mitove o sopstvenoj snazi i izgubili smo sve. Pre svega, budućnost. A, onda, dvehiljaditih, kada smo očekivali uz početno otvaranje prema svetu, da će neko da nam pokloni sve i da ćemo bez velikog rada da živimo kao najbogatiji evropski narodi, pristajavši na svekolika nacionalna poniženja, izvinjavajući se za sve što jesmo, ali i nismo počinili, dobijamo još teže udarce, od proglašenja nezavisnosti Kosova koju Zapad zdušno podržava, do zatvaranja i katančenja svih naših fabrika i nestanka ekonomske perspektive Srbije.
Danas, kada smo zemlju ekonomski oporavili, nacionalno uspravili, vreme je da racionalno i pragmatično pogledamo oko sebe. Da razumemo ono što se zbiva u svetu, Evropi, ali i u regionu u kojem živimo. Srbija je na evropskom putu, napredovala je u svim sferama društvenog života, posebno u ekonomiji, ali Srbija mora da razume i potrebe i namere Evropske unije, kako ne bi gubila vreme sanjajući snove čije ostvarenje ne zavisi samo od nas. Evropa nas želi, onoliko koliko je potrebno da ne pravimo probleme, neretko rastrzana unutrašnjim razlikama, borbom protiv onih koji ne žele da prihvate sve moderne uzuse tzv.zelene agende koje male zemlje ostavljaju bez električne energije, gasa, ili, džihadističkog pristupa vladavini prava, često i licemernog( možete zamisliti kako bi se cela Evropa digla da je ugledni novinar ubijen u Poljskoj, a ne u Holandiji) , ali i nepostajanjem potpuno jasne strategije prema Zapadnom Balkanu, ali i drugim evropskim teritorijama koje ne pripadaju Uniji.
Istovremeno, u Srbiji i dalje ne razumemo da se stvari menjaju, da je politika živa stvar, odnosi u regionu takođe, te da mržnja, najčešće prema Albancima, nama ne donosi ništa. Naprotiv. Mi moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju, da prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja. Upravo zato, projekat Otvoreni Balkan predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost ne čekajući da nam bilo šta padne s neba, da nam bilo ko donese poklone koje ćemo platiti više od njihove vrednosti.
Foto: instagram/buducnostsrbijeav
O Balkanu u svetu obično misle kao o mestu stalnih ratova i krvoprolića. Čak i da je takva, istorija Balkana nije ni prići istoriji današnje Evropske unije, između čijih nacija su “tekle reke krvi”, kako je govorio Vinston Čerčil. Tako zavađen region, sa milionima žrtava u međusobnim sukobima, našao je način da iskorači napred i da za sebe i za druge napravi bolju budućnost. To je današnja Evropska unija, zajednica u kojoj nema granica i koja je jedna od najvećih ekonomskih sila sveta, doduše u ozbiljnom padu. I na Balkanu su tekle reke krvi, baš kao i nekada među današnjim zemljama Evropske unije. Ali, na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region napred i izvukao ga iz svoje teške prošlosti koja opterećuje i njegovu sadašnjost i njegovu budućnost.
Pre nešto manje od dve godine, zajedno sa Zoranom Zaevom, premijerom Severne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije, pokrenuo sam u Novom Sadu inicijativu da se između naših država uklone barijere koje ometaju takozvane četiri slobode, na kojima se zasniva zajedničko tržište EU – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala. Pre nekoliko dana, u Skoplju smo Zaev, Rama i ja potpisali tri dokumenta, kojima smo se obavezali da ćemo raditi na olakšanju uvoza, izvoza i kretanju robe između naših država, da ćemo omogućiti našim radnicima slobodan pristup tržištu rada u svakoj od tri zemlje i da ćemo udružiti snage da se zaštitimo od prirodnih katastrofa, gde god se one desile. Zašto ovo radimo? Zato što ne možemo, a nema nikakvog razloga ni da čekamo da neko to uradi umesto nas. Sve tri države žele da postanu članice Evropske unije i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge. Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan? Ako svaka od naših ekonomija gubi milione zbog čekanja robe na granici, ako hiljade naših radnika može da zaradi više kod komšije, ali ga sprečavaju barijere na granici, zašto bi to rešavao neko drugi umesto nas? Želim da se našoj inicijativi priključe i ostali na Balkanu, nemaju čega da se plaše, osim svakodnevnih gubitaka zbog “tvrdih” granica.
Naslušao sam se svega i svačega protiv “Otvorenog Balkana”, te da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sećam da je Albanija bila deo Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz CEFTU, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada? A ima i onih, i u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je “Otvoreni Balkan” naša ideja, da je naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije doneo sa strane. Ali i te primedbe su tipično balkanske, pa su mi zbog toga čak i simpatične. Kažu - ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to doneo iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rešavaju… “Otvoreni Balkan” će uspeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas I zato što niko osim Srbije, Severne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo. Ovo je prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za ceo region. I zato su dogovori u Novom Sadu i sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će biti i njihovi rezultati. Moramo do njih da dođemo zajedno, velikim radom i uz veliku podršku naših ljudi. Samo zato što se ovo ne tiče nikog sa strane, već nas koji u tome učestvujemo. I osnivači Evropske unije znali su da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije. I oni su doživljavali otpore na sve strane, ali uspeli su. Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vredni od Francuza, Nemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju Evropske unije. Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi. Nismo ni manje kreativni, ni uporni od Evropljana koji odavno imaju svoje zajedničko tržište. Na tom tržištu često nas poznaju po ajvaru, bilo da je iz Srbije, Makedonije ili Albanije, sva tri su odlična. Sada će nas upoznati i po znanju i volji da izvedemo najteže i najkomplikovanije integracione procese, one ekonomske. I to neuporedivo brže i efikasnije nego bilo gde unutar sadašnje EU. Ne zato da bismo se dokazali pred Evropom u koju želimo da uđemo, nego zato što je Balkan bez ekonomskih barijera naša nasušna potreba. I ako za to ne bude podrške i ako nas i dalje budu potcenjivali i osporavali, neće biti nikakav problem. Ovaj posao započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija je prijateljska ,dobronamerna zemlja. Sa svimm zeli saradnju i naravno da se zalaze zamir i stabilnost i za bolji zivot svojih gradjana. Otvoreni balkan pruza tu mogucnost!
Ne mogu da verujem da se nismo opametili.svi albanci u jednoj drzavi.veliku gresku je napravuo kralj aleksandar sa jugoslavijom i hrvatima ,sad stvaramo veliku albaniju.strasno.jadna srbijo.
Otvoreni balkan je najveci geopoliticki uspeh koji ce se prepricavati u istoriji. Sada kada Srbija postaje lider balkana ovako veliki sporazum koji cekamo vise od 30 godina bio je vise nego potreban.
Овај балкан опен ме подсети на Момира Булатовића и Слободана Милошевића који створише СР Југославију 1993 у јеку рата када су сви остали народи стварали своје државе. И након тога направише чувену фотографију како заједно корачају кроз поље жита. Већ могу да замислим Вукашина из Никшића како заједно са Милорадом из Требиња стрпљиво чека на граници посматрајући камионе из Тетова и Лазарета који без задржавања превозе парадајиз за Лесковац. Успут дивећи се српским камионима на њиховој супериорности због ригорознијег техничког прегледа у односу на " савезнике". Коментаришу ћи да је све то " виша" политика нашег мудрог " вође" за наше боље сутра.
Sve je to lepo samo ni jedan Englez ili Francuz nece doci u HAJDELBERG zamak (u Nemačkoj) i tvrditi da je to njegovo Kulturno nasledje potpuno ignorisuci da je on npr. "Musliman", a da su mu preci dok su bili hiscani bili Katolici (recimo da se radi o pravoslavnom Hramu, iako je Rec ovde o Protestantskim - Luteranima)! Na to se NE sme pristati.
Sto se tice "Mini Sengena" ili "Otvorenog Balkana" to u potpunosti podržavam. Kao uslucaju Nemačke kao naj vece ekonomije u EU, Srbija kao naj veci ekonomski sistem u regionu ce imati naj vise koristi od toga ALI ce isto imati i svi drugi. SRBija kao NAJ VECI zubcanik ce imati naj vise koristi ali ce i NAJ VISE VUCI Ekonomiju Regiona. Protiviti se tome je ISTO kao kad bi se Belgija i Holandija bune sto Nemačka ima naj vise koristi od EU!
Овај балкан опен ме подсети на Момира Булатовића и Слободана Милошевића који створише СР Југославију 1993 у јеку рата када су сви остали народи стварали своје државе. И након тога направише чувену фотографију како заједно корачају кроз поље жита у бољу будућност. Већ могу да замислим Вукашина из Никшића како заједно са Милорадом из Требиња стрпљиво чека на граници посматрајући камионе из Тетова и Лазарета који без задржавања превозе парадајиз за Лесковац. Успут дивећи се српским камионима на њиховој супериорности због ригорознијег техничког прегледа у односу на " савезнике". Вероватно заједнички закључујући да је све то " виша" политика нашег мудрог " вође" за наше боље сутра. Негде у подсвести ће им бити Тито и сви они чланови породице, кумови и пријатељи који су животе дали за Балкан, или можда грешим?
Srbija je zaista postala prava zemlja, pravi komšija i prijatelj, i prava kolevka za svoje građane. Veliku zahvalnost za to zaslužuje naš predsednik zajedno sa svojim timom. Živela Srbija!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa predstavnicima kompanije Azvirt nakon čega će biti potpisan komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran.
Predrag Koraksić Koraks, blokader sa dna kace i ustašoidni niskotiražni tabloid Danas probili su dno u napadima na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je danas Sevojno i Lučane. Razgovarao je sa građanima, a zatim i sa rukovodstvom i zaposlenima u fabrici "MB Namenska".
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
Top otkriće Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI) o studentu Vanji Berić, prvom na blokaderskoj listi "Kladovo ima nas - vreme je za promene", našlo se na udaru cenzorskih makaza blokadera kojima su puna usta slobode govora.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Banka Engleske sprovodi veliki program dobrovoljnih odlazaka, pri čemu će više od 400 zaposlenih napustiti posao, a mnogi od njih očekuju značajne otpremnine, uključujući i najviše rukovodioce.
Predsedniku i osnivaču kompanije "AutoČačak", Milenku Kostiću, uručena je "Laurin & Klement" nagrada za životno delo, prestižno priznanje koje kompanija Škoda Auto dodeljuje svojim najuspešnijim saradnicima.
Tokom večernjih sati na području Zlatiborskog okruga kiša je prešla u susnežicu i sneg, a saobraćaj se odvija bez problema jer su na teren odmah upućene dežurne putarske ekipe.
Nenad K. (58) čije je telo pronađeno u luksuznoj zgradi u Čačku ubijen je zbog neraščišćenih poslovnih odnosa sa osumnjičenim Milanom M. kojem je zbog toga zapalio kuću.
Petorica Srba ubijena su u Južnoafričkoj Republici u periodu od 2013. do 2019. godine. Poslednji koji je likvidiran bio je Jugoslav Smiljkić (51) iz Beograda.
Crnogorski državljanin Darko Đurović optužen je u SAD za zaveru radi ubistva i otmice dvojice disidenata, a američko tužilaštvo tvrdi da je primao novac, tragao za metama po Evropi i lagao FBI.
Marokanac Hamza O. (33), koji je krajem juna prošle godine pretukao policajku na Autobuskoj stanici u Zagrebu, u ponedeljak je osuđen na godinu dana zatvora, uslovno na pet godina, pred Opštinskim krivičnim sudom u Zagrebu.
Peruanska premijerka Denis Mirales podnela je danas ostavku, manje od mesec dana od opštih izbora koji su u toj zemlji zakazani za 12. april, saopštio je danas kabinet predsednika te zemlje Hozea Balkazara.
Producent filma "Žetva" kaže da je tokom snimanja ovog ostvarenja o zločinima u "Žutoj kući" trpeo velike pritiske i da se mnogima nije svidela ova tema.
Pun Mesec koji će se pojaviti u znaku Vage 25. marta 2026. godine donosi snažnu emotivnu energiju i razotkriva pitanja vezana za odnose među ljudima, a najviše će uticati na Blizance, Vage i Vodolije.
Ovogodišnja dodela Oskara u Los Anđelesu pretvorila se u pravi spektakl, ali ne samo zbog nagrada, već i zbog modnih ispada koji su mnoge ostavili bez teksta.
Kris Mejdžor, britanski stjuard sa 25 godina iskustva, otkriva zašto nošenje crnih čarapa u avionu može predstavljati problem i kako naizgled bezazlena navika ponekad dovodi do nepredviđenih situacija.
Meta je najavila da će od 8. maja 2026. godine ukinuti opciju "end-to-end" enkripcije u Instagram porukama, navodeći kao razlog to što ju je koristio mali procenat korisnika.
Ako vam se kosa brzo masti, suvi šampon je često prvo rešenje. Ipak, Zion Ko Lam tvrdi da postoji jednostavan trik koji može još bolje osvežiti koren kose, micelarna voda.
Pevačica Zlata Petrović odlučila je da ustupi svoj veći stan sinu Jovan Pejić i njegovoj izabranici Ena Čolić, kako bi mogli da započnu zajednički život, dok će ona preći u manji stan od oko 30 kvadrata.
Pevačica Mia Borisavljević progovorila je o braku sa suprugom Bojanom Grujićem i otkrila kako je sve u životu neizvesno, pa da tako i oni imaju trzavice.
Pevač Marko Gačić otvoreno je progovorio o braku sa koleginicom Gogom Gačić i priznao da ju je prevario, ali i objasnio razloge koji su doveli do kraha njihove zajednice.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar