Američki predsednik Džo Bajden, na početku svoje vlasti, naveo je da se 'Amerika vraća'. Ako pogledamo istoriju američkih intervencija, to bi moglo da znači probleme za Balkan
Uz upozorenja da bi nove tenzije između Prištine i Beograda mogle da naruše mirovni sporazum star decenijama, kojim su okončani krvavi sukobi na Balkanu posle raspada Jugoslavije, Sjedinjene Američke Države su sve više podeljene šta da rade po tom pitanju.
Ovako u autorskom tekstu za RT o stanju na Balkanu i ulozi Amerike piše Džulijan Fišer, politički analitičar Ruskog komiteta za javne poslove (Ru-PAC), američke nevladine i neprofitne organizacije koja se zalaže za poboljšanje odnosa SAD i Rusije.
Njegov tekst prenosimo u celini:
SOHO forum u Njujorku bio je ranije ovog meseca domaćin debate između Skota Hortona, dugogodišnjeg libertarijanca i antiratnog radio voditelja, i Bila Kristola, neokonzervativnog mislioca i jednog od ideoloških arhitekata američkog svetskog poretka posle 11. septembra 2001. Predmet debate bio je američki intervencionizam, njegova zakonska osnova i istorijska uloga.
Kao što se moglo i očekivati, Kristol je izneo nejasne pojedinosti koje pokušavaju da preprave američko nasleđe 'dobroćudnog svetskog hegemona', što je termin koji je on lično skovao još 1996. godine kada je objašnjavao ulogu te zemlje u svetu. Osvrćući se na ratove u Iraku, Kristol je u isto vreme rekao da Amerika 'nije dovoljno gurala demokratiju', ali i da je 'bila previše ambiciozna'. Ukratko, priznao je da su greške napravljene, što je napredak koji je bio nezamisliv pre samo nekoliko godina, ali ipak i dalje nedostaje odgovornost za njih.
Koliko god da su američke akcije na Bliskom istoku za Kristola bile nesavršene, on insistira da je intervencija SAD u ratovima u Jugoslaviji tokom devedesetih godina bila uspešna.
Prema njegovom mišljenju, Balkan je bio 'jedan slučaj rata koji je bio vredan angažovanja, koje je imalo veoma dobre posledice'.
I kao da je dao znak, balkanski lonac bi ponovo mogao da proključa.
Nerazrešen konflikt
Kosovo je potencijalno bure baruta u južnoj Evropi još od kraja sukoba 1998-1999. Skorašnje tenzije sa Beogradom, od kog je Priština unilateralno proglasila nezavisnost, dovele su do nove eskalacije tenzija.
Počevši u septembru ove godine, Srbi koji žive na Kosovu pokrenuli su proteste protiv lokalnih vlasti zbog maltretiranja putnika koji ulaze na tu teritoriju sa tablicama iz centralne Srbije. Usledila je mobilizacija naoružanih kosovskih policajaca, blokade puteva i saobraćajni haos u blizini administrativne linije.
Evropska unija posredovala je u postizanju privremenog rešenja, koje uključuje prekrivanje nalepnicama nacionalnih oznaka na tablicama, dok posebna radna grupa u Briselu ne dođe do trajnijeg rešenja u narednih šest meseci. Da li će to biti dovoljno za smirivanje situacije, ostaje da se vidi.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Od tada, dogodili su se novi sukobi između policije i nezadovoljnih građana u blizini Mitrovice.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je to što je kosovska policija upotrebila nasilje protiv Srba. Ministar Sergej Lavrov sreo se sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i pozvao na razgovore između Prištine i Beograda i diplomatsko rešenje koje će poštovati obe strane.
Kako je tenzija rasla, tako je NATO brzo pojačao patrole na Kosovu, uključujući i njegov sever. Kfor je saopštio da će zadržati 'privremeno snažno i agilno prisustvo u regionu'.
Prošle nedelje, kosovski ministar odbrane Armend Mehaj odleteo je u Vašington da se sretne sa podsekretarom za odbranu SAD Kolinom Kalom u Pentagonu. Tema razgovora bili su 'prioriteti bilateralne bezbednosne saradnje'.
To je samo poslednji primer američkog stava u vezi sa Kosovom. Kosovo je sa američkom podrškom lansiralo kampanju za svoje međunarodno priznanje 2008. godine. Mnoge velike zemlje, koje predstavljaju većinu svetske populacije, među kojima su Rusija, Kina i Indija, nisu priznale nezavisnost Kosova.
Stalne težnje Kosova ka nezavisnosti čine ono što je naizgled benigno pitanje, kao što su registarske tablice, pitanjem rata i mira.
U pozadini je i dalje rat na Kosovu iz 1999. godine, u kom je NATO učestvovao kroz ozloglašenu kampanju bombardovanja protiv Srbije, što je dovelo do smrti najmanje 489 civila, kako tvrdi Hjuman rajts voč. U aprilu 1999, NATO je namerno gađao Radio-televiziju Srbije, ubivši 16 civila, navodi Amnesti internešnel. U jednom trenutku, SAD su 'greškom' bombardovale kinesku ambasadu u Beogradu, ubijajući troje i ranjavajući 20 ljudi. Ispostavilo se da je to jedina meta koju je odabrala CIA tokom tog sukoba.
Do danas, SAD su zadržale vojnu bazu Bondstil blizu Uroševca, kao deo međunarodnih snaga Kfora.
Dve države u jednoj
Na zapadu, Bosna i Hercegovina se ponovo pojavila u međunarodnim vestima. U pozadini Samita EU-Zapadni Balkan početkom oktobra, vođa bosanskih Srba Milorad Dodik rekao je prošle nedelje da će parlament Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, uskoro glasati kako bi vratio sebi neke nadležnosti koje su prenete na državni nivo.
To uključuje i vojsku, sudove, tužilaštvo i poresku administraciju. Sve to je preneto na nivo BiH posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i nije zapisano u ustavu.
Dodik želi nezavisnu Republiku Srpsku bez ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH i tvrdi da za to ima podršku sedam zemalja EU, ali nije naveo koje su u pitanju.
U osnovi poslednje bosanske glavobolje su izmene krivičnog zakona kojim se krivičnim delom proglašava negiranje genocida, što je nametnuo visoki predstavnik u BiH.
Rusija je saopštila da je pozicija visokog predstavnika zastarela i da je vreme da se smanji nadzor stranaca nad BiH, 'koji samo stvara probleme i minira mir i stabilnost u toj zemlji'.
Moskva ostaje kritična i prema pokušajima da BiH uđe u NATO, insistirajući da ne postoji konsenzus BiH naroda po tom pitanju.
Svirajući po potpuno drugačijim notama, Vašington je tako prošlog meseca pokušao da ukori Dodika za njegovu 'secesionističku retoriku'. Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD, upozorio je da 'ništa osim izolacije i ekonomskog očaja' ne očekuje Republiku Srpsku. Dodik mu je na pretnje sankcijama uzvratio psovkom.
U SAD, razne balkansko-američke organizacije izdale su zajedničko saopštenje pozivajući Kongres i Bajdenovu administraciju da 'odmah pokrene korake kako bi sprečili pokušaje vlade Srbije da ugrozi mir i bezbednost u regionu'. U njemu se poziva i NATO da 'proširenje na taj region postavi kao prioritet', te navodi da je stanje na Balkanu 'američko nasleđe'.
'Amerika je investirala previše svojih resursa u region da bi dozvolila revanšističkim akterima da ponište skoro četvrt veka napretka', navodi se u saopštenju.
Međutim, na šta liči to američko investiranje sopstvenih resursa?
Početkom 1992. godine, pre nego što je izbio rat u BiH, sve umešane strane postigle su sporazum, Karington-Kutiljero plan, kojim se BiH deli na kantone među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.
U poslednjem minutu, međutim, tadašnji američki ambasador u Jugoslaviji Voren Cimerman sreo se sa liderom Bošnjaka Alijom Izetbegovićem u Sarajevu, navodno mu obećavši puno priznanje jedinstvene BiH. Izetbegović je promptno povukao svoj potpis sa Karington-Kutiljero plana i ubrzo su SAD i njene evropske saveznice priznale Izetbegovićevu državu. Rat je izbio samo mesec dana kasnije, u aprilu 1992.
Foto: Fotoilustracija
SAD su se kasnije vratile na pregovore koji su uključivali podelu države, što je ličilo na raniji sporazum.
Kako je Njujork tajms pisao 1993, 'desetine hiljada mrtvih kasnije, SAD nagovaraju lidere tri bosanske strane da prihvate sporazum o podeli sličan onom kom se Vašington protivio 1992'.
Cimerman je tada govorio da je 'naša nada bila da će Srbi odustati ako vide da će Zapad priznati Bosnu, ali ispostavilo se da grešimo'.
Vratimo se Horton-Kristol debati sa početka. Horton je naveo američko protivljenje Karington-Kutiljerovom planu, sa razornim posledicama, kao primer američkih intervencija koje ometaju, a ne promovišu mir i stabilnost.
Američki predsednik Džo Bajden, na početku svoje vlasti, naveo je da se 'Amerika vraća'. Ako pogledamo istoriju američkih intervencija, to bi moglo da znači probleme za Balkan", piše Džulijan Fišer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.