MALI ODGOVORIO RADOSAVLJEVIĆU I NIKEZIĆU: O srpskoj ekonomiji danas besramno govore oni koji su stručno uništavali Srbiju
Podeli vest
Ministar finansija i potpredsednik Srpske napredne stranke Siniša Mali odgovorio je, kako je objasnio, „ekspertima za propast“ i „lažovima“ Goranu Radosavljeviću i Dušanu Nikeziću, i napomenuo da o srpskoj ekonomiji danas besramno govore oni koji su stručno uništavali Srbiju
„Teze ovih „stručnjaka“ da je inflacija pojela plate, pobija činjenica da je prosečna inflacija na nivou 2021. godine iznosila 4,1 odsto, što znači da smo na nivou godine imali ne samo nominalni, već i realni rast zarada od 4,6 procenata“, objasnio je Mali.
Gostujući u Jutarnjem programu TV Pink, ministar finansija Siniđa Mali osvruo se i na novi "investiciju" Dragana Šolaka, odnosno kupovinu fudbalskog kluba Sautempton
06.01.2022
12:37
On je naveo da je prosečna godišnja inflacija u našoj zemlji znatno manja nego u pojedinim jačim evropskim ekonomijama, pošto je ona u Poljskoj 5,1 odsto, a u Mađarskoj 5 procenata. Istakao je i da je prosečna godišnja inflacija u Nemačkoj prošle godine iznosila 3,1 odsto, a u Španiji 3 procenata, te da je njihova priča da Srbija ima znatno veću inflaciju od evropskog proseka ništa drugo do notorna glupost.
Siniša Mali je naglasio da je nešto viša inflacija u najvećoj meri posledica rasta cena energenata i hrane na svetskom tržištu.
„Možda je najveći uspeh to što je prosečna „bazna inflacija“, osnosno kada se isključe cene energenata, hrane, alkohola i cigareta, u 2021. godini iznosila 2,3 procenta, dok je, u decembru iznosila 3,5 odsto, što je ogroman uspeh u ovakvim međunarodnim okolnostima. Između ostalog, u tome smo uspeli, jer za razliku od „stručnjaka“ mi, između ostalog, čuvamo stabilnost deviznog kursa već devet i po godina. Uz to, javne finansije su stabilne, kao i javni dug, koji je čak i ispod nivoa koji smo očekivali, zahvaljujući uštedama koje smo postigli. Naime, prošla godina je završena sa stopom javnog duga od 56,9 odsto opšte države u odnosu na BDP, odnosno 57,5 procenata u odnosu na konsolidovanu državu“, objasnio je Mali.
Kako je rekao, iako se pretpostavlja da bi nekadašnji državni sekretari u Ministarstvu finansija trebalo da dobro poznaju materiju, vremenom ta pretpostavka bledi.
„U njihovo vreme, 2011. godine inflacija je bila dvocifrena, čak 11 odsto, što je pored tragičnog rasta kursa evra sa 81 na čak 113,13 dinara, uticalo na drastičan pad životnog standarda građana. Ta katastrofa se dogodila ne zbog spoljnih faktora, poput prekida lanaca snabdevanja, već zbog pogrešnih odluka tadašnje vlasti, odnosno pomenutih Radosavljevića i Nikezića, a pod patronatom njihovih šefova, kojima je jedina politika bila da pokradu što više novca iz državne kase. Njihova politika je bilo prekomerno zaduživanje, uz neshvatljivo visoke kamate, a kako bi veštački podizali plate i penzije pred izbore, i deo tog novca naravno skladištili na privatnim računima. Zbog njih nam se bankrot konačno nasmešio 2012. godine, pošto su uspeli da do te mere upropaste javne finansije, odnosno da i državu i građane doteraju do prosjačkog štapa“, naveo je on.
Kada je reč o sabiranju BDP-a od 2001. do 2012. godine, Siniša Mali je naveo da oni sabiraju „babe i žabe“.
„Taj period mora da se razbije na tri potperioda: oporavak i stabilizaciju od 2001. do 2005. kada je razrešen zid finansijskih sankcija stand by aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom, otpisom 2/3 spoljnog javnog duga (Pariskom i Londonskom klubu) i velikim prilivom donacija za operativnu rehabilitaciju elektroenergetskog sektora i glavnih funkcija države. Od 2004. godine, afirmisan je jedan potrošački model ekonomije u kome se povećavaju plate i penzije, ali na bazi zaduživanja i privatizacije, tako da raste spoljnotrgovinska i platnobilansna neravnoteža (deficit roba i usluga do 24 odsto BDP-a) koja najavljuje rast autonomnih rizika od izbijanja finansijske krize“, naveo je on.
Podsetio je da je kriza izbila u oktobru 2008. godine i da je tada disao „sudden stop“ na finansijskim tržištima, tako da je zaduživanje preuzela država bez promene potrošačkog modela i sa daljim rastom potrošnje iznad investicija.
„Neograničeno javno zaduživanje u trećem potperiodu od 2009. do 2012. godine dovelo je do akumulacije skupog i nepovoljnog javnog duga, a probijena su i fiskalna pravila (ograničenje javnog duga na 45 odsto BDP-a) zbog čega je MMF suspendovao aranžman iz 2011. u februaru 2012. godine, shvatajući da Srbija srlja u krizu javnog duga, odnosno u bankrotstvo. Najgora manifestacija neodgovornih fiskalnih i monetarnih politika je bio rast udela problematičnih kredita u državnim bankama. Setimo se Agrobanke, koja je otišla „pod led“. Tako su propale i sve državne banke i fondovi (Vojvođanski razvojni fond), osim Komercijalne banke, mada ni ona nije bez balasta nenaplativih kredita. Kreirane su fiktivne kompanije koje su drenirale državne banke, a novac je odlazio u privatne džepove. Državne banke i fondovi su tako propali, a nova monetarna i fiskalna vlast od 2012. godine morala je da se uhvati u koštac sa teškim reformama, fiskalnom konsolidacijom, sanacijama u bankarskom sektoru, obnavljanjima državnih fondova i stabilizacijom tržišta, odnosno cena i kursa“, rekao je on.
Mali je istakao da njihova priča o rastu BDP-a u uslovima neodrživosti i potencijalnog bankrotstva zasnovanog na rastu potrošnje koja prednjači u odnosu na rast investicija, predstavlja besmislicu, kao i poređenje istog sa periodima stabilnosti i održivog rasta.
On je naveo da je Srbija postigla fantastične rezultate, o čemu su oni i njihovi poslodavci u interesno-poslovnim kompanijama, koji se prodaju za političke partije, mogli samo da sanjaju, jer briga o opštem dobru, nije u njihovom programu.
„Po fleš proceni Republičkog zavoda za statistiku stopa rasta naše ekonomije u 2021. godini bila je 7,5 odsto. Sa stopom rasta od minus 0,9 odsto u 2020. godini, ako pogledamo te dve godine kumulativno to je rast od 6,5 odsto, i to je posle Irske najviša stopa rasta u Evropi. Srbija pobeđuje u doba pandemije, u doba najveće krize“, zaključio je Mali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gostujući u Jutarnjem programu TV Pink, ministar finansija Siniđa Mali osvruo se i na novi "investiciju" Dragana Šolaka, odnosno kupovinu fudbalskog kluba Sautempton
Na koncertu Ane Bekute povodom Srpske nove godine u Čačku sinoć je došlo do incidenta, kada je nekolicina okupljenih blokadera gađala pevačicu grudvama.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Večeras je u prvoj borbi za medalju u Exatlonu pobedu odneo tim plavih rezultatom 5:4, dok su u borbi za nominacije pobedu odneli Crveni rezultatom 10:6.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Austrija je od početka 2026. godine uvela znatno strože kazne za vožnju auto-putevima bez važeće vinjete, pa tako ukoliko je nemate, možete dobiti kaznu od čak 200 evra. Ovo pravilo važi i za vozače iz Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Srpsku novu godinu, ali i praznik svetog Vasilija Velikog, pa se veruje da od današnjeg vremena zavisi kakva će nam biti godina.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici Antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Stravične optužbe o brutalnom zlostavljanju deteta potresle su javnost u unsko-sanskom kantonu u Bosni i Hercegovini - samohrani otac iz Cazina tvrdi da je njegovo dete bilo fizički zlostavljano u privatnom vrtiću.
Policija i nadležno tužilaštvo rade na rasvetljavanju stravičnog slučaja nasilja koje se dogodilo u Beogradu 9. januara, nakon što je devojka prijavila da ju je poznanik nekoliko sati držao kao taoca u kući i brutalno fizički mučio.
Novi, potresni detalji istrage porodične tragedije na Zvezdari otkrivaju da je Dušan P. (16), koji je 7. januara pucao u babu i dedu, a potom izvršio samoubistvo, mesec dana ranije pretio mlađem bratu (14) i prislonio mu pištolj na glavu.
Iranske zalihe raketa povećane su od 12-dnevnog rata sa Izraelom prošle godine, izjavio je komandant Vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde Madžid Musavi, preneli su državni mediji.
Predsednik SAD Donald Tramp učestvovaće naredne nedelje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde će predvoditi najveću američku delegaciju u istoriji ovog skupa, saopštio je direktor Foruma Borge Brende.
Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen danas boravi u Beloj kući, gde će pokušati da smanji tenzije oko Grenlanda, arktičkog ostrva čiji je status doveden u pitanje nakon oštrih izjava američkog predsednika Donalda Trampa.
Izaslanici predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, žele uskoro da otputuju u Moskvu kako bi se sastali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, preneli su izvori upoznati sa situacijom, objavio je Blumberg
Glumica Radmila Živković osam godina pred smrt nije glumila i dobijala uloge, a kako je jednom prilikom otkrila, razlog tome je što mnogima nije odgovarala.
Malo ko zna da se naš legendarni glumac Bata Paskaljević zapravo zvao Mihajlo Zojić, a ime pod kojim je ušao u istoriju jugoslovenskog glumišta uzeo je po dedi Paskalju Zojiću.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Sraman napad blokadera na Anu Bekutu u Čačku nije sprečio pevačicu da kao pravi profesionalac završi koncert i svojim postupkom nasilnicima održi lekciju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar