Ono što je ambasada Italije u Hrvatskoj uradila je NEPRIMERENO I NEDOPUSTIVO! To je kao da se neko u Aušvicu solidariše s nemačkim narodom?!?
Podeli vest
Direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić, zatražio je od italijanskog ambasadora u Zagrebu izvinjenje i uklanjanje neprimerene objave u kojoj se u kontekstu memorijalizacije jasenovačkih žrtava izražava solidarnost sa hrvatskim narodom
Na zvaničnoj Tviter stranici italijanske ambasade u Hrvatskoj, "Italy in Croatia", podeljena je skandalozna objava o Jasenovcu koja je izazvala buru na društvenim mrežama
23.04.2022
11:02
Istoričar Dejan Ristić rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS, da je 22. april 1945. dan kada je došlo do proboja poslednje grupe zatočenika, sistema koncentracionih logora smrti NDH u Jasenovcu koji se s pravom smatraju u istorijskoj nauci najbrutalnijim gubilištem u Evropi u Drugom svetskom ratu.
"Svakog 22. aprila, a to je i naš nacionalni dan sećanja na žrtve genocida, Holokausta, održavaju se komemorativne manifestacije širom srpskog etničkog prostora", kaže Ristić.
"Tradicionalna komemoracija u Jasenovcu obuhvatila je i prisustvo predstavnika diplomatskog kora, akreditovanog u Zagrebu. Italijanska ambasada u Hrvatskoj postavila je na zvaničnom Tviter nalogu fotografiju svog ambasadora koji odaje počast žrtvama Jasenovca uz jasnu napomenu da tim povodom izražava solidarnost hrvatskom narodu. To je neprimereno i nedopustivo", rekao je Ristić.
Ristić dodaje – zamislite situaciju u kojoj neki ambasador prilikom komemoracije u Aušvicu izražava solidarnost sa nemačkim narodom.
Internacionalizacija fenomena stradnja
"Tu mora da se bude odlučan i da se reaguje na svaki mogući način. Juče smo kao Muzej žrtava genocida uputili protestno pismo ambasadoru Italije u Hrvatskoj ukazujući da su u NDH pripadnici hrvatskog naroda bivali predmet progona isključivo ukoliko su ih vlasti participirali kao svoje protivnike, dok su Srbi, Jevereji i Romi bili zakonom definisani kao narodi koje treba potpuno istrebiti, ne samo fizički, nego identitetski i verski", istakao je Ristić.
Prema njegovim rečima, nedopustivo je da na taj dan, na tom mestu, u Jasenovcu, na godišnjicu proboja zatočenika, bilo ko izražava solidarnost pripadnicima onog naroda koji su faktički vršili zločin ne samo u Jasenovcu već i na čitavoj teritoriji NDH.
"Imamo potrebu i obavezu da se bavimo internacionalizacijom fenomena stradnja našeg naroda u Drugom svetskom ratu, posebno genocida počinjenom nad Srbima, počinjenog na teritoriji NDH, kako se ovakvi skandali ne bi dešavali", ukazao je Ristić.
Kako preduprediti gest
Iz poruke koju je italijanski ambasador uputio iz Jasenovca možemo da spekulišemo da li se radi o slučajnoj grešci ili svesnoj nameri, napominje istoričar.
"Bićemo mnogo mudriji ako sačekamo reakciju italijanske ambasade. Ja sam zatražio da se ukloni objava sa Tvitera, da se uputi javno izvinjenje retkim preživelima i stotinama hiljada njihovih potomaka i srodnika koji su bili uznemireni tim gestom", podvukao je Ristić.
Sa druge strane, ovo je pokazatelj da u prethodnim decenijama, od 1945. pa sve doskoro nismo ništa uradili na internacionalizaciji teme istorijskog stradanja nad našim narodom u svetu.
"Međunarodna zajednica, svet, građani ne znaju da se desio genocid u Drugom svetskom ratu na teritoriji NDH. Mi se prethodnih decenija nismo potrudili da znanje i informacije prenesemo na njihove jezike, da pređemo jezičku barijeru i da budemo mnogo prisutniji u onim centrima gde se promišlja, analizira i gde se donose bitne političke odluke", kaže Ristić.
Važna kultura sećanja
Ističe da su postojali tabu pristupi kada je genocid nad Srbima u pitanju u Drugom svetskom ratu, sve do pre 20-30 godina.
Poslednjih nekoliko godina ulažu se napori na afirmaciji kulture sećanja kod nas ne samo kroz manifestacione programe, već u oblasti kulture, prosvete, kroz izdavaštvo, kroz medije.
Podsetio je da je na RTS-u prikazan film o Prebilovcima koji je predstavio na celovit način strašnu tragediju početkom avgusta 1941. godine. To je, kako kaže, dobar primer prakse koji treba da slede i drugi mediji u Srbiji.
Muzej žrtava genocida radi punih 30 godina – objavljeno je 180 naučnih studija o genocidu, održano na više stotina međunarodnih konferencija, realizovan je veliki broj dokumentarnih filmova, na stotine obrazovnih programa namenjenih deci, studentima i građanstvu.
Prema njegovim rečima, Muzej žrtava genocida sa svoje strane je u poslednjih godinu dana utrostručio broj stalno zaposlenih stručnjaka, a programski budžet je povećan za 85 odsto u ovoj godini u odnosu na prethodnu.
Dva događaja na Uskrs
Napominje da je jedan događaj važan u istoriji krunisanje kralja Stefana Dušana i savezničko bombardovanje Beograda, 16, odnosno 18. aprila.
Dva bitna događaja naše istirije – pozitivan događaj na Uskrs 1346. godine u tada prestonom Skoplju, a sa druge strane 18. april 1944. godine – savezničko bombardovanje Beograda u Drugom svetskom ratu, koje je po mnogim parametrima bilo razornije od šestoaprilskog.
"To je pokazatelj u kojim se sve opsezima kreće nacionalna istorija, od beskrajno tragičnih do zaista veličanstvenih i retkih događaja u istoriji, kao uzdizanje države, njenog vladara u rang cara", zaključio je Ristić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
joško ferara
pre 1 godinu
Pa proboj logoraša u jasenovcu organizirao je i vodio narodni heroj Ante Bakotić iz Sinja
Pa kad počnete govoriti da je bio "tabu" na genocid sve do pred 30 godina...a onda svi svjetski povjesničari vide kako se još 1945 tvrdilo da je bilo 1,7mill ubijenih srba, i u svakom udžbeniku kroz yugu... Te odbačeno kao klasični srpski falsifikat, onda naravno da vam se svi smiju...
Istoricar g.Ristic je opet reagovao kao iskreni patriota i veliki znalac --p.s. bilo je milina slusati ga jedne lepe letnje veceri u porti Crkve na Zlatiboru ....
Na zvaničnoj Tviter stranici italijanske ambasade u Hrvatskoj, "Italy in Croatia", podeljena je skandalozna objava o Jasenovcu koja je izazvala buru na društvenim mrežama
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Ukrajinskim snagama ne ponestaje samo municije. Odlaganje zapadne pomoći znači i ponestajanje onog što je daleko teže nadoknaditi – morala potrebnog da se dobije bitka – a strahuje se čak da bi ukrajinska prva linija fronta mogla da se slomi već ovog leta.
Načelnik kenijske vojske, general Fransis Omondi Ogola, poginuo je nakon što se vojni helikopter srušio na zapadu zemlje, saopštio je predsednik Kenije.
Moskva neće unapred otkrivati uzvratne mere u slučaju konfiskovanja ruske imovine na Zapadu, ali ukoliko se to desi „neće ih štedeti“, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.