Ustaše već 30 godina odbijaju da srpskim firmama vrate otetu imovinu vrednu blizu dve milijarde evra, svesno kršeći međunarodne ugovore i sporazume koje su same potpisale!?!
Prema podacima Direkcije za imovinu Republike Srbije, srpske firme i pojedinci potražuju više od 400 različitih objekata, od hotela, odmarališta, poslovnog prostora, do stanova i vila. Neki su nacionalizovani i privatizovani, a pojedini ostavljeni da propadaju.
Foto: Privatna arhiva
Objekat u vlasništvu Neimara
Među 180 firmi kojima je imovina zarobljena u ovoj susednoj zemlji jesu i "Simpo", "Tigar", EI "Niš", "Mladost turist", "Neimar", "Vital", "Karneks"... Među najskupljim nekretninama koje u Hrvatskoj potražuju vlasnici iz Srbije jeste i zgrada Hrvatskog fudbalskog saveza u Zagrebu, koja je vlasništvo "Geneksa". Ova firma u Hrvatskoj ima i 37 stanova, hotel u Rovinju od 1.155 kvadrata, odmarališta od oko 3.000 kvadrata u Dubrovniku...
Sud odbija srpske tužbe
Hrvatski sudovi sve tužbe srpskih firmi redom odbijaju kao neosnovane
Zoran Ristić, advokat
Vredna imovina
Vlasnik najvrednijeg turističkog kompleksa u Hrvatskoj jeste Grad Beograd, koji ima nekoliko objekata u Jelsi na Hvaru, površine više od deset hiljada kvadrata. Kompleks se ne koristi, a kao vlasnik je uknjižena Hrvatska. Jugobanka je vlasnik vile od 619 kvadrata u Svetom Jakovu pored Dubrovnika.
Foto: Privatna arhiva
Vila Jugobanke
Sada je tamo smešten penzionerski dom katoličkih sveštenika. U zgradi na koju pravo polaže kragujevačka "Zastava" jeste sedište zagrebačke Policijske uprave... "Vino Župa", "Sintelon", "Pionir" Subotica, "Prvi maj" Pirot, Robne kuće "Beograd" takođe su vlasnici vredne imovine u Hrvatskoj.
Foto: Privatna arhiva
Odmaralište Beograd put, Biograd
Zoran Ristić, advokat i predsednik Udruženja "Oduzeta imovina", kaže da je dosad 118 firmi iz Srbije sudski zatražilo povraćaj imovine u Hrvatskoj.
Hrvati dobili imovinu u Srbiji
Savo Štrbac, predsednik centra "Veritas", podseća da je sa početkom rata Hrvatska najpre 1991. donela Uredbu o ograničenju raspolaganja stranom imovinom, koja je godinu kasnije pretočena u Zakon o oduzimanju strane imovine u Hrvatskoj.
- Medutim, Bečkim sporazumom se decidirano navodi da će predmet sukcesije biti sva imovina koja je postojala do 1990. godine. Hrvatima je taj sporazum koristio prilikom podele ambasada i diplomatskih predstavništava po svetu, pa čak i kad je reč o rezervama zlata, ali čim se došlo do imovine pojedinaca i firmi, tu su sporazum počeli da tumače kako im odgovara, ali samo kad je reč o imovini u Hrvatskoj. Istovremeno, uredno su podnosili zahteve pred privrednim sudovima po Srbiji za povraćaj svoje imovine u ovoj republici i u mnogim slučajevima je presuđeno u njihovu korist - podseća Štrbac i dodaje da je imovinu drugih republika uredno vratila.
- Imovina naših firmi, primera radi, Jugobanke jeste u Osijeku i Daruvaru, zatim Beobanka ima odmaralište na Korčuli, dok PKB ima nekretnine u Poreču. Mi smo ipak prekinuli sva suđenja koja imamo u Hrvatskoj pošto ljudi samo džabe gube na hiljade evra jer sud sve tužbe redom odbija kao neosnovane. Hrvatska opstruiše svaku mogućnost da Srbiji vrati otetu imovinu. Naše firme su potrošile mnogo para. "Mladost turist" je izgubio spor u Strazburu i platio 25.000 evra za sudske troškove, dok je "Neimar" potrošio 40.000 evra. Da ne pominjem što je naša imovina 80 puta veća od one koju potražuju Hrvati. Mi smo njima vratili više od 70 odsto njihove imovine - navodi Ristić za Informer.
Foto: Privatna arhiva
Simpo, Zagreb
Kršenje zakona
Bečkim sporazumom iz 2001. godine, koji je tada potpisalo svih pet država naslednica bivše SFRJ, jasno je određeno na koji način i pod kojim uslovima treba rešiti problem imovine. Hrvatska je 3. marta 2004. godine donela Odluku o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije, ali i pored tog zakonskog akta hrvatskog Sabora, ovaj problem ne samo da nije rešen već je zapao u još veći ćorsokak.
Srbi ostali bez zemlje, stoke i zlata
Vrednost ukupne evidentirane privatne imovine prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske nezvanično je procenjena na oko 30 milijardi evra. Nezvaničnu procenu o imovini prognanih Srba iz Hrvatske dao je svojevremeno Borislav Mikelić, bivši premijer Republike Srpske Krajine.
Prema toj proceni, u vlasništvu Srba u Hrvatskoj bilo je oko 18 miliona kvadratnih metara građevinskog zemljišta, od čega 14 miliona stambenog i četiri miliona kvadratnih metara poslovnog prostora. Posebno je važan podatak da su Srbi u Hrvatskoj do rata imali oko 600.000 hektara zemljišta.
Foto: Informer DN
Progon Srba iz Krajine
Kada je u pitanju pokretna imovina, Srbi su, na primer, ostali bez oko 400.000 poljoprivrednih mašina, 64.000 motornih vozila, oko 440.000 opremljenih spavaćih i dnevnih soba, kuhinja i trpezarija, kao i 760.000 raznih kućnih aparata i tehničkih uređaja. Srbi su ostali i bez oko 980.000 grla krupne stoke, oko 18 miliona čokota vinove loze, osam miliona stabala voćki, 120.000 košnica, bez umetničkih predmeta i zlata, a imali su i oko 24.000 bunara i cisterni sa vodom.
Najvažniji Aneks G ovog sporazuma, jasno kaže da će svim građanima i pravnim subjektima biti priznata, zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine. Međutim, Hrvatska je još 1992. godine donela zakon po kojem se sva imovina bivših republika SFRJ nacionalizuje i proglašava hrvatskom.
Foto: Privatna arhiva
Jelsa, Hvar
Na adresu Skupštine Saveta Evrope upravo zbog kršenja međunarodnih zakona i sporazuma o predaji srpske imovine u Hrvatskoj nedavno je stigao apel 15 udruženja pravnika, profesora prava, advokatskih kancelarija, akademika SANU, ali i uticajnih nevladinih organizacija iz Srbije.
Foto: Privatna arhiva
Jelsa, Hvar
"Navedeno ponašanje jedne članice Saveta Evrope i EU ne samo da je protivpravno i nepravedno već je i nemoralno. Zato tražimo da Skupština Saveta Evrope primora Hrvatsku da ispuni ono na šta se obavezala još pre 18 godina", stoji, između ostalog, u apelu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svet maršira u pakao, nalazimo se na pragu eskalacije rata u Ukrajini i ozbiljne energetske krize, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za švajcarski 'Veltvohe'!
Muškarac je naručio doručak iz beogradskog lokala "Moka Brunch" i pri prvom zalogaju naišao na pola ugašene cigarete sakrivene ispod omleta, odnosno zapečene.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali oglasio se na svom Instagram profilu povodom odluke američke administracije da carinske tarife za robu iz Srbije budu snižene na nula odsto, dok traju razgovori između dve strane.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je na RTS-u o aktuelnoj energetskoj situaciji, snabdevanju gorivom, razgovorima sa Rusijom i Mađarskom, kao i izazovima koji utiču na tržište energenata, i istakao da građani ne moraju da brinu, iako situacija nije nimalo laka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gostujući večeras na RTS-u, istakao je da je Srbija vodila intenzivne razgovore sa američkom administracijom o trgovinskim pitanjima.
U naselju Boljevci večeras se dogodila prava drama kada su dva psa rase "doberman" napala sedamnaestogodišnju devojčicu I. K. (17) i nanela joj teške ujedne rane.
Poznati su novi detalji jezive saobraćajne nesreće koja se dogodila večeras na auto-putu A3 kod Lužana u Hrvatskoj, u kojoj je poginulo četvorogodišnje dete.
Više od 100 vatrogasaca bori se sa vatrenom stihijom u blizini Retendona u Eseksu, dok su lokalni meštani upozoreni da izbegavaju to područje i da drže prozore i vrata zatvorenim.
Države članice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) izglasale su smenu glavnog tužioca Karima Kana, gotovo dve godine nakon što su se prvi put pojavile optužbe za seksualno nedolično ponašanje prema saradnici, saopštili su diplomatski izvori za Asošiejted pres.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Mnogi se pitaju zašto njihov omiljeni parfem nestane već posle nekoliko sati. Tajna dugotrajnog mirisa često nije u količini parfema, već u načinu na koji ga nanosite i čuvate.
Opština Ub proteklih dana s pravom nosi titulu epicentra najbolje zabave i tradicije! Tradicionalna manifestacija Ubske večeri i ove godine je ispunila sva očekivanja, pretvorivši ovaj šarmantni grad u pravu oazu radosti, pesme i vrhunskih kulturnih dešavanja.
Kristina Spalević najavila je da će otkriti detalje iz privatnog života i raskrinkati svog bivšeg supruga Kristijana Golubovića, iznevši tom prilikom niz ozbiljnih optužbi na njegov račun.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.