Mali poručio: NIN-ov kompozitni indeks je stručno besmislena mera takozvane ekonomske snage!
Podeli vest
Svedoci smo da se u svrhu dnevno političkih potreba, zarad bombastičnih naslovnih strana ili samo zbog popunjavanja novinskih stubaca, sve češće plasiraju paušalne ocene makroekonomske situacije u našoj zemlji, ovo je poručio ministar finansija Siniša Mali, čiji odgovor na naslovnu stranu NIN-a prenosimo u celosti.
"Neretko se selektivnim prikazivanjem indikatora, bez analize cele slike, nestručnim i malicioznim pristupom, pokušavaju minimizirati rezultati postignuti u poslednjih 10 godina, iako su nedvosmisleno potvrđeni kao impresivni, kako kroz izveštaje međunarodnih institucija, tako i kroz nivo kreditnog rejtinga od strane eminentnih agencija.
Ministar finansija Siniša Mali najavio je veliku finansijsku pomoć države građanima Srbije u narednom periodu od koje će sve kategorije stanovništva imati dobit
Ministar finansija Siniša Mali žestoko je odgovorio Dušanu Nikeziću, potpredsednik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić, potpredsedniku Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa.
11.08.2023
16:21
NIN-ov kompozitni indeks je potpuno proizvoljna i stručno besmislena mera ili kategorija takozvane ekonomske snage. Najpre, to je pojmovno pitanje: Šta je ekonomska snaga? Taj pojam u stručnim knjigama ne postoji u smislu jasne i precizne definicije na osnovu koje bi se moglo razmišljati o nekoj meri.
Postoji takozvani sistem nacionalnih računa, koji obuhvata pojmove kao što su bruto domaći proizvod, investicije, potrošnja, izvoz, uvoz itd. U kolokvijalnom smislu, sintagma „ekonomska snaga“ se upotrebljava kao intuitivna kategorija koja asocira najpre na nominalnu veličinu bruto domaćeg proizvoda. U regionu Zapadnog Balkana, Srbija čini više od polovine ukupnog BDP-a, tako da u tom smislu nikako nije u pozadini već, naprotiv, najveća ekonomska, investiciona i potrošačka gravitacija na Zapadnom Balkanu. U širem regionu, koji tretira NIN-ov indeks, Rumunija je jedina jača ekonomija po BDP-u i potrošačkoj snazi.
Ne ulazeći u detalje - gde je najgrublja nekoherentnost, može se reći i nesuvislost NIN-ovog indeksa ekonomske snage? U njemu su pomešane „babe i žabe“. S jedne strane, unutra su kategorije makroekonomskog bilansiranja kao BDP, udeo javnog duga, udeo investicija u BDP-u i saldo platnog bilansa, a na drugoj strani su neki indikatori standarda i blagostanja kao što su prosečne plate, pa još dinamika prosečnih plata, ali ne i dinamika npr. investicija ili kategorija platnog bilansa, stopa nezaposlenosti, inflacija.
Nikada se nije desilo da za samo dve godine penzije porastu za 55 posto, a za samo dvadeset dana idemo na povećanje plata za medicinske sestre, rekao je u gostujući u jutarnjem programu Siniša Mali, ministar finansija.
10.08.2023
09:53
Svakome ko makar minimalno prati ekonomska i socijalna kretanja u Srbiji, jasno je da od 2015. imamo neuporediv ciklus rasta u uslovima potpune makroekonomske stabilnosti, a jasno je da je Srbija vrlo ekonomski imuna na šokove kao što su suša (2017, 2022), pandemija, evropska inflacija i drugi. Jasno je da plate uporno rastu bez obzira na šokove, da penzije rastu, da standard raste, da zaposlenost raste i da je po ekonomskoj održivosti i žilavosti neuporedivo ispred zemalja regiona (osim Rumunije) jer ima strukturno drugačiju ekonomiju, odnosno najveći je doprinos sektora tzv. razmenjivih dobara (industrija, poljoprivreda i građevinarstvo). Uz potpunu makroekonomsku i sistemsko-političku stabilnost, to je i razlog velike propulzije stranih direktnih investicija.
Zašto su autori NIN-ovog indeksa zanemarili presudne indikatore koje investitori vrednuju pri odlukama o ulaganje u jednu zemlju ili pak indikatore koji govore o održivosti privrednog rasta i životnog standarda?
Srbija je u prethodnom periodu privukla više od 60 odsto svih investicija u regionu. Zašto? Zato što su očekivanja investitora u pogledu Vladinih planova reformi, političke stabilnosti u zemlji, visine fiskalnog deficita i putanje javnog duga, kretanje premije rizika, stabilnosti deviznog kursa, visine deviznih rezervi itd. takva da garantuju stabilnost i predvidivost.
Srbija je tokom 2022. godine ostvarila neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) od 4,3 milijarde evra (7,1 odsto BDP-a u 2022. i 6,9 odsto u 2021. godini), dok je priliv SDI u Makedoniji 670 miliona evra, u Crnoj Gori 782 miliona, Albaniji i Sloveniji po 1,2 milijarde evra. I ne samo strane investicije, ukupne investicije u Srbiji u periodu od 2015. do 2022. godine, kumulativno su realno porasle oko 85 odsto. Učešće fiksnih investicija u BDP-u povećano je na 22,8 odsto u 2022. godini, dok su uprkos pandemiji, fiksne investicije tokom 2020. i 2021. kumulativno realno povećane za oko 14 odsto. Državne investicije su dostigle nivo 7,4 odsto BDP-a u 2021. i 2022. (2011. i 2012. su bile tek oko 3 odsto BDP-a).
Indikatori koji upućuju na budući održiv rast životnog standarda, osim investicija i snažnog rasta izvoza, su rast produktivnosti i konkurentnosti. Održiv rast životnog standarda je moguć jedino kreiranjem novih radnih mesta, a ne veštačkim povećanjem plata i penzija i procikličnom fiskalnom politikom, koja je obeležila period do 2012. godine.
Ozbiljna makroekonomska analiza, pored selektivnog navođenja brojeva, zahteva posmatranje šireg spektra indikatora, kako njihove vrednosti, tako i smer i dinamiku njihovog kretanja. Stopa nezaposlenosti iz 2012. godine je iznosila preko 25 odsto, a danas je jednocifrena. Nijedna zemlja u regionu nije zabeležila ovako rapidno smanjenje broja nezaposlenih lica. Prema zvaničnim podacima za 2022. godinu, sa stopom od 9,6 odsto, bolji smo od Makedonije koja beleži 14,5 odsto, BiH sa 15,4 odsto, Crne Gore sa 14,7 odsto, Albanije sa 11 odsto, a kao zemlje EU, u regionu su od nas bolje Bugarska i Rumunija.
Istovremeno, nijedna zemlja u regionu nije zabeležila veći rast prosečnih zarada od Srbije. Rast zarada u Srbiji u odnosu na 2012. je 74,4 odsto i veći je nego u Albaniji (41,8 odsto), BiH (35,8 odsto) Makedoniji (52,2 odsto), Crnoj Gori (46,2 odsto).
Uprkos višedimenzionalnoj krizi, koja traje više od tri godine, Srbija je uspela da ostvari kumulativni realni rast BDP-a u periodu 2020-2022. od oko devet odsto, rekordan priliv SDI, nastavak rasta zaposlenosti i zarada u privatnom sektoru, kao i najviši nivo deviznih rezervi. Kumulativni rast BDP-a u Crnoj Gori je u istom periodu iznosio 1,5 odsto, u Makedoniji 1,1 odsto, u BiH 8,2 odsto, Bugarskoj 6,8 odsto, Mađarskoj 7,1 odsto.
Zbog svega navedenog, ekonomska analiza ne bi smela biti prosto sabiranje i rangiranje paušalno izabranih indikatora u jednoj tački vremena. To je onda čista statistička manipulacija, da ne kažemo laž.
A da biste neke sledeće indekse dočekali spremniji, znajte da Srbija nastavlja politiku koju je trasirao predsednik Aleksandar Vučić, a koja za našu zemlju znači razvoj, napredak, ekonomski prosperitet, distanciranje od svih bivših politika koje su našem narodu donosile samo patnju, siromaštvo, sankcije, gubitak radnih mesta. Trebaće vam indeksi koji dovoljno precizno mogu da mere rast plata i penzija koji planiramo u Srbiji, nastavak gradnje brzih pruga, nastavak merenja svih uspeha do 2027. kada nas očekuje potvrda poverenja koje nam je dato – EXPO 2027 koji će značiti ulaganja u projekte od ukupno 12 milijardi evra, stabilnost, ugled za Srbiju.
Nismo ranije imali indekse za ovo, nisu nam trebali. Spremite jedan do tada", napisao je Siniša Mali.
Siniša Mali, ministar finansija, gostujući u "Jutru" na Prvoj TV govorio je o svim aktuelnim ekonomskim temama, ističući koliko EXPO 2027. znači Srbiji za dalji napredak.
Srbija, tačnije Beograd, će tokom 2027. godine, biti svetska prestonica obrazovanja, kulture i inovacija, jer će se predstavnici desetina zemalja naći u srpskoj prestonici zbog Ekspo izložbe.
Sa dva najavljena povećanja penzija, prvo vanredno u oktobru ove godine i redovnog od januara 2024. godine, prosečna primanja svih 1,65 miliona najastarjih će se popeti na 45.500 dinara. Praktično, nakon povećanja svaki penzioner će dobiti u proseku oko 8.800 dinara više.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar finansija Siniša Mali najavio je veliku finansijsku pomoć države građanima Srbije u narednom periodu od koje će sve kategorije stanovništva imati dobit
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Olga Danilović je u drugom kolu turnira u Madridu pružila pružila sjajnu partiju, ipak poražena je od Danijel Kolins sa 4:6, 7:6, 6:4, ali svakako će napredovati posle ovog takmičenja.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Ukrajina bi mogla da izgubi kontrolu nad skoro polovinom teritorija do kraja specijalne operacije, sugerisao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Deni Hejfong.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Vojvodina je uvek atraktivna destinacija što za jednodnevni izlet, što za produženi vikend za parove ili pak celu porodicu. Dajemo vam nekoliko predloga kako da provedete dane za praznike na najbolji mogući način i uživate u balgodetima naše zemlje.
Bivši zadrugar Dejan Dragojević je posle burnih veza u rijalitiju, prvo javne prevare supruge Dalile, a zatim i propale veze sa Aleksandrom Nikolić - potpuno sredio svoj život.
Plamtela je vatra kikindskim i seoskim sokacima u petak predveče, kada „Lazaricu“, uoči Lazareve subote preskače i staro i mlado. U susret najradosnijem hrišćanksom prazniku Vaskrsu, ovom starom običaju najviše se obraduju deca.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.