PREMINUO POZNATI SRPSKI PEVAČ: NJegovi hitovi ostaće u antologiji narodne muzike
106. 05. 2024. u 13:04
206. 05. 2024. u 13:04
Politika
"Zahvaljujem se gospodinu Radonjiću na detaljnoj analizi, iako on naravno nije ušao u suštinu i nije celovito sagledao fiskalnu poziciju zemlje i sveobuhvatno makroekonomsko okruženje.
Kada analizira javni dug i deficit, morao bi da zna da je sa njima neodvojivo povezan i BDP. Ne možete da gledate samo jednu stranu bilansa, a zapostaviti indikator ekonomske moći jedne zemlje. Dakle, kada govori o javnom dugu i deficitu, treba uzeti u obzir i iznos BDP-a jer on govori o stvorenoj vrednosti u jednoj zemlji tokom odredjenog vremenskog perioda.
Prethodna vlast je od 2008. do 2012. godine napravila čak 748 milijardi dinara minus (deficit) u kasi, odnosno 7,4 milijade evra i zato je zaduživanje koje je usledilo pokrivalo njihov minus. Pritom, taj deficit se tada nije koristio za rast i razvoj zemlje, već isključivo za bogaćenje pojedinaca bivšeg režima. Mi danas novac koristimo za ulaganje u kapitalne investicije, što doprinosi daljem rastu BDP-a i podiže kvalitet života građana.
Tako smo u protekloj deceniji izgradili čak 445 km auto-puteva, dok su oni tek 42,6 kilometara, deset puta manje. Izgradili smo 108 km pruga, dok oni nisu nijedan jedini kilometar… Rekonstruisali smo 147 bolnica i domova zdravlja, a oni su i tu na nuli. Dalje, kada pomognete privredu i građane za vreme korona krize sa devet milijardi evra, to jesu opravdana izdvajanja, jer time spašavate zemlju, čuvate radna mesta i životni standard svih gradjana.
Profesor bi trebalo da zna da je 2012. godine država bila pred bankrotom, sa 8 milijardi dinara na računu, tako da je bilo potrebno finansirati sve preuzete obaveza i dugove iz prethodnog perioda. Dugove koji su bili stavljani "pod tepih". Kada neko pre vas napravi ogroman minus, od čak 7 milijardi evra, na vama je posle da budete odgovorni i da taj ogroman minus pokrijete. Zato je došlo i do rasta javnog duga od 2012. godine do 2014. A zamislite koliko bi iznosio dug i deficit u tom periodu, da primanja od privatizacije nisu korišćena za pokriće neproduktivnih rashoda.
Odgovornom fiskalnom politikom, država je povećala rashode tokom pandemije i energetske krize, kako bi i kratkoročno i dugoročno umanjila posledice po privredni i društveni ambijent, očuvala živote ljudi, očuvala proizvodne kapacitete i nastavila da podiže životni standard ljudi. Nismo imali masovna otpuštanja, tako da danas imamo preko 2,3 miliona zaposlenih. Teret te krize, koja je mnogosutruko veća, je država preuzela na sebe. Nama je cilj da deficit 2025. godine bude 1,5%, a sve to radimo uz detaljne analize sa MMF-om koji je 2011. godine, kada su oni bili na vlasti, napustio Srbiju i prekinuo program saradnje.
U njihovo vreme, 500.000 ljudi je ostalo bez posla. I ponoviću, vi ste tada imali 8 milijardi dinara na računu, a mi danas imamo 506 milijardi dinara. Kad bismo svoje depozite iskoristili da odmah otplatimo deo nedospelih obaveza, stanje javnog duga bi danas iznosilo 44,5% BDP, a podsetiću vas da je dug evrozone preko 91% BDP. Dodao bih da ekonomska aktivnost u Srbiji ubrzava, da je u trećem kvartalu zabeležen rast od 3,5%, dok zemlje EU beleže stagnaciju, neke i zvaničnu racesiju.
Ne može da se uporedi njihova i naša ekonomska politika. Rezultat naše politike je 500.000 novih radnih mesta i 467 novih fabrika i pogona.
Da u Srbiji sociolog priča o ekonomiji, statistici i verovatnoći bankrota, ajde i možemo nekako da prihvatimo, ali da priča o deviznom kursu – mislim da je to previše ambiciozan cilj.
Ako dodamo na sve ovo i njegovu smelu izjavu i procenu da je imajući u vidu kretanja inflacije u evrozoni, dinar trebao da oslabi za 5,9 odsto.
On tvrdi: „S obzirom na to da je, na primer, 2022. inflacija u evrozoni iznosila 9,2 odsto, a u Srbiji 15,1 odsto, dinar je trebalo da oslabi za razliku u stopi inflacije, konkretno za 5,9 odsto“.
Nama može da objasni, ali kako može da objasni građanima preporuku da dinar oslabi. Hvala bogu, dinar nije živ pa ne može da ga posluša, a neće ni Narodna banka Srbije koja ima najveće devizne rezeve u istoriji, a u nekim periodima krize, čak je morala da prodaje devize da dinar ne bi dodatno ojačao.
Setimo se, u njihovo vreme kurs je podivljao i dinar je oslabio sa 81 na 113 dinara za jedna evro.
Vidimo da je profesor stručan i po pitanju raznih komparativnih analiza birokratskog i tržišnog modela privređivanja. Ali, setimo se koliko je ondašnja vlada poslovala po tržišnim modelima kada je pokušavala da uspostavi tržišnu privredu.
Moj odgovor profesoru Radonjiću, u nastavku takođe će biti ekonomski precizan i argumentovan. Neću i ne želim da ulazim u rasprave o grafikonima koje je tako podantno podelio sa čitaocima NIN-a. Njemu na savest i čast.
Profesor kaže da smo prezadužili državu.
Naši podaci i analize ukazuju da imamo pod kontrolom javni dug i rekordan iznos novca na računu. Na kraju 2012. godine učešće javnog duga u BDP iznosilo je 52,9%, odnosno javni dug je iznosio 17,7 milijardi evra. Na kraju 2023. godine očekuje se da učešće javnog duga u BDP iznosi 52,7%, odnosno 36,4 milijardi evra. Postepeni pad racija, očekuje se i u narednim godinama, tako da bi na kraju 2026. godine učešće duga u BDP trebalo da iznosi 49% BDP. Srbija vodi jasno definisanu i odgovornu politiku upravljanja javnim dugom, koja podstiče održiv ekonomski rast zahvaljujući finansiranju brojnih infrastrukturnih projekata, uz istovremeno smanjenje njegovog učešća u BDP-u. Međunarodni monetarni fond i rejting agencije u svojim izveštajima pozitivno ocenjuju politiku upravljanja javnim dugom.
S obzirom da Srbija ima na računu čak 506 milijardi dinara, kao što sam već napomenuo, neto stanje javnog duga na kraju septembra 2023. godine je znatno manje i iznosilo je 30,77 milijardi evra, dok je njegovo učešće u BDP-u 44,5%.
Srbija je u prethodnom periodu značajno unapredila strukturu duga. Tako je prosečno vreme do dospeća duga sa 5,1 godine na kraju 2016. godine podignuto na 7,4 godine. Kod državnih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem tržištu je naročito evidentan rast, jer je njihova ročnost na kraju 2012. iznosila samo 1,4 godine, a na kraju septembra 2023. godine 4,2 godine. Iako veća ročnost duga sa sobom nosi manje rizike, ali nešto veće troškove servisiranja, naša zemlja je uprkos tome znatno smanjila prosečne troškove duga. Takođe je značajno smanjen i garantovani dug i rizici koje on sa sobom nosi. Garancije su pre 2015. godine izdavane u velikoj meri za likvidnost, dok se danas izdaju za infrastrukturne projekte.
Politika upravljanja javnim dugom je jasno definisana i za naredne godine i obezbeđuje stabilnost kako duga, tako i javnih finansija.
Profesor se bavi i minusom u državnoj kasi i raznim drugim manjkovima u našoj Srbiji.
A ja ću mu reći da smo ponosni na fiskalnu konsolidaciju i kako smo držali budžetski deficit pod kontrolom. Za sledeću godinu projektovan deficit je 2,2 odsto. Visina deficita do dva odsto je čak i poželjna u ekonomskoj teoriji i praksi, u slučaju da se njime finansira rast i razvoj. Ove godine rebalansom je predviđen deficit od 2,8 odsto, te je očigledna opadajuća trajektorija u ovom makroekonomskom pokazatelju.
Profesor se bavi i opštim budžetskim pravilima, iako je njihovo važenje predvidjeno u periodu nakon 2024. godine. Autor čak ni tu nije ostao dosledan i nije na dobar način razumeo mehanizam zakonski usvojenih fiskalna pravila.
Donošenjem fiskalnih pravila krajem 2022. godine predviđena je njihova primena od 2025. godine, odnosno od budžeta za 2025. godinu. Ovaj prelazni period omogućiće da se postepenom konsolidacijom dođe do nivoa deficita predviđenih fiskalnim pravilom. Da malo pojasnimo ova odstupanja, i zašto je primena fiskalnih pravila predviđena od 2025. godine. Formulisanje novih fiskalnih pravila odvijalo se u periodima velike neizvesnosti prouzrokovane eksternim šokovima koje i sam autor navodi, a to su kovid kriza i sukob u Ukrajini, te posledično energetska kriza i inflacija. Prilikom formulisanja i razmišljanja o početku primene mora se odmeriti i period prilagođavanja.
Fiskalna konsolidacija velikog intenziteta u samo jednoj godini, koja bi se dogodila da je deficit od 3,2% u 2022. godini u 2023. bio više nego prepolovljen na 1,5%, bila bi kontraproduktivna i uticala bi negativno na privredni rast.
I ovo je ključno u celom mom odgovoru: Išli smo na postepeno smanjenje deficita kako ne bi ugušili privredni rast i privredu. Velika kontrakcija oštetila bi samo građanje i kompanije. A mi to nismo mogli a ni želeli da učinimo.
I na kraju on zaboravlja jednu važnu činjenicu a to je da smo i pored rasta kamatnih stopa na svetskom finansijskom tržištu uspeli da minimiziramo uticaj globalnog rasta kamata na naš dug. Prosečno poderisana kamatna stopa je uprkos ovako intezivnom rastu stopa na tržištu ostala na stabilnom nivou i niža je u odnosu na pojedine godine, kada je situacija na tržištu bila daleko povoljnija.
Takođe, vodeći se najboljom praksom Republika Srbija je od decembra 2020. godine realizovala nekoliko hedžing transakcija kojim je smanjila valutni rizik i istovremeno do danas uštedela 85,7 miliona evra.
Javni dug je na adekvatan način strukturiran i što se tiče kreditora, gde postoji dobar balans između duga koji je ugovoren sa komercijalnim poveriocima i duga ugovorenog sa multilateralnim i bilateralnim poveriocima, kako bi se minimizirali troškovi i rizičnost portfolija.
I na kraju da zaključim. Nije mi bila namera da poentiram kao u šahu ili tenisu u ovoj matematičkoj i statističkoj igri, već samo da argumentovano obrazložim i objasnim ne samo njemu, već i građanima i stručnoj javnosti – za šta se borimo i koje smo rezultate postigli do sada. A oni su vidljivi na svakom koraku".
Nekadašnji glavni urednik NIN i urednik nedeljnika Radar Milan Ćulibrk ocenio je da neko iz opozicije radi za Vučića!
06.05.2024
07:53
Opozicioni novinar Željko Bodrožić otkrio je u "Utisku nedelje" na tajkunskoj televiziji da opozicija ne može da dođe ni blizu pobede nad Vučićem!
06.05.2024
07:09
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
04.05.2024
22:07
Novinar Zoran Preradović javno je izgovorio ono što već svi znaju i posvedočio o potpunom rasulu opozicije!
04.05.2024
21:57
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
04.05.2024
09:11
Predsednik Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Gerald Knaus izjavio je da se neke članice Saveta Evrope, uključujući Nemačku i Francusku, spremaju da blokiraju glasanje o pristupanju tzv. Kosova u Savet Evrope u maju. Knaus dodaje da je ovo usledilo nakon kampanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući lični apel predsedniku Francuske Emanuelu Makronu da ne dozvoli glasanje o prijemu tzv. Kosova, kao i opredeljenost Srbije da kupi 12 francuskih aviona "Rafal". Na ovu temu u "Info jutru" govorio je politikolog Ognjen Gogić.
06.05.2024
12:56
Vođa prozapadne opozicije Dragan Đilas potkačio je žestoko svoje bivše saradnike. Rekao je da svi koji izlaze na izbore 2. juna ne rade to zbog građana Srbije, već zbog sticanja ličnih političkih poena. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je analitičar Veljko Jovanović.
06.05.2024
12:35
Već mnogo decenija nad srpskim narodom sprovode se zločini. Ipak, u Međunarodnoj zajednici, Srbi su predstavljeni kao zločinci i jednin krivci za ratove na Blakanu. Srpske žrtve se unižavaju, dok se veličaju hrvatski i muslimanski zločinci. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona.
06.05.2024
10:33
Naš narod je poslednjh decenija pretrpeo paljenja, uništavanja, ubistva, a u Međunarodnoj zajednici za naše tragedije nema razumevanja. Još od Kosovskog boja, pa sve do danas, pokušavali su da nas satru. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Branislav Ivković iz Glavnog odbora SNS-a.
06.05.2024
10:03
Španska policija saopštila je da su uhapšeni članovi kriminalne grupa koju je predvodio jedan od natraženijih mafijaških bosova u Srbiji, za kojim je naša zemlja raspisala međunarodnu poternicu još 2021. godine! Kako se navodi, uhapšeno je ukupno 11 osumnjičenih u Malagi, Madridu i Barseloni od kojih su većina državljani naše zemlje.
06.05.2024
11:22 >> 11:37
Jedna ženska osoba povređena je danas u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na Karaburmi.
06.05.2024
12:58
Mojkovčanin D. Z. priveden je u policiju nakon što je juče, za Uskrs, u alkoholisanom stanju više puta uputio preteće reči braći, a potom ih fizički napao.
06.05.2024
13:13
Malenu devojčicu Danku Ilić (2) majka je poslednji put videla 26. marta ove godine u Banjskom Polju. Tog dana dete je izašlo iz dvorišta, a 4. aprila stigla je vest koja je šokirala sve u Srbiji, ali i u svetu.
06.05.2024
10:01
Devet osoba je ubijeno, a 12 povređeno u masovnoj pucnjavi koju je u noći 4. maja 2023. godine počinio Uroš Blažić u selima Dubona i Malo Orašje. Tih 12 ljudi imalo je sreću da preživi, ali su posledice koje su ostale trajne. Nevena Vujić iz Dubone je u tom trenutku imala 19 godina. Pogođena je sa više hitaca, a zbog ozbiljnosti povreda joj je amputirana leva podlaktica. Andrijana Mitrović iz Malog Orašja ostala je živa jer se pravila da je mrtva, te joj Blažić nije prišao.
06.05.2024
09:07
Mišel Pereira, 30-godišnji brazilski borac, izveo je jedan od najspektakularnijih poteza u oktagonu.
06.05.2024
11:01
Verovatno i najpoznatija hala na svetu "Medison skver garden" u Njujorku će svakodnevno morati da menja svoj izgled zbog obaveza u plej-ofu košarkaškog i hokejaškog tima.
06.05.2024
10:46
Najkorisniji igrač NBA lige biće proglašen u noći između srede i četvrtka od 1.30, potvrdila je NBA liga.
06.05.2024
07:14
Selektor Srbije i trener Vojvodine - Boris Rojević, u razgovoru za "Informer" izneo svoja očekivanja pred baraž sa Špancima.
06.05.2024
07:00
Legendarni srpski vaterpolista Branislav Mitrović (39) završio je karijeru.
06.05.2024
07:48
Ministarka spoljnih poslova Finske Elina Valtonen optužila je Rusiju da stoji iza problema sa Dži-Pi-Esom u baltičkom regionu, javlja YLE.
06.05.2024
13:40
Retorika Pariza i Londona u vezi sa mogućnošću slanja vojnika u Ukrajinu je opasna, smatra portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
06.05.2024
12:40
Osnivačka članica NATO dala je Ukrajini „zeleno svetlo“ da pređe rusku crvenu liniju, na šta je je Moskva reagovala preteći, a potom izdala direktno upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama u vezi Krima.
06.05.2024
11:10
Ministar spoljnih poslova Belorusije Sergej Alejnik izjavio je da Ukrajina često vrši provokacije pokušajima transporta oružja i eksploziva na belorusku teritoriju, a koji mogu da se upotrebe i za terorističke akte u Rusiji.
06.05.2024
10:40
Generalštab Rusije saopštio je danas da su, po naredbi predsednika Rusije Vladimira Putina, u cilju povećanja spremnosti ruskih nestrateških nuklearnih snaga, počele pripreme za velike vojne vežbe raketnih jedinica Južnog vojnog okruga uz učešće avijacije i flote.
06.05.2024
10:08
Milan Vasić je na dan najradosnijeg hrišćanskog praznika odlučio da obilazi manastire.
05.05.2024
20:02
Bernard Hil (79) je preminuo u ranim jutarnjim časovima, potvrdio je njegov agent Lu Koulson za BBC.
05.05.2024
16:15
Stojana Garović Magdelinić, poznata srpska spisateljica preminula je danas u Beogradu u 75. godini.
04.05.2024
21:14
Ostvario je i 80 uloga u pozorištu, u više od 8.000 izvođenja.
04.05.2024
09:15
Jedna Južnokorejka je poverovala da se dopisuje ni manje ni više nego sa Ilonom Maskom, što ju je koštalo čak 50.000 dolara.
06.05.2024
11:00
Kako bi vam petunije prelepo cvetale, master inženjer poljoprivrede Nikola Petrušić za Informer.rs otkriva da je najbolje da ih držite u vlažnoj, ali ne i natopljenoj zemlji.
06.05.2024
10:00
Đurđevdan je jedna od najvećih srpskih slava, a zbog velikog značaja koji ovaj dan ima u hrišćanskom svetu, mnogi poštuju različite običaje.
06.05.2024
09:01
Ukoliko vam je ostalo nekoliko jaja, dodavanjem šargarepe, rotkvica i još par namirnica, dobićete sjajnu salatu.
06.05.2024
08:01
Škorpije očekuje harmonija u ljubavnom odnosu. A ako su sami, lako mogu upoznati nekoga s kim će se dobro slagati.
06.05.2024
06:40
Nakon što je njena ispovest o detinjstvu i odrastanju bez roditelja odjeknula u javnosti Jelena Vučković se ponovo oglasila i pojasnila određene detalje iz svoje prošlosti.
06.05.2024
12:26
Roditelji Mione Jovanović ne podržavaju njen odnos sa Nenadom Aleksićem, a sada joj se majka obratila putem svog Instagram naloga.
06.05.2024
11:59
Ćerka pevačice Goce Božinovske i Radeta Vučkovića u bolnoj ispovesti prisetila se odrastanja sa bakom i kako su joj roditelji veoma nedostajali u tom periodu.
06.05.2024
11:09
Aneli Ahmić sinoć je u programu uživo zatražila od bivšeg partnera, Asmina Durdžića, da se izjasni po pitanju njihove ćerke što je on već danas učinio.
06.05.2024
10:28
Ćerka pevačice Goce Božinovske i Radeta Vučkovića u bolnoj ispovesti ispričala je da su je roditelji kao bebu od tri meseca ostavili kod babe.
06.05.2024
10:12
Meštani najvećeg sela u Sremu organizuju izbor za domaćina sa najboljim petlom!
05.05.2024
11:00
Ljiljana Spasojev Milovanović iz Užica pred svaki Vaskrs pohvali se svojom kolekcijom od 250 jaja.
05.05.2024
10:00
Vaskrs je najvažniji i najveći hrišćanski praznik, a Novosađani su ga obeležavali i kada je ovim delom Srbije vladala Austrougarska.
05.05.2024
08:15
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
04.05.2024
17:11
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
04.05.2024
09:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.