Svi visoki predstavnici debelo su naplatili svoj angažman u BiH, a Kristijan Šmit je do sada najverovatnije inkasirao minimalno oko milion evra, odnosno 300.000 evra godišnje.
Kancelarija visokog predstavnika (OHR), otkako je uspostavljena 1995. godine, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potrošila je najmanje 140 miliona evra, od čega je dobar deo tog novca otišao na plate visokih predstavnika, čiji je zadatak trebalo da bude dosledno sprovođenje onog što je zapisano u ovom mirovnom dokumentu, piše "Glas Srpske".
"Za prošlu i ovu godinu, u vreme nelegalnog mandata Kristijana Šmita, budžet OHR-a iznosio je po 5,85 miliona evra, otprilike isto kao i u vreme vladavine Valentina Incka. Polovinu obezbeđuje Evropska unija, koja je pre nekoliko godina predlagala da se smanji finansiranje, jer je smatrano da bi ovu kancelariju trebalo zatvoriti. Slično mišljenje tada je imala i Međunarodna krizna grupa poručujući da je OHR nadživeo svrhu svog postojanja", navodi portal.
Šmit tražio veći budžet
Zatim dodaje da je ova tema ponovo aktuelizovana nakon što je BiH krajem prošle godine dobila kandidatski status za ulazak u EU.
Međutim, Šmit i njegovi mentori su tada istakli da ima mnogo nezavršenog posla u BiH. Šmit je čak zatražio povećanje budžeta, upozoravajući da bi se BiH mogla raspasti bez OHR, pri tome otvoreno se hvaleći neograničenom moći kojom navodno raspolaže.
Foto: Shutterstock/EPA
Svi dosadašnji visoki predstavnici debelo su naplatili svoj angažman u BiH. Šveđanin Karl Bilt je za 18 meseci zaradio 450.000 evra, a približno isti iznos inkasirali su i Kristijan Švarc-Šiling i Miroslav Lajčak. Španac Karlos Vestendorp, koji je dužnost visokog predstavnika obavljao od juna 1997. do jula 1999. godine, zaradio je ukupno 625.000 evra, a Volfgang Petrič je za 32 meseca inkasirao 800.000 evra. Najviše je inkasirao Pedi Ešdaun - ukupno 1.100.000 evra.
Nije poznato koliko je novca zaradio Austrijanac Valentin Incko, koji je rekorder po stažu u BiH - 12 godina i pet meseci. Pri kraju svog mandata on je odlučio da sreže svoju platu za četiri petine, navodeći kako ona nakon toga iznosi 5.000 evra. To znači da je Incko u nekom prethodnom periodu imao mesečna primanja oko 25.000 evra. Prevedeno u reč brojki - on je za 77 meseci – zaradio između 1,7 i 1,9 miliona evra, bez drugih beneficija. Radi se inače o novcu koji se ne oporezuje. Incko će inače ostati upamćen po tome što je, neposredno pre odlaska s mesta visokog predstavnika, nezakonito doneo cenzorski dekret kojim se kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o ratu u BiH.
Visoki predstavnici nikada javno nisu želeli otvoreno i transparentno da govore o visini plate, baš kao ni danas Šmit, koji nelegalno sedi u fotelji visokog predstavnika već tri godine. Nedavno je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao da Šmitova plata iznosi 24.000 evra, te da ona ide i do 40.000, kada se uračunaju i putni troškovi i životno osiguranje. Šmit je ovakve spekulacije nazvao netačnim, poručujući da je njegova plata ipak nešto manja. Koliko? Nije otkrio.
Ako je to "nešto" - par hiljada, to znači da on svoj nelegalni boravak naplaćuje opet debelo. Kada se sve stavi na papir i podvuče crta - Šmit je do sada najverovatnije inkasirao minimalno oko milion evra, odnosno 300.000 evra godišnje, a što je za gotovo 20 odsto više od primanja koja trenutno ima nemački kancelar Olaf Šolc. Službena Šolcova bruto plata iznosi 20.179 evra. Preračunato na godinu, to odgovara osnovnoj plati od oko 242.000 evra.
Primera radi mesečna primanja nemačkih ministara trenutno iznose oko 16.000 evra. Ako bi uzeli u obzir i razne druge novčane benefite koje ima, Šmit je do sada mogao zaraditi i do 1,4 miliona evra.
Političko nasilje Kristijana Šmita
Prema ocenama analitičara i stručnjaka za međunarodno pravo, Šmit je bio glavni destabilizujući faktor i kreator gotovo svih kriza u BiH. Stavio se ulogu zakonodavca, ali i tumača duha, a ne slova Dejtona, a što se uostalom može videti iza njegovih nastojanja da entitetsku imovinu proglasi državnom, a što bi obesmislilo svako dalje postojanje Republike Srpske.
Analizirajući tri godine nelegalnog rada Kristijana Šmita, ekspert za međunarodno pravo Srđan Perišić kaže da je ono proteklo u pre svega otvorenom političku nasilju i maltretiranju, koje je imalo za cilj rušenje Republike Srpske.
- Nemačka ga je postavila na to mesto, s jasnim direktivama i zadacima. I on će ostati u BiH, dok ne završi posao, institucionalno ne uguši Republiku Srpsku. Treba očekivati da nastavi sa pravnim i ustavnim nasiljem, pogotovo nakon oktobarskih izbora. U tim njegovim namerama pomoći će mu i Ustavni sud, ali i Sud BiH. I ovo uspostavljeno trojstvo, uz pomoć NATO-a, neće odustati od namere da se Dejtonski mirovni sporazum obesmisli - istakao je Perišić.
Foto: Zoran Sinko
Srđan Perišić
Takođe, upozorio je da Srpsku čeka vruća i turbulentna jesen, i da će Šmit sačekati ishod sudskog procesa protiv predsednika Srpske.
- Verujem da očekuje da Sud BiH izbaci Dodika iz političkog života, kako bi krenuo sa svojom antisrpskom kampanjom. Neće žuriti. On i do sada nije leteo grlom u jagode već je tempirao odluke. Pitanje imovine je sigurno sledeće. I pri tome će tražiti ′malu pomoć′ Ustavnog suda BiH" - zaključio je Perišić za"Glas Srpske".
U atmosferi linča i opšte antisrpske histerije, koju kreiraju radikalne bošnjačke strukture uz podršku zapadnog faktora, opravdano je postaviti pitanje bezbednosti predsednika Republike Srpske Milorada Dodika u Sarajevu, upozorava Staša Košarac, zamenik predsedavajućeg Veća ministara BiH.
Predsednik RS Milorad Dodik mora biti uklonjen sa političke scene u BiH, izjavio je za agenciju Fena zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i lider stranke "Napred" Šemsudin Mehmedović!
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je telegram saučešća predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, porodici i kolegama stradalog pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Nikole Krsmanovića, koji je, kako je naveo, život izgubio u herojskom podvigu.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik sramnim je ocenio današnje obeležavanje u Njujorku stradanje jednog naroda u proteklom građanskom ratu u BiH, dok se ostale žrtve ne priznaju.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je na današnje dostojanstveno obeležavanje sećanja Bošnjaka na žrtve svog naroda i poručio da bez obzira na razlike, moramo pokazati poštovanje prema bolu i patnji koja je zadesila mnoge ljude svih nacija i vera u BiH.
Političko i medijsko ludilo koje je zahvatilo političko Sarajevo postaje nepodnošljivo i ta histerija koja se stvara protiv svega što ima veze sa srpskim narodom, Srbijom i Srpskom odavno je prešla granice normalnog, poručio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Islamistička Slobodna Bosna i radikalni muslimani u Bosni i Hercegovini ne miruju, već nastavljaju udare na državu Srbiju, predsednika Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Večeras su na fasadama Palate predsednika Srpske i Narodne skupštine Srpske vidljive trobojke Srpske i Srbije s ciljem da se iz Banjaluke pošalje poruka da su Srbi iz Srpske i Srbije jedan narod.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ocenio je danas u Banjaluci da je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda jedan od istorijski najvažnih i najmoćnijih dokumenata srpskog naroda u celini.
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina formiralo je predmet u vezi sa spiskom ljudi iz Sistema zaštite identiteta građana (CIPS) za koje se navodi da su živi, a upisani su kao žrtve stradale u Srebrenici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U atmosferi linča i opšte antisrpske histerije, koju kreiraju radikalne bošnjačke strukture uz podršku zapadnog faktora, opravdano je postaviti pitanje bezbednosti predsednika Republike Srpske Milorada Dodika u Sarajevu, upozorava Staša Košarac, zamenik predsedavajućeg Veća ministara BiH.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
U poznatom grčkom letovalištu pre dva dana odigrala se prava drama, kada su 55-godišnjeg muškarca iz Srbije vratili u život, nakon što je doživeo srčani zastoj!
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
Na društvenim mrežama pojavio se uznemirujući snimak stravičnog vatrenog obračuna koji se danas dogodio u samom centru, na Trgu u Podujevu, a u kojem su ranjene četiri osobe.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kaja Kalas poručila je građanima da bi uskoro Evropska unija mogla da pronađe odgovorajućeg kandidata za mesto međunarodnog mirovnog izaslanika za BiH.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Da li ste znali da postoji razlika između Gugl i Hrom aplikacija? Objava na platformi X pokrenula je raspravu o pitanju o kojem mnogi ljudi izgleda nikada nisu ozbiljno razmišljali.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla sve poglede na Vimbldonu. Ovog puta nije zablistala u haljini, već u upečatljivom plavom poslovnom odelu koje je odmah postalo glavna tema komentara.
Voditeljka Sanja Marinković otvoreno je govorila o razvodu od bivšeg supruga Aleksandra Uhrina, ali i o problemima sa kojima se parovi suočavaju u braku.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.