Lazar Šećerović kaže da je četvoro članova njegove familije preživelo albansku golgotu.
Sve je počelo oktobra 1915. godine, kada su udružene nemačko-austrougarsko-bugarske snage napale Srbiju.
Nakon nešto više od mesec dana pružanja žestokog otpora daleko nadmoćnijem neprijatelju, srpsko vojno i državno vođstvo donelo je odluku o postepenom povlačenju ka Jadranskom primorju. Ovo povlačenje je poznato i pod nazivom "albanska golgota".
Procenjuje se da je u povlačenje krenulo više od 400.000 ljudi. U tromesečnoj Albanskoj golgoti, u povlačenju od Beograda do Krfa dugom više od 700 kilometara, stradalo je 77.455 vojnika i oko 140.000 civila.
Foto: Informer
Lazar Šećerović
Među stotinama hiljada tih ljudi bilo je i četvoro predaka Lazara Šećerovića.
- Moj otac se zvao Vukašin Šećerović i bio je diplomata Kraljevine Jugoslavije. U Francuskoj je završio gimnaziju, a zatip Prava na Sorboni. Prešao je i preživeo albansku golgotu. Sin i ćerka mog čukundede Jevrema Grujića, Slavko i Mirka Grujičić su takođe preživeli albansku golgotu, kao i Slavkova surpuga Mejbl Gordon Danlop Grujić. Bila je medicinska sestra i velika srpska dobrotvorka. Znači četiri člana naše familije su prošli kroz albansku golgotu - kaže Lazar za Informer i dodaje da je i njegov teča bio borac u ratu:
- Moj teča Milivoje Naumović je 17 puta bio ranjen u Prvom balkanskom ratu. Imao je rupu u obrazu od šrapnela. Doživeo je 95. godinu. Dvojica njegove rođene braće stradali su od Austrijanaca. Jedan je imao 25, a drugi samo 21 godinu. Bilo je to strašno doba. Mi smo se kao nacija uvek branili od tih raznih zlikovaca i žrtvovali se. Kao u velikom komadima Šekspira, Magloja, Rasina i Korneja. Dužnost prema naciji i prema svojoj državi bila je na prvom mestu, a posle ako se ima vremena i ako se stigne onda ćete imati privatni život. Toga smo se pridržavali i naši roditelji su nas tome učili.
Lazar Šećerović jedan je od poslednjih predstavnika onog otmenog Beograda koji je bio stecište mnogih pesnika, pisaca, glumaca, slikara i velikih zvezda iz sveta filma i mode.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Serija "Branilac" nastavlja sa intrigantnim i istinitim pričama koje su potresale bivšu Jugoslaviju. Najnovija epizoda govori o zločinu iz 1968. godine koji se dogodio Banjoj Luci.
Čuvena kuća u kojoj je snimljen film "Petrijin venac" davne 1980. godine nije odolela rubu vremena. Potpuno je ruinirana i od nje su ostale samo zidine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lazar Šećerović jedan je od poslednjih predstavnika onog otmenog Beograda koji je bio stecište mnogih pesnika, pisaca, glumaca, slikara i velikih zvezda iz sveta filma i mode.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Blokaderski autoprevoznik Milomir Jaćimović razotkriven je na društvenoj mreži Iks nakon što je danas po dolasku ispred zatvora u Novom Sadu kako bi na svoj lični zahtev odležao kaznu na koju je osuđen u Prekršajnom sudu, dao izjavu za tajkunsku televziju N1.
Blokaderi i njima bliski tajkunski mediji poput niskotiražnog Danasa, Nove i N1, još jednom su, po ko zna koji put, pokazali da im ništa nije sveto i da im je najjači adut njihovo licemerje bez presedana.
Predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas pozvao je danas parlamentarne stranke u Srbiji da podrže hitno usvajanje zakona kojim bi se mlađima od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Pripadnici tenkovskog bataljona iz sastava Treće brigade Kopnene vojske intenzivno se obučavaju na poligonu u okolini Niša, radi daljeg unapređenja osposobljenosti za ealizaciju namenskih zadataka.
U Specijalnom sudu u Beogradu juče je za 7. septembra zakazano izlaganje završnih reči na suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću, njihovim suprugama i drugim optuženima za pranje novca stečenog od kriminala.
Kriminalna grupa, predvođena novosadskim biznismenom, uhapšena je u akciji Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije zbog sumnje da su preko fiktivnih firmi i lažnih faktura oprali više od 42 miliona dinara.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Policija u Beču razbila je navodno visoko organizovanu kriminalnu mrežu koja je, prema sumnjama istražitelja, funkcionisala gotovo kao legalno preduzeće. U akciji kodnog naziva "Operacija Psiho", otkrivena je ilegalna proizvodnja kanabisa.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Globalna potražnja za transportom robe duž Severnog morskog puta uskoro će eksplodirati, jer se ovaj pomorski koridor širi neverovatnom brzinom, izjavio je za Sputnjik Aleksej Čekunkov, ruski ministar za razvoj Dalekog istoka i Arktika.
jedan od često pominjanih aspekata ženske fizičke privlačnosti jeste zadnjica. Naučna istraživanja otkrivaju da nije veličina presudna, već zakrivljenost kičme.
Možda i ne slutite da se uzrok slabog WiFi signala krije upravo u vašem stanu. Pre nego što pomislite da je problem do internet provajdera, vredi proveriti da li neki sasvim obični predmeti iz doma utiču na kvalitet bežične veze.
Katarina Grujić je vitkom linijom i preplanlim tenom izazvala pravu pometnju, pa je otkrila da se tek vratila sa porodičnog odmora, kao i da je odmorila dušu!
Pevačica Tea Bilanović progovorila je večeras, na promociji Vivo benda, o navodnoj aferi sa bivšim mužem Marije Mikić, Jovanom Pantićem, i sve demantovala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.