• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer

08.11.2023

22:00

Jezivi monstrum bio mu je glavna inspiracija! Evo po kome je napisan najčuveniji roman Brema Stokera!

profimedia/Google/društvene mreže

Kultura

Jezivi monstrum bio mu je glavna inspiracija! Evo po kome je napisan najčuveniji roman Brema Stokera!

Podeli vest

Na današnji dan, 8. novembra 1847. rođen je čuveni irski pisac Brem Stoker, najpoznatiji po svom romanu "Drakula".

Žanr horor romana proslavio je ovog čuvenog pisca, a njegovo najznačajnije delo inspirisano je istorijskom ličnošću koja, za razliku od fiktivnog lika Drakule, nije bila nimalo popularna.

Foto: profimedia/Google/društvene mreže

 

Naime, knez i vojvoda vlaški poznat kao Vlad Cepeš ostao je u istoriji zapamćen kao čovek koji je, tokom svoje vladavine sprovodio surove metode kako bi se odbranio od osmanskih napada. Svoje zarobljenike nabijao je na kolac. Jedan trenutak u njegovom životu okarakterisao ga je kao najgoreg zlikovca i monstruma, ali je, sa druge strane, taj isti događaj protumačen kao junaštvo.

Vlad Cepeš praktikovao je noćne upade na tabor osmanlijske vojske. Tokom jednog takvog upada uspeo je da zarobi veliki broj tursih vojnika. Tadašnji sultan Muhamed II bio je prestravljen prizorom koji je zatekao nakon tog pohoda. Da bi zastrašio protivnike, Cepeš je sve zarobljene vojnike nabio na kolac, a potom kolce poubadao po zemlji, napraviviši tako šumu mrtvih turskih vojnika.

Za turskog sultana ova slika bila je jeziva, ali je za drugu stranu Vlad Cepeš okarakterisan kao spasilac. Nakon ovog uspegha, postao je punopravni član Reda Zmajeva uz dodatak Drakul. Od tog trenutka potpisivao se kao Vladislaus Drakulya.

Foto: profimedia/Google/društvene mreže

 

Čuveni irski pisac Brem Stoker proveo je čitavih deset godina u istraživanju lika Vlada Cepeša i pisanju svog remek - dela "Drakula". Ovaj roman, sastavljen iz pisama, opisuje pokušaj grofa Drakule da raširi vampirizam po Engleskoj. Čitava priča puna je izmišljenih dnevničkih zapisa, novinskih isečaka i drugih dokumenata koji su doprineli njegovoj verodostojnosti i popularnosti. Iako ovo nije bio prvi vampirski roman, definisao je ideju savremenog vampira u kasnom dvadesetom veku, kada su počele da izlaze filmske adaptacije romana.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Magazin

Džet set