Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Zbog filma "Bitka na Neretvi" iz 1969. godine Holivud je prvi put stigao u tadašnju Jugoslaviju.
Novca je bilo dovoljno da se ostvari megalomanska zamisao i u jedno domaće ostvarenje uvrste tada najzvučnija svetska glumačka imena: Jul Briner, Franko Nero i Orson Vels, kao i najveće domaće zvezde Milena Dravić, Velimir Bata Živojinović i Ljubiša Samardžić.
Za potrebe ovog filma tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) ustupila je producentima ove ratne drame 10.000 vojnika, među kojima su bili i glumci Petar Kralj i Boris Dvornik.
Budžet za ovaj film odobrio je lično tadašnji predsednik SFRJ Josip Broz Tito.
Foto: Printscreen/Youtube
Milena Dravić u filmu "Bitka na Neretvi"
- Boris Dvornik i Petar Kralj su u filmu glumili besplatno jer su obojica bili na odsluženju vojnog roka u JNA. Snimanje za potrebe "Neretve" bio je njihov vojni zadatak koji je spadao u rok službe - ispričao je jednom prilikom glavni producent filma Nikola Popović i dodao da je još jedan njihov kolega na taj način završio u "Neretvi":
Foto: Printscreen/Youtube
Ljubiša Samardžić u filmu "Bitka na Neretvi"
- Makedonski glumac Kole Angelovski je takođe po vojnoj naredbi glumio u filmu i igrao vojnika Žiku jer je i on u to vreme služio vojni rok.
Velimir Bata Živojinović je za ulogu komandira Stoleta dobio najveći honorar u svojoj karijeri, a koliko je to novca, do danas je ostala nepoznanica.
Foto: Printscreen/Youtube
Bata Živojinović u filmu "Bitka na Neretvi"
- Veliki deo od tog novca potrošio je za popravku svog automobila kojim je sleteo s puta pri dolasku na snimanje negde oko Gornjeg Vakufa. Zbog toga je bio dodatno kažnjen od strane produkcije jer mu je u ugovoru pisalo da tokom snimanja filma ne sme da upravlja motornim vozilom. Sećam se da se Bata tada požalio novinarima da ga je cela ta nevolja koštala oko 700 hiljada tadašnjih dinara - otkrio je Popović.
Producentkinja "Neretve" Maja Medić ispričala je da je to najskuplji film ikada sniman na ovim prostorima.
Foto: Printscreen/Youtube
Scena iz filma "Bitka na Neretvi"
- Moguće da je to i dan-danas najskuplji film na Balkanu. Snimanje je trajalo godinu i po dana. Pravi budžet filma se ni ne zna. Taj iznos se kreće između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. Više od 50 državnih preduzeća su takođe finansijski pomogla da se snimi ovaj film- kaže Maja.
Ona priča kako je došlo do toga da poster za film za englesko tržište nacrta čuveni španski slikar Pablo Pikaso.
Foto: Youtube prinstceen/Alux.com
Španski slikar Pablo Pikaso
- Nije tražio nikakav honorar, nego samo sanduk najboljeg jugoslovenskog vina. Premijera filma je bila 29. novembra 1969. godine u Sarajevu, a tom događaju su prisustvovali Omar Šarif, Sofija Loren i druge holivudske zvezde. Zanimljivo je da se u filmu govori srpski, nemački, italijanski i francuski, što je retkost za naša ostvarenja. Film je 1969. godine bio nominovan za Oskara u kategoriji za najbolji film van engleskog govornog područja - ispričala je producentkinja ovog filma.
Glumica Staša Nikolić kaže da su u igrano-dokumentarnom filmu "Mileva Marić Ajnštajn" između ostalog pokazali kako je Albert Ajnštajn maltretirao suprugu Milevu.
Kao devojčica ulogom teško bolesne Vesne u filmu "Ptice koje ne polete" glumica Ivana Šurdić osvojila srca publike, a potom se potpuno povukla sa scene. Danas živi u Firenci i bavi se muzikom.
Bred Pit (61) je prvu ulogu na filmu dobio u srpskom ostvarenju "Tamna strana sunca" 1988. godine u kojem je glumio zajedno sa našom legendarnom Milenom Dravić.
Od Karađorđa i Obrenovića, preko Tita do Miloševića, domaći glumci decenijama su na filmu i televiziji oblačili uniforme vlasti i davali lice ljudima koji su menjali istoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako su ti partizanski filmovi smesni...mozda su u ono vreme bili popularni ali danas kako da kazem losi.ne mogu sebe da nateram da pogledam to.nema sanse...sad ce mnogi reci kako znas da su bili losi ako nisi gledao.dovoljno je par sekundi neke scene i u momentu shvatis koje s....
Glumica Staša Nikolić kaže da su u igrano-dokumentarnom filmu "Mileva Marić Ajnštajn" između ostalog pokazali kako je Albert Ajnštajn maltretirao suprugu Milevu.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar