Tekst hvalospeva o filmu "Volja sinovljeva" prenosimo vma u celosti:
"Hteli to drugi u okolini da priznaju ili ne, srpska kinematografija u ovom trenutku deluje gigantski u odnosu na gotovo sve regionalne. Tako je u gotovo svakom aspektu filmske umetnosti - režiji, glumi, scenariju, a ponajviše u produkciji, u čiji je razvoj susedstvo uložilo dovoljno, očigledno metodično i kontinuirano, da su projekti o kojima je nekada moglo samo da se sanja, poput "Volje sinovljeve", postali mogući.
Foto: Nemanja Miščević
Reditelj Nemanja Ćeranić i glumica Marta Bjelica
Više puta smo u recenzijama filmova i serija koji dolaze iz Srbije spominjali kako se i dalje traži ona magična nit kojom će se ostvariti i globalni, a ne samo regionalni uspeh - ono nešto specifično po čemu će njihova pop-kultura postati svetski prepoznatljiva. Možda je potrebno da dobiju malo vetra u leđa s američke strane da bi se to dogodilo, a možda i ne; o tome nekom drugom prilikom.
Postapokaliptični film na tragu "Pobesnelog Maksa"
No, sasvim je jasno da Srbi u tom smislu kopaju najizdašnije, istražujući dubine koje čak ni u vreme zajedničke države nisu bile eksploatisane ni zamislive. Ovoga puta reč je o podžanru distopijskog SF-a ili, kako se obično kaže, postapokaliptičnom filmu na tragu "Pobesnelog Maksa".
Već gledanjem trejlera za Volju sinovljevu postaje jasno da se tvorci ovog čuda ne šale, nego ozbiljno bacaju jake adute na sto. Vrhunski izgled scenografije, kostima, maski, fotografije, zvuka i opšti estetski dojam stvaraju kod prosečnog gledaoca neminovan osećaj da ti likovi moraju da progovore na engleskom, verovatno s jakim australijskim naglaskom.
Foto: Nemanja Miščević
Igor Benčina
Ali onda čujemo reči na dobro poznatom jeziku (od kojeg nekima trnci krenu niz kičmu) i moramo da protrljamo oči kako bismo bili sigurni da je ono što gledamo zaista stvarnost, a ne još jedna montaža.
No, nije montaža… Nije "deep fake". Trejler, osim što je stvorio neverovatno uzbuđenje, učinio je i dobru stvar jer je svoj svet, njegov kontekst i radnju ostavio pod velom tajne, tako da je uzbuđenje radoznalih fanova, koji su 26.11. pohrlili na premijeru u beogradski Sava Centar, bilo poprilično visoko.
Prekretnica u istoriji srpske kinematografije
Film je najavljen kao istinska prekretnica u istoriji srpske kinematografije, a automatski i svih povezanih (voljno ili nevoljno). Čekali smo nestrpljivo da saznamo više o tom svetu koji nam se otkrivao samo kroz fragmente dijaloga.
Foto: Foto: Nemanja Miščević
Scena iz filma "Volja sinovljeva"
Slepi guslar svira Volju sinovljevu, Kula objavljuje da se traži Marija od Krvavih Glava, neka balkanska verzija Besmrtnog Džoa ("Immortan Joe") ili Lorda Humungusa govori distorziranim glasom kroz masku okupljenim podjednako zastrašujućim nakazama, sablja bira onoga ko će je nositi i njome seći... i tako dalje.
Pa šta je sve to? Kakva se mitologija krije iza svega? Je li to zaista Mad Max s aromom šljivovice? Je li sadržaj podjednako jak kao i predstavljeni trejler ili je u pitanju samo jedno dobro skrojeno Potemkinovo selo?
Nešto poput grandioznog grada na obali reke napravljenog tako da bude izvan blještav i doteran, simulirajući bogatstvo i blagostanje neupućenom posmatraču, dok je iznutra u stanju raspada… No dobro, nećemo dalje s ovim poređenjem da nas posle ne optuže da smo zlonamerni ili zavidni.
Foto: Foto: Nemanja Miščević
Scena iz filma "Volja sinovljeva"
Dakle, Volja sinovljeva izgleda odlično! U više od dva sata trajanja ambijent i prostranstvo postapokaliptičnog sveta prikazani su nam izdašno i bez ustezanja. Ono što je u tom smislu nedostajalo njegovom Džeju i Dorćolu sedamdesetih i osamdesetih Nemanja Ćeranić je u Volji uspio ostvariti te nas kamera vodi i daje izdašan uvid u pustoš ostalu nakon nuklearne katastrofe.
Krunski dragulj u tom smislu je, naravno, vizual Grada - mesta koje nema ime, već je to, verojatno, jedina velika preostala urbana naseobina ovoga sveta sa središtem u zloslutnoj Kuli, koju vrlo detaljno vidimo i izvan i iznutra, kao i njeno okruženje u vidu slamova koji se protežu unedogled.
Svet Volje sinovljeve je budućnost nakon velikog uništenja koje se dogodilo ne znamo kada i ne znamo gde. Veze s današnjicom i bilo čime iz nama poznate socijalne, kulturne ili geopolitičke stvarnosti svedene su na minimum.
Plemena bez jezika, vere i nacija
S druge strane, direktne veze sa srpskom kulturom, mitologijom, narodnom epikom, običajima, a ponajviše istorijskim i političkim posebnostima više su simbolične. To će nekima biti sjajno, a nekima, moguće je, pokvariti utisak jer su se možda nadali nečemu jasnijem u tom smislu.
Foto: Promo
Scena iz filma "Volja sinovljeva"
Osim što govore srpski, ovi ljudi nemaju ni jezik, ni naciju, ni veru, niti imaju bilo kakvo sećanje na svet koji je nestao. Na nama je da pokušamo da ih povežemo s nečim poznatim te je onda i težina potencijalne greške na našim plećima ako to previše direktno napravimo.
Ljudi Ćeranićeve i Madžarevićeve (scenarista Strahinja Madžarević) postapokalipse podeljeni su po plemenima koja se uglavnom razvrstavaju prema aktivnostima koje obavljaju. Protagonista Jovan (Igor Benčina) dolazi iz plemena koje čuva seme i bavi se poljoprivredom i, kao i mnogi, mora da plaća danak spomenutoj Kuli, odakle Vladar gospodari i pritiska sve u gradu, ali i dalekim naseobinama oko njega.
Kada se danak neminovno poveća i zatraži se previše, plemenski poglavar Aberdar (Svetozar Cvetković) odbija da plati, a sledi krvava odmazda koju predvodi Barjaktar (Miodrag Radonjić). Da nesreća bude veća, dete pridošlo iz Grada, koje je odraslo s Aberdarevom decom, čovek po imenu Tuđin (Sergej Trifunović) zavodi njegovu kćer jedinicu (Marta Bjelica) i odvodi je sa sobom u Grad, gde započinje vlastiti uspon na moć.
Foto: Promo
Igor Benčina u filmu "Volja sinovljeva"
Opisani siže zapravo je samo epski okvir unutar kojeg se priča odvija i verujte kada kažemo da nismo nimalo spojlovali i da ćete biti podjednako zaintrigirani kada sve krene. U uvodnoj sceni slepi guslar sa svojim vodičem dečakom u nekoj krčmi u preriji kojom šiba beskrajni vetar počne da gusla i peva o onome što se zbilo i što ćemo mi u filmu gledati.
Šta nedostaje?
Kao što smo rekli, direktnih veza s našim svetom nema, a autori filma svoj kulturni kod ispisuju i upisuju u tkivo filma upravo ovakvim postupcima - slepi guslar nalik legendarnom Filipu Višnjiću, potom epizoda s otmicom mlade, arhaičnim imenima poput Aberdara, Barjaktara ili evokativnim poput Jovanove pratilje Anđelije (Isidora Simijonović) - neminovna je pomisao na istoimenu vernu ljubu Banović Strahinje, srpskog junaka iz pretkosovskog ciklusa, koju je nekada glumila Sanja Vejnović u filmu Vatroslava Mimice.
Foto: Nemanja Miščević
Miodrag Radonjić u filmu "Volja sinovljeva"
Naravno, Sergej u svemu tome funkcioniše kao spoj Vuka Brankovića i Vlaha Alije, turskog despota s imidžem antagonista iz Kurosavinih filmova. Dakle, osim što su ponosni Srbi, Ćeranić i Madžarević, kao i njihova ekipa, više od svega su i posvećeni filmofili, pa osim srpsko-epskih, ovde, makar u smislu vizualnih rešenja, prevladavaju omaži američkoj kinematografiji, vesternima, ali i samurajskoj estetici u njenom pop-kulturnom derivatu.
Ako želimo da budemo potpuno objektivni, ta vrsta omaža im je prilično uspela i bez trunke zadrške treba priznati da je napravljen respektabilna žanrovska mešavina koja otvoreno slavi i priznaje svoje filmske uzore. S druge strane, evociranje visina i dubina srpskih epskih junačkih pesama, jednog od najvećih spomenika svetske književnosti, ipak nije ni načeto te motivi s kojima se na tu mitologiju pokušavalo da se nadoveže, nažalost, ostaju samo okviri za prepoznavanje, bez istinskog uticaja.
Naš je utisak pre da će Volja sinovljeva izazvati ushićenje filmofila nego što će postati neki moderni filmski odraz mitološkog srpstva i izvor nacionalnog ponosa.
Foto: Foto: Nemanja Miščević
Isidora Simijonović u filmu "Volja sinovljeva"
Ako već govorimo o ponosu, srpstvu ili kulturnom kodu (rizikujući optužbu za srbofiliju), naš je utisak da je sve to, kada je u pitanju kinematografija ove zemlje, puno više, jače i bolje živelo u nekoj drugoj vrsti filmova. Upravo u onome od čega se žanrovski, estetski i idejno Volja sinovljeva želi odmaknuti, objavljujući "novo doba".
Lepo je evocirati sve te sablje, junake, guslare, megdane, zrna pšenice, otpore tuđinu, običaje, ali bez živog duha naroda sve je uzalud. A taj duh živeo je moćno i jako upravo kroz dijaloge srpskih filmova, koji su oduvek bili najsočniji, najsmješniji, najživotniji, najmemorabilniji.
Replike legendarnih glumaca iz ovog dela kinematografije bivše Jugoslavije, i pre i posle rata, najviše su se prepričavale od Triglava do Đevđelije. Čak i hard-core nacionalisti drugih konfrontiranih naroda ponavljali su rečenice iz antologijskih filmova koje su, unatoč pretpostavljenoj mržnji, još uvek nazivali i nazivaju "domaćim".
Foto: Promo
Sergej Trifunović u filmu "Volja sinovljeva"
I ako sebi želimo da dopustimo makar jednu direktnu kritiku na Volju sinovljevu (rizikujući optužbu za prikrivenu srbofobiju), onda je to upravo izostanak tih dijaloga. Film će izazvati poštovanje, ali prilično smo sigurni da se nijedna legendarna replika iz njega neće izdvojiti. Za ta dva i kusur sata niko se u dvorani nije skoro nijednom nasmejao.
Falilo je upravo toga - sočnosti, duhovitosti, humora.
Moguće je da je prikazana nuklearna katastrofa to ubila. U filmskom svetu, svakako. A moguće je i da u svom tributu Kuli u ovome našem, stvarnom svetu u Srbiji pre žele, umesto dobrog starog domaćeg, da podare neki po stranoj licenci skrojeni proizvod, tek s aromom lokalnog, nikako prejakog ukusa, čak i u slučaju da će ga na kraju konzumirati samo oni i eventualno njihovi susedi."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije doslovno razobličio Jovu Bakića, šefa poslaničke grupe ''Studenti pobeđuju'', a zatim mu očitao lekciju.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Povodom najavljene oluje, Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) upozorava na opasnost od nepovoljnih vremenskih prilika, a građanima se savetuje da se pridržavaju važnih mera opreza kako bi zaštitili sebe i svoju imovinu.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
"Škoda Pik" osvojila je 94 odsto u kategoriji zaštite tokom sudara na Euro NCAP testovima, što je najviši rezultat ikad postignut prema novom protokolu iz 2026. godine.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći i što joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan" u zagrebačkom Jankomiru.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu. Advokatica Zora Dobričanin Nikodinović, koja zastupa porodice oštećenih, izjavila je da su se obratili svim nadležnim organima i da očekuju da u svakom trenutku znaju gde se dečak nalazi.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Evropa sve više nastoji da ojača sopstvenu odbrambenu industriju i smanji zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, ali Vašington ne želi da zbog toga izgubi uticaj na evropskom tržištu vojne opreme.
Nemačka svemirska kompanija ATMOS Space Cargo i odbrambena kompanija MBDA Dočland potpisale su sporazum o saradnji na razvoju sistema Precision Orbital Deep Strike (PODS), koji bi trebalo da omogući izvođenje visokopreciznih udara iz svemira.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je danas da postoje indicije da Iran razmatra razvoj biološkog ili hemijskog oružja.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Moskva pozvala evropske predstavnike da dođu u Rusiju kako bi razjasnili svoje stavove o mirovnim pregovorima o Ukrajini i bezbednosti Evrope.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Poznati tekstopisac Žika Radujević (81) nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova, a porodica i prijatelji od tada bezuspešno pokušavaju da saznaju gde se nalazi.
Voditeljka Bojana Lazić otkrila je da je reper Dragomir Despić Desingerica trebalo da učestvuje u snimanju velikog hita Jelene Karleuše "Balkan boy", koji je prvobitno bio namenjen za Evroviziju.
Pevačica Mina Arizanović pojavila se na jednom prestoničkom događaju u izuzetno provokativnom modnom izdanju, a svojim izgledom privukla je veliku pažnju prisutnih.
Učesnik "Elite 10" Uroš Stanić pao je tokom žurke u rijalitiju, i to u trenutku kada je obučen kao žena pokušavao da zavede fudbalera Žarka Udovičića, koji ga je sve vreme ignorisao.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.