Profesor Avi Leb, predsedavajući odseka za astronomiju na Univerzitetu Harvard, tvdio je da je objekat Oumuamua, koji je prošao kroz naš Sunčev sistem i blizu Zemlje, vanzemaljska tehnologija. Zbog toga se našao na udaru kolega koji su pokušali da ga ućutkaju
Oumuamua, neobičan izduženi objekat, proleteo je blizu naše planete 2017. godine. Objekat sličan njemu nikada nije viđen, a čak je i ubrzao kretanje kada je izlazio iz našeg Sunčevog sistema, što je takođe nezabeleženo.
Leb se bavio proučavanjem tog neobičnog objekta i objavio da „postoji velika verovatnoća da je veštačkog porekla“.
To je izazvalo senzaciju u naučnoj zajednici jer su, kako tvrdi Leb, njegove kolege „izvedene iz zone sigurnosti“, kaže harvardski profesor u razgovoru za RT, koji je vodio Brajan Mekglinon, poznati britanski novinar.
Foto: Pixabay
Vanzemaljci
Međutim, Leb je sada spreman da se još više suprotstavi svojim kolegama, budući da mu krajem januara izlazi knjiga o fenomenu Oumuamua pod nazivom „Vanzemaljsko: Prvi znak inteligentnog života van Zemlje“.
Za one koji negiraju njegove tvrdnje, Leb ima jednostavan odgovor: „Realnost je jedina stvar koja nikad ne odlazi, čak ni kada je ignorišete“.
Oumuamua - proizvod vanzemaljske civilizacije
Leb tvrdi da naša civilizacija „nije posebna“ i da je sigurno bilo još takvih kroz istoriju svemira. Zato misli da bi, u potrazi za vanzemaljskim životom, trebalo da tražimo „tehnološki potpis vanzemaljske civilizacije“:
Među stvarima za kojima bi trebalo tragati, navodi megastrukture, industrijsko zagađenje i ostatke svemirskih brodova. Za Oumuamuu veruje da je upravo ostatak jednog takvog broda, zbog čega je otvorio front u naučnoj zajednici protiv sebe.
Leb veruje da će biti još takvih otkrića, ali da će mnoga biti negirana jer će „njihovi autori biti ismevani, a ideje nikad neće biti prihvaćene“, pošto je razmatranje postojanja inteligentnog života van Zemlje „ozbiljan tabu među astronomima“.
Kada je u pitanju Oumuamua, među naučnicima nema negiranja da je imala zbunjujuća svojstva. Naučnici su zbunjeni kako je ubrzala i izašla iz našeg Sunčevog sistema pod neobičnim uglom.
Sunčevi jedro - novi način za putovanje kroz svemir
Profesor Leb veruje da je razlog ubrzanja to što je „pogurana Sunčevim zracima koji se odbijaju od njenu površinu“.
- Njen čudan oblik ponašao se kao jedro na brodu, jer u vakuumu svemira, veliki, dugi objekti mogu biti ubrzani uz pomoć Sunčevih zraka“, kaže Leb. Pita se da li bi, ako Oumuamua ima „sunčevo jedro“, vanzemaljci mogli da ga koriste za putovanje kroz svemir. Međutim, ova njegova ideja bila je odbačena od naučne zajednice od samog početka.
Mejnstrim nauka tvrdi da je ubrzanje Oumuamue posledica isparavanja vode na njenoj površini, slično kao kod raketnog ubrzanja. Međutim, problem sa tom teorijom je što nije zabeležen „rep“ vodene pare, koji bi morao da se vidi.
Foto: Pixabay
Nlo
U septembru prošle godine, još jedan svemirski objekat je ubrzao na isti način, bez „repa“. Posle analiziranja u super-kompjuteru, utvrđeno je da je „veštačke konstrukcije“. Zapravo je utvrđeno da se radi o odbačenom delu rakete sa Zemlje.
Taj odbačeni deo rakete bio je izduženog i šupljeg oblika i ubrzao je baš onako kako za Oumuamuu tvrdi Leb - zahvaljujući Sunčevim zracima.
- Oumuamua ne može da bude posledica ljudske konstrukcije, jer je kroz naš Sunčev sistem prošla većom brzinom nego što to može ijedna raketa napravljena na Zemlji - kaže Leb, dodajući, ipak, da nam je potrebno više podataka.
Kako tragati za vanzemaljcima
Konsenzus u naučnoj zajednici je da bi u potrazi za vanzemaljskim životom trebalo tragati za znacima kiseonika. Leb, međutim, to dovodi u pitanje, tvrdeći da to ne bi morao da bude presudan znak za život na nekoj drugoj planeti.
- Kiseonik može da bude produkt prirodnih procesa. Trebalo bi da tražimo industrijsko zagađenje na drugim planetama, složene molekule kao što je hlorofluougljenik, jer oni ne mogu da nastanu prirodnim putem - kaže profesor sa Harvarda.
Njegove kolege, koje negiraju Lebove tvrdnje, kažu da je Oumuamua asteroid. Tako je profesor Alan Ficsimons sa Univerziteta u Belfastu, izneo trdnju da je njen duguljast oblik posledica toga što je u pitanju deo planete koja je imala „nasilnu prošlost“.
- Ovo je naš prvi bliski susret sa objektom iz nekog drugog zvezdanog sistema. Otkrili smo da ne treba da pretpostavljamo kako je u pitanju objekat veštačkog porekla. Ali to ne znači da taj objekat nema čudesnu prirodu nečega što nam je stiglo iz drugog solarnog sistema - naveo je Ficsimons za časopis „Nejčr“.
Lovac na NLO Skot Varing poznat je po svojim pokušajima pronalaženja vanzemaljskih tragova u svakodnevnim pojavama, koje bi mnogi smatrali sasvim uobičajenim. Međutim, snimak užarenog objekta na nebu Severne Dakote koji je nedavno objavio, ponovo je podstakao ljubitelje natprirodnih pojava da se zapitaju da li smo sami u galaksiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lovac na NLO Skot Varing poznat je po svojim pokušajima pronalaženja vanzemaljskih tragova u svakodnevnim pojavama, koje bi mnogi smatrali sasvim uobičajenim. Međutim, snimak užarenog objekta na nebu Severne Dakote koji je nedavno objavio, ponovo je podstakao ljubitelje natprirodnih pojava da se zapitaju da li smo sami u galaksiji
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.