U banatskom mestu Vladimirovac se u prvoj polovini dvadesetog veka odigravala prava filmska, nažalost tragična, priča
Postoji nekoliko izvora koji govore o životu Ane di Pištonja, poznatije kao baba Anujke, a najviše je sama ispričala prilikom hapšenja i tokom suđenja. Anujkina "čarobna voda" ubila između 50 i 150 ljudi, a ona je postala poznata kao serijski ubica iz Valdimirovaca.
Ana di Pištonja rođena je kao Ana Drakšin ili Drakin, a prema njenim rečima, bila je rođena 1837. godine. Otac joj je bio bogati vojvođanski paor koji se sa porodicom 1849. godine iz Rumunije doselio u Petrovo selo, tadašnji naziv za Vladimirovce, u Banatskoj vojnoj krajini Habzburške monarhije. Ćerki je obezbedio dobro školavanje, a nju je posebno interesovala hemija.
Anujka se udala, za dvadeset godina starijeg, vlasnika imanja Pistov ili di Pištonja sa kojim je imala 11 dece, od kojih je samo jedno preživelo do punoletstva. Suprug joj je preminuo nakon dvadeset godina braka, a Anukja se tada vratila izučavanju hemije.
Nakon suprugove smrti, Anujka je deo kuće pretvorila u improvizovanu laboratoriju, a širom Banata je postala poznata kao isceliteljka i travarka. Po smeše i napitke su dolazile pretežno dame, ali neretko i mladići koji su želeli da budu oslobođeni služenja vojnog roka jer su im njeni napici pomagali da se razbole.
Baba Anujka je držala kafanu, te je bila u kontaktu sa velikim brojem ljudi, ali imala je i saradnice u drugim selima koje su očajnim ženama preporučivale njene napitke.
Anujkina smeša bila je poznata kao "čarobna voda" ili "ljubavni napitak", a klijentima je gotovo obavezno postavljala isto pitanje "Koliko je težak ovaj problem?", misleći pri tom na telesnu težinu žrtve. Iako su klijetni verovali da je u pitanju magija, Anujka je u njihove napitke stavljala otrov, najčešće arsen, a nakon što bi saznala težinu žrtve znala je i koju količinu otrovne supstance da stavi. Klijenti su od nje dobijali detaljno uputstvo za korišćenje, uz "proročanstvo" da će problem nestati osmog dana od početka uzimanja napitka; što se zaista i dešavalo, žrtve bi umirale osmog dana, ali ne zbog Anujkinih moći, kako su klijenti verovali, nego zbog njenih tačnih proračuna o količini otrova u odnosu ta telesnu masu.
Foto: Printscreen You Tube/obavestime
Baba Anujka je držala kafanu
Anujka je, zajedno sa svojim saradnicama, na području Banata delovala punih četrdeset godina. Optužbe su sporadično stizale na adresu austrougarskih vlasti, ali odgovora nije bilo, jer je Anujka uredno plaćala poreze i živela mirnim životom.
Otkrivanje ubistva
Kada je pod sumnjivim okolnostima preminuo drugi muškarac iz bliskog okruženja izvesne Stane Momirov, policija je ovu ženu pozvala na saslušanje.
Nakon što je prvi suprug Stane Momirov, Lazar Ludoški, preminuo, ona se preudala. Kada je nedugo zatim preminuo i bogati stric Staninog drugog supruga, policija je odlučila da ispita slučaj. Stana je od baba Anujke "čarobnu vodu" kom je ubila svog prvog supruga, kupila u januaru 1924. godine za 2.300 dinara.
Baba Anujka je svoju "čarobnu vodu" prodala još jednoj porodici Momirov, Simi i Sofiji, i to u decembru 1926. godine za 5.000 dinara. Oni su nameravali da ubuju Siminog oca Nikolu, koji je navodno bio nasilan prema njima i njihovoj deci.
Među slučajevima za koje joj je bilo suđeno bila je i smrt Gaje Prokina, inače zdravog šezdesetogodišnjaka, bogatog udovca, koji je novac zaradio u Americi. Nasledstvo je podelio sinovima, a sestriću Milanu je obećao osam jutara zemlje, koje bi mu dao nakon smrti. Milan i njegova supruga su bili nestrpljivi, pa su se obratili, tada već poznatoj, baba Anujki. Sa Anujkom je na tom slučaju radila i njena najbliža saradnica i učenica Ljubinka Milankov, koja je po Anujkinom receptu napravila otrov za klijenta, ali ne dovoljno jak. Gaja se obratio lekaru, ali je preminuo 29. decembra 1927. godine. Zbog sumnjive smrti urađena je obdukcija nakon koje je utvrđeno da je bio otrovan.
Suđenje
Prvo suđenje baba Abujki bilo je u junu 1914. u Beloj Crkvi, međutim, zbog nedovoljno dokaza, ona je tada oslobođena.
Za drugo suđenje, vlasti su bile bolje pripremljene. Baba Anujka je imala nekoliko saradnica, od kojih su neke, nezadovoljne nagradama koje su dobijale, rado svedočile protiv nje. Izvršeno je nekoliko ekshumacija i kod svih su pronađene čestice arsena i žive. (Veliki broj klijenata odbijao je da se tela njihovih bližnjih ekshumiraju, kako se ne bi njihova umešanost dovodila u pitanje, odnosno, da li su znali ili nisu, da baba Anujka ustvari prodaje otrov.)
Protiv baba Anujke je podignuta optužnica za ubistvo Nikole Momirova i Lazara Ludoškog. Uhapšena je 15. maja 1928. godine, kada je imala 90. Presuda je donesena 6. jula 1929. godine. Anujka je osuđena na 15 godina zatvora zbog saučesništva u oba ubistva.
Postoje dve priče o tome kako je završila baba Anujka, serijski ubica iz Vladimirovaca. Jedna kaže da je Anujka puštena na slobodu u 98. godini, nakon osam godina zatvora zbog starosti i umrla dve godine kasnije u svojoj kući u Vladimirovcu, kada je imala oko 100 godina.
Drugi izvori kažu da je u požarevačkom zatvoru bila sve do početka Drugog svetskog rata u Srbiji, kada su je nemački vojnici pustili iz tamnice. Prema ovim izvorima, živela je 104. godine.
Ako par tokom braka dobije jedno ili više dece, tada kućni ljubimci ulaze u kategoriju pokretnine koju koriste deca te ostaju u posedu dece odnosno njihovog primarnog staratelja
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako par tokom braka dobije jedno ili više dece, tada kućni ljubimci ulaze u kategoriju pokretnine koju koriste deca te ostaju u posedu dece odnosno njihovog primarnog staratelja
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Novi dokaz da blokaderski novinari ne spavaju, ne jedu i ne žive bez Aleksandra Vučića osvanuo je na društvenoj mreži Iks kada je novinarka Jovana Gligorijević šokirala javnost bolesnom opsednutošću predsednikom Srbije, analizirajući do najsitnijih detalja – verovali ili ne – kako Vučić sipa testo za palačinke.
Tema predstojećeg skupa na Žitnom trgu su "vladavina prava i uloga mladih", ali spisak govornika izazvao je potpuni šok, nevericu i zgražavanje građana Sremske Mitrovice.
Unutrašnji rat i raspad u opozicionim redovima ne prestaju. Zeleno-levi front (ZLF) potresa ozbiljan raskol zbog odluke da se pruži podrška takozvanoj "studentskoj listi", a na površinu su isplivale žestoke nesuglasice i međusobno optuživanje za izdaju i prodaju glasova.
Nezapamćen blam i bezobrazluk viđeni su tokom gostovanja jednog od glavnog ideologa blokadera, Dragana Popovića, na tajkunskoj televiziji Nova S, koji je u potpunom odsustvu dodira sa realnošću uspeo da izgovori nemoguće i brutalno potceni istorijski ekonomski napredak Srbije.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS), Milenko Jovanov, žestoko je reagovao na sraman progon Dejana Ljevnaića u Crnoj Gori i poručio da Srbija mora da odgovori oštro i primeni reciprocitet!
Situacija sa požarom u Deliblatskoj peščari znatno je stabilnija i pod kontrolom, a broj aktivnih žarišta je drastično smanjen u odnosu na prethodne kritične dane, kažu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i meštani koji zajedno sa njima od početka avgusta danonoćno gase vatrenu stihiju koja guta okolna sela i šume.
Brojke koje su objavili Hrvati potvrđuju činjenice koje iznosimo u poslednjim mesecima. Turistička sezona im je zvanično pukla, a turisti glavom bez obzira beže od ustaša!
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će se na sutrašnjoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije analizirati aktuelna situacija izazvana nepovoljnim vremenskim uslovima i eventualne nove mere u saniranju posledica.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Živorada Č. (35) zbog sumnje da je sa Vorihom I. (31) vrbovao maloletnicu i primoravao je na prostituciju.
Mnoge nemačke kompanije očekuju da će upotreba veštačke inteligencije u narednih pet godina smanjiti plate njihovih zaposlenih, naročito onih sa manje radnog iskustva, pokazao je danas objavljeni izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Pokušaji ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da izazove Treći svetski rat nisu uspeli, objavio je Florijan Filipo, lider stranke Francuski patrioti, na svom nalogu na društvenim mrežama.
Pripadnik Oružanih snaga Ukrajine Sergej Gnjezdilov, javnosti poznat kao pristalica bivšeg ukrajinskog ministra odbrane Mihaila Fedorova, zapanjio je javnost predlogom o mobilizaciji žena bez dece.
Vlada nemačkog kancelara Fridriha Merca prodaje sopstvene građane pokrivajući višemilijarderske kredite za Ukrajinu, izjavila je Sara Vagenkneht, osnivačica nemačke stranke "Unija Sara Vagenkneht - Za razum i pravdu", na svojoj stranici na društvenoj mreži X.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.