Svi mi smo nekada imali noćne more i sasvim sigurno smo se pitali to zašto nam se one javljaju i kakvo značenje imaju, a sada i znamo zašto
Ljudi provedu jednu trećinu svog života spavajući, a značenje snova istražuje se već duži vremenski period, prenosi Bright Side. Zahvaljujući tehnologiji, danas je moguće pratiti aktivnost mozga dok spavamo, a naučnici i psiholozi širom sveta dele rezultate nastale tokom ovakvih ispitivanja.
Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumeju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sećaju
23.11.2018
09:19
Prenosimo vam neke stvari koje su naučnici otkrili, a tiču se košmara i čudnih snova.
Zašto sanjamo čudne snove?
Sigurno svako od nas je nekad imao jedan od onih snova u kojima su nam se događale čudne stvari i čiji je svaki smisao nestao kada smo se probudili. Postoji nekoliko objašnjenja za to zbog čega se ovo dešava.
Svaka osoba ima svoje jedinstvene snove jer svi imamo različita iskustva i okupacije tokom dana. Nakon što zaspimo, naš mozak nastavlja naporno da radi, raspoređujući razne trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. On poredi događaje koji su se desili u skorije vreme, sa onima koji su se desili ranije i to je razlog zašto možemo videti slike iz svog detinjstva, kako se igramo sa starim ljubimcem na mestu gde smo nekada živeli.
Foto: Pixabay
Sve to događa se u REM fazi ili fazi brzog pokreta oka koja traje 10-20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tokom noći. Ova faza je, takođe, poznata i kao paradoksalni san, a naziv je dobila zbog toga što je aktivnost mozga slična onoj u budnom stanju. U ovoj fazi mozga ostaju aktivni svi njegovi delovi, osim dela za logiku.
Naime, koncetracija serotonina i noreprinefrina, koji su neurotransmiteri odgovorni za logiku i pažnju, opada tokom sna. Iz tog razloga ne treba da čudi to što naši snovi nemaju nikakve veze sa zdravim razumom nekad. Da se sve dogodilo samo u snu shvatamo tek kada se probudimo.
Zašto imamo košmare?
Šta se dešava u onim trenucima kada sanjamo apokalipse i zombije, nesreće i druge neprijatnosti? Naučnici iz Švajcarske i Amerike izvršili su jedan eksperiment kojim su potražili odgovor na ovo pitanje. Po njihovom mišljenju, ovo predstavlja neku vrstu treninga nervnog sistema, koji pomaže ljudima da se suoče sa negativnim emocijama u stvarnom životu. U svom članku, naučnici su napisali da nam emocije koje osećamo u snovima pomažu da podnesemo emocionalni pritisak i pripreme nas za moguće stresove u budućnosti.
Naučnici su proučavali aktivnosti u nekoliko delova mozga tokom spavanja, koristeći elektroencefalogram. Oni su budili 18 volontera nekoliko puta tokom noći i pitali ih kakve snove su sanjali i da li su to bili košmari. Zahvaljujući njihovim odgovorima i analiziranju moždane aktivnosti, istraživači su identifikovali dve zone u mozgu koje su odgovorne za košmare. To su insula i srednjem delu moždanog korteksa.
Ova dva dela mozga se aktiviraju i u situacijama kada je osoba zabrinuta ili uplašena i u realnom životu. Insula je odgovorna za procenu emocija i pokreće se automatski, čim osoba oseti anksioznost. Središnji deo moždanog korteksa priprema osobu za adekvatno reagovanje kada se javi neka pretnja i kontroliše ponašanje čoveka kada se nađe u opasnosti. U daljem istraživanju, naučnici su otkrili da su oni koji su imali duže i češće noćne more, manje grubo reagovali na negativne stvari u realnosti.
Foto: printscreen
Do sada je dokazano da naša podsvest na ovaj način komunicira sa nama i pomaže nam da rešimo probleme koji nas brinu. Na primer, ukoliko u svojim snovima vidimo nekakvu jurnjavu, to je povezano sa našim nerešenim problemima u realnom životu. Ipak, kao što je već rečeno, snovi su nedovoljno proučavani i mnoge interesantne stvari vezane za njih tek treba da budu otkrivene.
Evo još malo poznatih činjenica o snovima:
Tek naučene veštine i znanja, kao što je, npr. sviranje klavira, smeštaju se u neophodne "police" u našem mozgu tokom spavanja. To pomaže da ih lakše zapamtimo. Dakle, bilo da spremate ispit ili samo želite da zapamtite listu obaveza za naredni dan, dobar san će vam pomoći u tome.
Čovek će duže preživeti bez hrane, nego bez sna. Rekordan broj dana koji je neka osoba zabeležila bez spavanja je 11. Ne preporučujemo vam da probate ovaj eksperiment jer, osim što može ozbiljno narušiti vaše zdravlje, može imati i smrtonosan ishod.
Oko 15% ljudi na svetu su mesečari. Oni ne samo da mogu sedeti na krevetu tokom sna i odlaziti iz prostorije u prostoriju, već mogu i napustiti kuću i prelaziti velike razdaljine tokom spavanja. Mnogi veruju u to da mesečare ne valja buditi, ali to je zapravo samo mit. Naprotiv, često je baš neophodno probuditi ih.
Ljudi koji nemaju dovoljno sna mogu imati povećan apetit. Razlog za to je to što im leptin (hormon koji reguliše apetit) opada.
U prvih 5 minuta nakon buđenja, zaboravljamo 50% svojih snova. Nakon što prođe još 5 minuta, zaboravljamo skoro sve što smo videli u svojim snovima. Sigmund Frojd je verovao u to da na ovaj način mozak pokušava da ukloni sve iz memorije, jer su snovi samo naše skrivene misli. Međutim, danas postoji potpuno drugačija teorija koja kaže da mi uključujemo svoj mozak u potpunosti nakon buđenja i zaboravljamo snove kao rezultat njegovog aktivnog rada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumeju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sećaju
Predsednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban biće pozvani da prisustvuju ceremoniji izlivanja prvog betona za nuklearnu elektranu Pakš 2 u Mađarskoj, koja je planirana za početak februara, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Potpredsednica SSP Marinika Tepić, desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, pokušala je da aktuelnu vlast napadne za navodnu korupciju, pa se pošteno obrukala, zaboravljajući da je njen stranački šef za vreme svoje vlasti u džepove strpao pravo bogatstvo!
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost najoštrije osuđuje nastavak napada na pravni poredak koji trenutno sprovodi Branko Stamenković u sadejstvu sa njegovom mentorkom Zagorkom Dolovac.
OFAK produžio je rok za pregovore Naftnoj industriji Srbije do 24. marta 2026. godine, što je još jedna šansa za Srbiju i dokaz koliko smo uporni u ovoj borbi i pregovorima.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Olgica Tadejin (61) pronađena je bez znakova života pre četiri godine u kanalu nedaleko od mesta gde je živela u selu Melenci, a njeno telo otkrili su slučajni prolaznici.
Sankcije već 11 godina nisu postigle svoje ciljeve, ali su uverile rusko rukovodstvo i narod u agresivne namere Zapada, kaže bivši britanski ambasador u rusiji Ijan Praud.
Intenziviranje napada na Odesu nikako nije najava skorije operacije oslobađanja preostale glavne luke Banderovaca na Crnom moru, kaže veteran ruskih specijalnih snaga Aleksandar Arutjunov.
Zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i saveznike u NATO, nisu spremne za mogući rat s Rusijom, upozoravaju vojni i bezbednosni stručnjaci okupljeni prošlog meseca u Londonu, prenosi CNN.
Izraelska policija uhapsila je Palestinca koji je bio obučen kao Deda Mraz na božićnoj zabavi u gradu Haifa, saopštila je grupa za ljudska prava, prenose danas mediji.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar