Štitasta žlezda nalazi se na prednjoj strani vrata ispod same Adamove jabučice, tako da se svaka promena na njoj veoma lako uočava.
Pošto se normalna štitasta žlezda ne primećuje, ukoliko postoje bilo kakve promene, najlakse se to uočava pri gutanju, što znači, pogledajte se u ogladalo, progutajte i sami možete da zapazite promenu, koja zahvata celu žlezdu ili samo jedan manji ili veći deo. To se obično definiše kao „čvor“ ili nodus. Ukoliko je žlezda u celini uvećana, onda se to zove „gušavost“ ili struma.
Veoma je interesantno da su simptomi različiti, i mogu da se manifestuju samo osećajem „knedle“ u grlu, posebno u situacijama kada je osoba nervozna, ali i osećajem stezanja i davljenja u određenim okolnostima. Međutim, ponekad je žlezda veoma velika, ali obolela osoba se ne žali na tegobe, niti tome pridaje značaja. Da li je to posledica straha od operacije koja podrazumeva pravljenje reza na prednjoj strani vrata, ili nečega drugog – to je veoma teško proceniti.
Foto: Shutterstock
Benigne promene u predelu štitne žlezde u jednoj trećini slučajeva podrazumevaju pojavu cisti, što se danas lako dijagnostikuje, pri ultrazvuku žlezde. Ultrazvuk je veoma osetljiva metoda, može da uoči veoma male ciste koje su obično prisutne kod hroničnog zapaljenja žlezde, i ne treba ih dirati ako nisu veće od 0.5 cm.
Pri pregledu se uočava karakteristika zida ciste, unutrašnja površina, koja treba da bude glatka, i posebno se procenjuje odnos ciste prema okolnom tkivu. Ukoliko je cista veća od 1 cm, ordinirajući lekar će predložiti punkciju tankom iglom, radi pregleda tečosti koja se nalazi u cisti. Ukoliko se nakon pražnjanja ciste tečnost ponovo vraća, što se veoma cesto dešava i nakon treće punkcije ili pokušaja terapije tzv. skleroziranjem, stavljanjem alkohola u šupljinu ciste radi slepljivanja zidova – onda se predlaže operacija radi definitivnog izlečenja.
Ukoliko se u žlezdi na ultrazvuku primete“čvorići“ koji su jasno ograničeni od okolnog tkiva, i manji su od pola cm, njih treba pratiti. Ako pokažu tendenciju rasta za više od 1mm tokom 4 meseca, ordinirajući lekar može predložiti, sem osnovnih analiza za procenu funkcije žlezde, određivanje koncentracije antitela i tumorskih markera i punkciju žlezde finom iglom.
Maligne promene u predelu štiaste žlezde su najčešći maligniteti u endokrinologiji. Ti maligni tumori potiču od ćelija štitaste žlezde i klasifikacija je najčešća na osnovu histološke slike.
Faktori rizika su pre svega dobijeni podatci da je pacijent imao terapiju zračenjem blizu vrata (npr. karcinom limfnih žlezda ili dojke) ili postoji podatak da je neko u porodici imao operaciju zbog karcinoma štitne žlezde), nagla pojava bezbolnog „čvora“ većeg od 4cm, koji se brzo povećava.
Muškarci češće obolevaju u krajevima gde postoji nedostatak joda u hrani, posebno osobe starije od 20 i mlađe od 70 godina kod kojih se iznenada pojavila promuklost ili promena glasa.
Osnovna karakteristika malignih promena u štitastoj žlezdi jeste da se postiže potpuno izlečenje, ako se na vreme operišu. Nažalost, mnogi pacijenti odlažu iz straha ili nekog drugog razloga
operaciju, što otežava lečenje, jer su karcinomi osetljivi samo na radioaktivni jod, a vrsta tzv. anaplastičnog karcinoma nije osetljiva ni na radioaktivni jod.
Pogrešan je zaključak ako se su analize markera u granicama normale ne misli na malignitet. Karakteristike žlezde pri pregledu ultrazvukom, urađena scintigrafija žlezde, osnovni su parametri na osnovu kojih se razmišlja o malignitetu i sprovodi operativno lečenje, koje jedino dovodi do izlečenja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Društvenim mrežama se proširila vest o hapšenju Srđana Seleša zbog droge zaplenjene u Liberiji, a iz blokaderske trovačnice na društvenim mrežama odmah su krenule spekulacije da je uhapšeni član Srpske napredne stranke.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti. Nakon sastanka usledile su izjave za medije.
Biznismen Branko Babić gostovao je kod istoričara Čedomira Antića na televiziji K1 i odgovorio na pitanje o čuvenom gostovanju kod blokaderskog voditelja Aleksandra Dikića na KTV Zrenjanin.
Nekadašnji direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Branko Čečen besramno je uvredio većinski srpski narod tvrdeći da građani Srbije prodaju glas predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću za par desetina hiljada dinara.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji se nalazi u radnoj poseti Vašingtonu, rekao je o današnjoj skupštinskoj raspravi o rekonstrukciji Vlade Crne Gore da je reč o još jednoj političkoj trgovini unutar parlamentarne većine.
Dok građanima svakodnevno govore o krizi, nemaštini i teškom životu u Srbiji, vodeći ljudi blokaderske scene leto provode na atraktivnim luks evropskim destinacijama.
Povodom tragedije u akva parku "Jugovo" u Smederevu u kojoj je nastradao petogodišnji dečak, oglasili su se pravni zastupnici sa zvaničnim saopštenjem.
Nestala devojčica u Žarkovu Anđelija Dimitrijević (12) poslednji put je viđena oko podneva kada je otišla do prodavnice i od tada se nije vratila kući.
Na prelazu Evzoni pozlilo srpskoj državljanki Veri Linić (62) tokom višesatnog čekanja, nakon čega je prevezena u bolnicu u Solunu gde se bori za život.
Saobraćajna policija u Danilovgradu je uhapsila M.Š.(18) iz Podgorice, bliskog jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, zbog prekoračenja brzine, objavila je na mreži X Uprava policije.
Tri osobe su povređene u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom večernjih sati dogodila na Ibarskoj magistrali u blizini Preljine kod Čačka. Oni su vozilom Hitne pomoći preveženi u Opštu bolnicu u Čačku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala u koordinaciji sa Policijskom upravom u Požarevcu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Požarevcu, uhapsili su M.T. (20) iz Velike Plane, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica u saizvršilaštvu.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Ruski predsednik Vladimir Putin tri puta je povukao poteze koji su Kini pomogli da izbegne ozbiljne energetske, vojne i političke probleme, ocenjuje kineski portal Sohu, navodeći da je upravo zbog toga ruski lider stekao veliku popularnost među kineskim stanovništvom.
Rizik od izbijanja globalnog sukoba dostigao je najviši nivo još od sredine šezdesetih godina prošlog veka, pokazuje najnovija analiza vodeće svetske investicione banke "Goldman Saks".
Glumica Eva Ras ponovo je zatalasala javnost i pokrenula lavinu reakcija na Fejsbuku, u kom je oštro napisala šta misli o nekadašnjoj državi Jugoslaviji.
Starleta Slađa Lazić Poršelina gostovala je u novoj epizodi emisije "Demanti", gde je bez zadrške govorila o sukobu sa Majom Marinković, ali i odnosu sa njenim ocem Takijem.
Bivša rijaliti učesnica Teodora Radojičić, poznatija kao Teodora Balzak, privukla je pažnju objavom provokativnih fotografija u kupaćem kostimu na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.