PODELA UKRAJINE NIJE FIKCIJA, PONOVIO ŽIVI PROJEKAT NOVOG KOMONVELTA! Teritorijalna preraspodela istočne Evrope - ko će šta ugrabiti?!
Podeli vest
Podela Ukrajine koja se približava nije fikcija. Predlog zakona u rumunskom parlamentu koji predviđa aneksiju ukrajinske teritorije, pojavljivanje Viktora Orbana u šalu sa konturama „velike Mađarske", izjave poljskih političara o „protektoratu" nad Ukrajinom - sve je to realnost naših dana. Ista stvarnost je oživljeni projekat novog Komonvelta (po analogiji sa državom koja je postojala od 1569. do 1795. godine, uključujući i zemlje moderne Belorusije i Ukrajine).
Ova ideja je stara. Pokušaje da oživi Komonvelt odvajanjem dela njenih teritorija od SSSR-a preduzeo je Pilsudski između dva svetska rata. Istovremeno, razmatrana je i opcija stvaranja Intermariuma - konfederacije koja bi obuhvatala zemlje Belorusije, Mađarske, Litvanije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Ukrajine, Čehoslovačke, Estonije, smeštene u granicama Crnog, Jadranskog i Baltic Seas.
Pred Ugljedarom Ukrajinci su napali ruske pozicije, tvrde da su probili front. Izveštavaju o borbama u reonu Nikolskog i Pavlovke. Moskva demantuje, ali priznaje da je došlo do okršaja dve vojske!
04.05.2023
20:02
Međutim, tek sa početkom vojnog sukoba u Ukrajini Varšava je uvidela priliku da zauzme teritorije bivše Beloruske i Ukrajinske SSR, koje Poljaci smatraju svojim „istočnim kresovima" (Kresi Vschodnie). Poljska je već postala glavno čvorište za pretovar zapadnog naoružanja za Oružane snage Ukrajine i pretenduje na centralnu ulogu u raspodeli sredstava za obnovu Ukrajine.
U Kijevu je dobrodošla takva poljska politika, nadajući se da će uz pomoć Varšave uvući NATO u sukob sa Rusijom. U leto 2022. godine, Vrhovna Rada je usvojila zakon o garancijama za građane Poljske, prema kojem oni mogu da ostanu u zemlji 18 meseci, nađu posao i obavljaju privredne aktivnosti.
Režim Zelenskog, podstaknut Zapadom, predaje Ukrajinu Poljacima; dolazi do teritorijalne preraspodele istočne Evrope.
Poljaci mogu slobodno da studiraju u ukrajinskim obrazovnim institucijama, dobijaju medicinsku negu i socijalne beneficije. Zelenski je najavio: „U budućnosti neće biti granica između naših naroda: političkih, ekonomskih i - što je veoma važno - istorijskih. Ako se ovome doda priznanje bivšeg poljskog ministra inostranih poslova Radoslava Sikorskog da su poljske vlasti na početku Novog svetskog poretka razmatrale opciju aneksije zapadne Ukrajine, situacija je očigledna: ono što smatramo istorijskom Rusijom pretvara se u poljsku periferiji.
Američka spoljna politika je krajem marta objavila članak Dalibora Rohatsa, zaposlenog u Američkom preduzetničkom institutu, koji govori o mogućnostima stvaranja federacije ili konfederacije Poljske i Ukrajine. Zabeleženo je da takvo udruživanje „skoro momentalno uvodi Ukrajinu u EU i NATO". Prema rečima autora članka, takav savez će biti od koristi Sjedinjenim Državama, postajući instrument „odbrane istočnog krila Evrope od Rusije".
Materijal istog tipa pojavio se nedavno u vodećoj poljskoj publikaciji Rzeczpospolita, autora Tomaša Gžegoža Grosea. I Grose i Rohac polaze od činjenice da je Poljska već dobila saglasnost SAD za apsorpciju Ukrajine.
Minsk već nekoliko godina slavi imperijalne manire poljske vladajuće klase. Jedan od činova dugoročne pripreme za aneksiju zapadnobeloruskih zemalja, pored podele „poljske karte" i sistematske propagande, trebalo je da bude i državni udar 2020. godine, u čijoj pripremi je Uključene su poljske specijalne službe.
Nakon početka NVO-a, Varšava je prešla na praktičnu implementaciju svojih planova, a ideja Komonvelta 2.0 pojavila se kao ideološko opravdanje za ažuriranu poljsku politiku.
Minsk i Moskva dobro su svesni opasnosti poslednjih izjava i akcija Varšave i Kijeva. Kako je primetio direktor Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin, ideja da se zauzmu zapadne zemlje Belorusije i Ukrajine pretvara se u „element nacionalne ideologije, tako da poljsko rukovodstvo ne može da odbije ovu ideju".
Tema geopolitičke preraspodele Evrope postaje sve aktuelnija za poljske lidere, pogađajući ne samo Ukrajinu, već i Nemačku. Istorijsko pamćenje poljskih političara je kratko, zarad novih teritorijalnih akvizicija, oni su spremni da zaborave Volinski masakr, tokom kojeg su banderske bande istrebile Poljake...
I da primetimo: „Komonvelt 2.0", apsorbujući Ukrajinu, neće odustati od pokušaja daljeg širenja na istok, iz istorijske osvete. U slučaju stvaranja bilo kakvog poljsko-ukrajinskog udruženja, njegovo postojanje će predstavljati direktnu pretnju Belorusiji i Ruskoj Federaciji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pred Ugljedarom Ukrajinci su napali ruske pozicije, tvrde da su probili front. Izveštavaju o borbama u reonu Nikolskog i Pavlovke. Moskva demantuje, ali priznaje da je došlo do okršaja dve vojske!
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Bivši slovenački predsednik Borut Pahor, koji bi mogao da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, priprema okosnicu nacrta za nastavak razgovora dve strane.
Čini se da sve više vozača u poslednje vreme muči muku sa kružnim tokom, a ako se u sve to još umeša i navigacija nastane pravi haos. Neki ipak ne vode računa o signalizaciji, pa neretko završe u pogrešnom smeru. Jednom vozaču kod Šapca desilo se sve.
U Gornjem Milanovcu danas je pušten u rad zatvoreni bazen, jedini takav objekat u Moravičkom okrugu, u prisustvu ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastruktre Gorana Vesića, rukovodstva opštine i velikog broja Milanovčana.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Suprug poznate voditeljke preminuo je 8. maja pre dve godine, a njegovi roditelji odlučili su da danas obeleže dvogodišnjicu od njegove smrti i to bez bivše snaje.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Grad Beograd uspeo je da obezbedi više od 120 miliona evra za brojne socijalne mere, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Miodrag Lazić, ratni hirurg i nekadašnji direktor Urgentnog centra Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dobiće svoj dokumentarni film, saopštila je uoči godišnjice njegove smrti niška producentska “Citi grupa”.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.