VEŠTAČKA INTELGENCIJA MENJA TOK RATA, STIŽU ROBOTI-UBICE! Ostvaruju se Putinove reči, ko ovlada ovim oružjem, vladaće i svetom!
Podeli vest
Razvoj dronova u ratu u Ukrajini ubrzao je dugo očekivani tehnološki trend koji bi uskoro mogao da na bojno polje dovede prve potpuno autonomne borbene robote, čime bi počelo novo doba istorije ratovanja.
Što rat u Ukrajini duže traje, veća je verovatnoća da će dronovi biti korišćeni za identifikaciju, odabir i samostalan napad na ciljeve, bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, vojni stručnjaci i istraživači veštačke inteligencije (AI).
Ruski proizvođač oružja Kalašnjikov, koji stoji iza najpopularnije jurišne puške u istoriji, najavio je danas da će pokrenuti novu diviziju za proizvodnju dronova kamikaza, koji su postali jedno od najčešće korišćeniһ oružja u ratu u Ukrajini, prenosi Rojters.
26.05.2023
16:21
To bi donelo tako duboku revoluciju u vojnoj tehnologiji kao što je bilo uvođenje mitraljeza.
Ukrajina već ima poluautonomne bespilotne letelice i oružje protiv bespilotnih letelica, opremljeno veštačkom inteligencijom.
Rusija takođe tvrdi da poseduje AI oružje, iako te tvrdnje nisu dokazane. Ali nema potvrđenih slučajeva da je Rusija ubacila u borbu robote koji bi potpuno samostalno ubijali.
Samo je pitanje vremena kada će stići na front
Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina poslati u borbu, ili će to obe.
- Mnoge države razvijaju tu tehnologiju. To očigledno, nije tako teško - rekao je Zakari Kalenborn, analitičar inovacija oružja na Univerzitetu Džordž Mejson.
Osećaj neizbežnosti širi se na aktiviste koji su godinama pokušavali da zabrane dronove-ubice, ali sada smatraju da se moraju zadovoljiti pokušajem da spreče upotrebu takvog oružja u napadu.
Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihail Fedorov, slaže se da su potpuno autonomni dronovi-ubice “logičan i neizbežan sledeći korak” u razvoju oružja. On je rekao da Ukrajina ima “mnogo istraživanja i razvoja u tom pravcu”.
- Mislim da je u narednih šest meseci veliki potencijal da se to ostvari - rekao je nedavno Fedorov za Asošijeted pres.
Ukrajinski potpukovnik Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova “Aerorozvidka”, rekao je u nedavnom intervjuu nedaleko od fronta da ljudi kao ratni borci jednostavno ne mogu da podjednako brzo obrađuju informacije i donose odluke kao što to mogu mašine.
"Šahed" i "Svičvblejd"
Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno nezavisnog smrtonosnog oružja, ali bi se to moglo promeniti, rekao je on.
- Još nismo prešli tu granicu – kažem ‘još’ jer ne znam šta će se desiti - rekao je Hončar, čija je grupa predvodila inovacije dronova u Ukrajini, pretvarajući jeftine komercijalne dronove u smrtonosno oružje.
Rusija bi mogla da dobije autonomnu veštačku inteligenciju od Irana ili drugde. Bespilotne letelice velikog dometa koje eksplodiraju na cilju – “Šahid-136” (Shahed) koje je isporučio Iran, osakatile su ukrajinske elektrane i terorisale stanovništvo, ali nisu posebno pametne. Iran ima i druge bespilotne letelice u arsenalu kojeg razvija i za koje kaže da imaju AI.
Bez velikih problema, Ukrajina bi mogla da učini svoje poluautonomne naoružane bespilotne letelice potpuno nezavisnim da bi bolje odolele ometanju na bojnom polju, kažu njihovi zapadni proizvođači.
Te bespilotne su i “Svičblejd 600” (Switchblade) proizvedene u SAD i Poljski “Vormejt” (Warmate), za koje je zasad potrebno da čovek bira mete uz pomoć video-prenosa s kamera drona. Onda AI završava posao.
Bespilotne letelice, tehnički poznate kao “municija koja čeka”, mogu da lebde nekoliko minuta iznad mete, čekajući pirliku da postignu pun pogodak.
- Tehnologija za postizanje potpuno autonomne misije sa ‘Svičblejdom’ u velikoj meri postoji već danas - rekao je Vahid Navabi, izvršni direktor kompanije “AeroVironment”, njenog proizvođača. To će zahtevati promenu politike: da se čovek ukloni iz kruga donošenja odluka, što on procenjuje da će se dogoditi za tri godine.
Koristeći katalogizovane slike, dronovi već mogu da prepoznaju mete kao što su oklopna vozila. Ali postoji neslaganje oko toga da li je tehnologija dovoljno pouzdana da osigura da mašine ne pogreše i poubijaju civile.
Moskva i Kijev ćute
Agencija AP je pitala ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su u napadu koristili autonomno oružje i da li bi pristali da ga ne koriste, ako se i druga strana složi s tim. Nijedno nije odgovorilo.
Ali ako bi bilo koja od tih dveju strana i krenula u napad s punim spsobnostima AI, to možda ne bi bila prvina.
U prošlogodišnjem izveštaju UN, bez definitivnog zaključka se sugeriše da su roboti-ubice debitovali još u libijskom građanskom ratu 2020. godine, kada su bespilotne letelice “Kargu-2” turske proizvodnje u potpuno automatskom režimu ubile neodređeni broj boraca.
Portparol STM-a, proizvođača, rekao je da je izveštaj UN zasnovan na “spekulativnim, neproverenim” informacijama i da ga “ne treba shvatati ozbiljno”. On je za AP rekao da “Kargu-2” ne može da napadne metu dok mu operater ne kaže da to uradi.
Potpuno autonomna veštačka inteligencija već pomaže u odbrani Ukrajine. “Fortem Technologies” sa sedištem u Juti, u SAD, isporučila je ukrajinskoj vojsci sisteme za lov na bespilotne letelice koji kombinuju male radare i bespilotne letelice, oba pokretana veštačkom inteligencijom. Radari su dizajnirani da identifikuju neprijateljske bespilotne letelice, koje druge bespilotne letelice zatim onesposobljavaju ispaljivanjem mreža na njih – sve bez ljudske pomoći.
Broj dronova sa veštačkom inteligencijom nastavlja da raste. Izrael ih izvozi decenijama. Njegova “Harpia” koja uništava radare može da lebdi iznad protivavionskog radara do devet sati čekajući ih da prorade.
Drugi primeri je kineski bespilotni naoružani helikopter “Blowfish-3”. Rusija je radila na nuklearnom podvodnom dronu sa veštačkom inteligencijom pod nazivom “Posejdon”. Holanđani upravo testiraju kopnenog robota sa mitraljezom kalibra 0,50.
Hončar smatra da bi Rusija, čiji su napadi na ukrajinske civile pokazali malo poštovanja prema međunarodnom pravu, do sada koristila autonomne dronove-ubice da ih je Kremlj imao.
- Mislim da ne bi imali skrupula - složio se Adam Bartošievič, potpredsednik VB grupe, koja proizvodi “Vormejt”.
Putin: Ko bude dominirao tom tehnologijom, vladaće svetom
AI je prioritet za Rusiju. Predsednik Vladimir Putin je 2017. rekao da će ko god bude dominirao tom tehnologijom, vladati svetom. U govoru 21. decembra 2022, on je izrazio poverenje u sposobnost ruske industrije naoružanja da ugradi veštačku inteligenciju u ratne mašine, naglasivši da su “najefikasniji sistemi naoružanja oni koji rade brzo i praktično u automatskom režimu”.
Ruski zvaničnici već tvrde da njihov dron “Lancet” može da radi potpuno samostalno.
- Neće biti lako znati da li i kada Rusija pređe tu granicu - rekao je Gregori Alen, bivši direktor strategije i politike u Zajedničkom centru za veštačku inteligenciju Pentagona.
Prebacivanje drona sa daljinskog upravljanja na punu autonomiju možda neće biti primetno. Bespilotne letelice koje mogu da rade u oba režima, do sada su imale bolje rezultate kada ih je pilotirao čovek, rekao je Alen.
Ta tehnologija nije posebno komplikovana, rekao je profesor Univerziteta Kalifornija-Berkli Stjuart Rasel, vrhunski istraživač veštačke inteligencije. Sredinom 2010-ih, kolege koje je on anketirao složile su se da bi studenti završnih godina mogli da za samo jedno polugodište proizvedu autonomni dron “sposoban da nađe i ubije pojedinca, recimo, unutar zgrade”, rekao je on.
Napor da se postave međunarodna pravila za vojne bespilotne letelice do sada je bio bezuspešan. Devet godina neformalni pregovori Ujedinjenih nacija u Ženevi su malo napredovali, a velike sile, uključujući SAD i Rusiju, protivile su se zabrani. Poslednja sednica, u decembru, završena je bez zakazivanja naredne.
Kreatori politike u Vašingtonu kažu da neće pristati na zabranu jer se ne može verovati rivalima koji razvijaju dronove, da će ih koristiti na etički način.
Opasniji od nuklearnog oružja
Tobi Volš, australijski profesor koji, kao i Rasel, vodi kampanju protiv robota-ubica, nada se da će postići konsenzus o nekim ograničenjima, uključujući zabranu sistema koji koriste prepoznavanje lica i druge podatke za identifikaciju ili napad na pojedince ili pojedine kategorije ljudi.
- Ako ne budemo oprezni, roboti-ubice će se širiti mnogo lakše od nuklearnog oružja - rekao je Volš, autor knjige “Mašine koje se loše ponašaju” (Machines Behaving Badly). “Ako možete da naterate robota da ubije jednu osobu, možete ga naterati da ubije hiljadu”, upozorio je on.
Naučnici su takođe zabrinuti da će teroristi preinačiti oružje s veštačkom inteligencijom. U jednom zastrašujućem scenariju, američka vojska troši stotine miliona dolara na pisanje programa za upravljanje dronovima-ubicama. Kada program ukradu i kopiraju, teroristi dobijaju istovetno oružje.
Pentagon do danas nije jasno definisao “autonomno oružje”, niti je odobrio i jedno takvo oružje za upotrebu u američkim trupama, rekao je Alen, bivši zvaničnik Ministarstva odbrane. Svaki predloženi sistem moraju odobriti predsjedavajući Zajedničkog Generalštaba i dva podsekretara.
To ne sprečava da se oružje razvija širom SAD. Projekti su u toku u Agenciji za napredne istraživačke projekte odbrane, vojnim laboratorijama, akademskim institucijama i u privatnom sektoru.
Borba do poslednjeg drona
Pentagon se orijentisao na korišćenje veštačke inteligencije za povećanje moći ljudi-ratnika. Vazduhoplovstvo proučava načine za uparivanje pilota sa dronovima u pratnji aviona. Pokretač te ideje, bivši zamenik ministra odbrane, Robert O. Vork, rekao je u prošlomesečnom izveštaju da bi “bilo ludo ne ići na autonomni sistem” kada sistemi sa AI budu nadmašili ljude što je “prag” za koji je rekao da je pređen 2015. godine, kada je kompjuterski vid premašio ljudski vid.
Ljudi su već potisnuti u nekim odbrambenim sistemima. Izraelski raketni štit “Gvozdena kupola” (Iron Dome) je “ovlašćen” da automatski otvara vatru, iako se kaže da ga nadgleda osoba koja može da interveniše ako sistem krene na pogrešnu metu.
Više zemalja i svaki ogranak američke vojske razvijaju dronove koji mogu da napadnu u smrtonosnim sinhronizovanim rojevima, kaže Kalenborn, istraživač s Džordža Mejsona.
Ali da li će budući ratovi postati “borba do poslednjeg drona”?
To je Putin predvideo u televizijskom razgovoru sa studentima mašinstva 2017: “Kada bespilotne letelice jedne strane unište bespilotne letelice druge, ona neće imati drugog izbora osim da se preda”, rekao je predseednik Rusije.
Ukrajinski vojni zvaničnici objavili su rano jutros da je Rusija pokrenula napad dronovima i raketama u kojem je crnomorskoj luci Odesi ranjeno devet osoba, uključujući četvoro dece, a meta vazdušnih udara je bila i prestonica Kijev.
23.04.2024
08:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
pax_orion
pre 10 meseci
rusi nemaju ni svoju živu inteligenciju a ne AI :D
Кад су дронови почели да се користе, било је речи да ће разносити купљену робу
и пице до купаца, а сад се испоставља да ће разносити бомбе на одређене адресе.
Ruski proizvođač oružja Kalašnjikov, koji stoji iza najpopularnije jurišne puške u istoriji, najavio je danas da će pokrenuti novu diviziju za proizvodnju dronova kamikaza, koji su postali jedno od najčešće korišćeniһ oružja u ratu u Ukrajini, prenosi Rojters.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Spektaklom u tvrđavi Fetislam, koncertom Danice Crnogorčević, u prisustvu nekoliko hiljada građana, uz vatromet i baklje na zidovima tvrđave, završeni su ovogodišnji Dani opštine Kladovo, koji su, utisak je svih građana opštine, ove godine zaista prevazišli sva očekivanja.
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Odlaganje rezolucije o Srebrenici je i mala i velika pobeda. Mala zato što rezolucija nije zaustavljena, niti može biti zaustavljena, ali i velika jer se Srbija, zemlja sa 6 miliona stanovnika suprotstavlja kompletnoj EU, celom NATO paktu i Islamskoj konferenciji. Čestitam predsedniku Vučiću na rezultatima i na upornosti, izjavio je Aleksandar Vulin u jutarnjem programu televizije Prva.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Bivši zadrugar Dejan Dragojević je posle burnih veza u rijalitiju, prvo javne prevare supruge Dalile, a zatim i propale veze sa Aleksandrom Nikolić - potpuno sredio svoj život.
Plamtela je vatra kikindskim i seoskim sokacima u petak predveče, kada „Lazaricu“, uoči Lazareve subote preskače i staro i mlado. U susret najradosnijem hrišćanksom prazniku Vaskrsu, ovom starom običaju najviše se obraduju deca.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.