Turci su ga rušili, a on je odoleo vekovima! Evo šta verovanje kaže za ovaj manastir
Podeli vest
U blizini Ćurpije i u podnožu Kučajskih planina, nalazi se čuveni srpski manastir Ravanica. Njega je knez Lazar sazidao između sedamdesetih i osamdesetih godina 14. veka, a danas stoji ponosno i kao spomenik preživljenih muka pod Turcima.
Knez Lazar je nakon podizanja zadužbine, manastira Ravanica, izdao povelju u kojoj je objasnio zašto je to i učinio i ona je sačuvana u samo dva prepisa. Kako u jednom prepisu stoji, knez Lazar se na ovaj način zahvalio Bogu na svemu što je imao, ali i za to što je mogao da predvodi svoj narod.
Iako je to nepopularno u Hrvatskoj gde živim, volim pesmu "Vidovdan" zato što ne mislim da ona ima veze samo sa Kosovom, iako ispred i iznad svega ima veze s tom po meni neupitnom vrednošću naše kulture i naroda, već i sa svim ovdašnjim narodima, kaže za Sputnjik pesnik i esejista Đorđe Matić.
Na današnji dan 1993. godine preminula je naša čuvena pesnikinja i književnica Desanka Maksimović.
11.02.2024
07:25
Malo je reći da je manastir Ravanica doživeo napade tokom godina svog postojanja, a čak je i spaljivan. Kako je knez Lazar stradao u Kosovskom boju, Ravanica je postala meta turskih napadača. Doduše, glavna crkva nije bila potpuno oskrnavljena, ali je ostala bez mnogih relikvija.
Ovaj manastir je prolazio kroz nekoliko teških perioda od kojih je jedan bio neposredno pre Velike seobe Srba 1609. godine, kada je neprestano paljen i rušen. Tada su mnogi monasi odlučili da krenu za patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem, a sa sobom su poneli i mošti kneza Lazara.
Jedan meštanin Bačke Palanke zgrožen ponašanjem mladih u gradskom parku uputio je pismenu molbu organima reda s predlogom da u parku uvek dežura jedan policajac...
08.02.2024
21:06
Monasi su stigli do manastira Vrdnik na Fruškoj gori, koji je posle i preimenovan u Malu Ravanicu.
Ovaj manastir je bio sedište brata kapetana Koče koji je vodio važnju bitku protiv Turaka, a nakon što je buna ugašena - oni su rešili da se osvete pobunjenicima. Odlučili su da unište pravoslavne svetinje i i tako u Ravanici sada imamo priliku da vidimo ostatke freski, koje su jedva preživele turske napade.
Takođe, unutar crkve su spušteni svodovi od ulaza, kako Turci ne bi mogli da ulaze na konjima.
Mnogi vredni Srbi su kasnije obnavljali ravanicu, pa je zabeleženo da se to radilo i za vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka.
Ipak, niz nevolja nije prestao da pogađa ovaj manastir, posebno tokom Prvog i Drugog svetskog rata, kada su okupatori razorili sve što je preostalo od zadužbine kneza Lazara. Sve do 20. veka manastir nije značajno obnavljan, ali kasnije je došlo do potpune rekonstrukcije i restauracije. Mošti kneza Lazara su ponovno položene u njegovu zadužbinu tek u 20. veku, tačnije 1989. godine.
Nekada je manastir imao sedam kula
Manastir je obogaćen izvanrednim ukrasima, pri čemu je većina ornamenata inspirisana prirodnim elementima. Iako su sačuvane samo tri kule i deo severnog bedema, nekadašnji zapisi spominju da je postojalo čak sedam kula, što ukazuje na potrebu za snažnim bedemima tokom izgradnje radi zaštite manastira. Ikonostas datira iz 19. veka, a životopis je nedovoljno očuvan.
Ipak, jasno se na freskama mogu prepoznati kompozicije cara Lazara, carice Milice i njihove dece. Freske su vidljive na kupolama, zapadnom delu i stubovima. U crkvi se takođe nalaze posmrtni ostaci prepodobnog Romila Ravaničkog.
Od 1946. godine, manastir je prešao u ženski red, a na čelu mu je igumanija. Trenutno tu funkciju obavlja igumanija Marija Čeperković, koja zajedno sa svojim monahinjama priprema različite meleme i tinkture za pomoć bolesnima.
Posebno je poznata mati Zinovija, koja priprema lekovite preparate i za najteže bolesti. Zahvaljujući prisustvu moštiju kneza Lazara u manastiru, kako tvrde mnogi, česti su slučajevi isceljenja kraj njegovog groba, o kojima postoje brojni javni izveštaji.
U Beču je, na današnji dan 1864. godine, umro najznačajniji čovek za reformu srpskog jezika- Vuk Stefanović Karadžić. Ceo svoj život posvetio je uvođenju narodnog jezika u književnost i reformi ćirilice zbog čega je zadužio našu zemlju i naš narod.
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
22.04.2024
07:20
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iako je to nepopularno u Hrvatskoj gde živim, volim pesmu "Vidovdan" zato što ne mislim da ona ima veze samo sa Kosovom, iako ispred i iznad svega ima veze s tom po meni neupitnom vrednošću naše kulture i naroda, već i sa svim ovdašnjim narodima, kaže za Sputnjik pesnik i esejista Đorđe Matić.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Bivši slovenački predsednik Borut Pahor, koji bi mogao da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, priprema okosnicu nacrta za nastavak razgovora dve strane.
Čini se da sve više vozača u poslednje vreme muči muku sa kružnim tokom, a ako se u sve to još umeša i navigacija nastane pravi haos. Neki ipak ne vode računa o signalizaciji, pa neretko završe u pogrešnom smeru. Jednom vozaču kod Šapca desilo se sve.
U Gornjem Milanovcu danas je pušten u rad zatvoreni bazen, jedini takav objekat u Moravičkom okrugu, u prisustvu ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastruktre Gorana Vesića, rukovodstva opštine i velikog broja Milanovčana.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Kina nije dovela do ukrajinske krize niti je njen deo i stoga Sjedinjene Države treba da prekinu da neselektivno uvode jednostrane sankcije kineskim preduzećima, rekao je šef Odseka kineskog MIP za Severnu Ameriku i Okeaniju Jan Tao.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.