Pogubljenja ljudi gledali kao predstavu u pozorištu! Na današnji dan ukinute smrtne kazne u Srbiji!
Podeli vest
Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Srbija je obavezana međunarodnim konvencijama koje zabranjuju smrtnu kaznu. Ključni razlog za njeno ukidanje bila je želja da Srbija krene putem evropskih integracija. Naime, abolicija smrtne kazne bila je izričit uslov za članstvo u Savetu Evrope. Sve istočnoevropske države, s izuzetkom Belorusije, pošle su tim putem mnogo ranije i sve one su smrtnu kaznu ukinule pre kraja 20. veka. Poslednja smrtna kazna u Srbiji izvršena je 15. februara 1992. u somborskom zatvoru nad Johanom Drozdekom.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
U Srbiji ima više Mitrovica, Kamenica i Palanki. Ali, samo je jedan Beograd, rekli bi mnogi! Pa, nije baš tako.
26.02.2024
08:20
Smrtna kazna u Srbiji kroz istoriju
U prvim decenijama 19. veka, smrtna kazna u Srbiji je primenjivana veoma često, i to za najrazličitija krivična dela: ubistvo, krađu, političke delikte, čedomorstvo, pa čak i za vanbračni polni odnos. Do 1858. godine, korišćeni su različiti načini pogubljenja: streljanje, vešanje, lomljenje točkom, „mrtva šiba“ i dekaptacija, a u početku je bilo i nabijanja na kolac. Do 1842, za ubice je bila propisana „ekvivalentna“ smrtna kazna, što znači da je ubica imao biti ubijen na isti način, pa i istim oružjem, na koji je bila ubijena žrtva. Pored toga, tela pogubljenih su skoro uvek javno izlagana na točku na određeno vreme ili do potpunog raspadanja. Od 1858. godine su ukinuti svi načini pogubljenja osim streljanja, a tela pogubljenih više nisu javno izlagana.
Po prvom Krivičnom zakoniku Srbije, koji je donet 1860. godine, smrtna kazna se izvršava javno, streljanjem, a telo pogubljenog se odmah ukopava u zemlju na mestu izvršenja smrtne kazne. Taj Zakonik je propisao smrtnu kaznu za 16 krivičnih dela: različite oblike ubistva i razbojništva sa smrtnom posledicom, kao i za veleizdaju. Ali, već 1863. godine je smrtna kazna ponovo propisana za krađu i još neka krivična dela. Smrtna kazna za krađu je ukinuta tek 1902. godine. Od 1905. godine smrtne kazne u Beogradu više nisu izvršavane javno, nego na skrovitim mestima bez prisustva publike, ali su u drugim gradovima i selima izvršenja i dalje ostala javna i prisustvovale su im hiljade posmatrača.
Redovne statistike o smrtnim kaznama počele su da se vode tek 1889. godine. Pre toga, tačni podaci postoje samo za pojedine godine. Kada je, 1918. godine, stvorena Kraljevina SHS, u raznim delovima nove države na snazi su ostali razni pravni sistemi, a kada je, 1929. godine, donet jedinstven Krivični zakonik za celu zemlju, kao jedini način pogubljenja propisano je vešanje. Izuzetak su bile smrtne presude vojnih sudova, koje su izvršavane streljanjem.
U prvim godinama posle Drugog svetskog rata, smrtne kazne su u velikom broju svakodnevno izricane kolaboracionistima i ratnim zločincima, ali i navodnim narodnim neprijateljima - četnicima, tj. svima onima koji su se protivili novom komunističkom režimu. Tačnih i pouzdanih podataka nema, ali je od 1944. do 1951. u celoj Jugoslaviji verovatno izrečeno oko 10.000 smrtnih presuda, od kojih je većina izvršena. U Srbiji je sigurno bilo nekoliko hiljada osuđenih na smrt i pogubljenih. Pored političkih krivičnih dela, smrtna kazna je izricana i za imovinski kriminalitet – krađe i pronevere državne imovine i, najzad, za klasičan kriminalitet. Do 1959. godine, smrtne kazne su izvršavane streljanjem ili vešanjem, prema odluci suda, s tim što se vešanje smatralo za teži oblik i manje je korišćeno. Posle 1950. godine, broj smrtnih kazni značajno opada. Prema zvaničnim statističkim podacima, od 1950. do 1958. godine u Jugoslaviji je smrtnih presuda bilo 229, a u Srbiji 122. Ne postoje zvanični podaci o pogubljenjima, ali se može pretpostaviti da je od svih izrečenih smrtnih kazni izvršeno oko dve trećine.
Ukidanje smrtne kazne
Pesnik Sima Milutinović Sarajlija napisao je 1826. godine knezu Milošu Obrenoviću jedno pismo, u kome ga je savetovao da ukine smrtnu kaznu. Sticajem prilika, Knez nikada nije primio Milutinovićevo pismo, i tako od ovog projekta nije bilo ništa. Prilikom izrade nacrta Krivičnog zakonika 1858. godine, profesor prava i sudija Jovan Filipović (1819–1876) predložio je ukidanje smrtne kazne, tvrdeći da je ona protivna tadašnjem srpskom Ustavu. Komisija za izradu nacrta nije prihvatila ovaj predlog. Januara 1881, u Narodnoj skupštini su poslanici Narodne radikalne stranke podneli dva predloga o potpunom ukidanju smrtne kazne, ali oni nisu prihvaćeni. Sličan predlog, ali ograničen na ukidanje smrtne kazne samo za političke krivice, podnet je Narodnoj skupštini i 1887. godine. Prilikom donošenja novog Ustava 1888. godine vođena je rasprava o smrtnoj kazni, ali predlog da se ona ukine nije dobio većinu u Ustavotvornom odboru. Rasprava o ukidanju smrtne kazne vođena je u Narodnoj skupštini i 1906. godine, s istim rezultatom. Tom prilikom se za aboliciju zalagao i tadašnji ministar pravde Milenko Vesnić. Kada je 1921. godine donošen Ustav za novostvorenu Jugoslaviju, Narodna skupština Srbije je 26. februara 2002. izmenila Krivični zakon tako što je iz njega izbrisala smrtnu kaznu. Kao što je isticano u parlamentarnoj debati, glavni motiv za ovu aboliciju bilo je pridruživanje tadašnje SR Jugoslavije Savetu Evrope.
Mišljenje javnosti
Uoči ukidanja smrtne kazne, u jesen 2001. godine, jedno istraživanje stavova o smrtnoj kazni, sprovedeno na reprezentativnom uzroku od 926 građana Srbije, pokazalo je da su ispitanici potpuno ravnomerno na one koji podržavaju smrtnu kaznu (43%) i one koji su za njeno ukidanje (43%). Preostalih 14 procenata su bili neodlučni. Od 2007, svake godine se sprovodi istraživanje javnog mnjenja na standardnom uzorku od oko 1.000 građana, sa u osnovi istim rezultatima. Ispitanici su ravnomerno podeljeni, s tim što se mala većina jedne godine izjašnjava za smrtnu kaznu, a druge protiv nje, kao na klackalici.
Dečak Uroš Dragojlović (9) obesio se pre tačno šest godina u šupi pored porodične kuće u selu Skela nadomak Obrenovca. Ispostavilo se da je nesrećni dečak dugo patio zbog rasturene porodice i da je to bio okidač da digne ruku na sebe.
Znate li ko je bio Pal Teleki? Da li vam znači nešto njegovo ime? Ne? A trebalo bi... Ovaj mađarski premijer oduzeo je sebi život na današnji dan 1941. godine i to zato što nije hteo da napadne Jugoslaviju i učestvuje sa Hitlerom u ubijanju našeg naroda.
03.04.2024
08:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Ukrajinski vojnik koji se predao kod Rabotina u Zaporoškoj oblasti rekao je za RIA Novosti da samo mali broj mladih vojnih lica Oružanih snaga Ukrajine učestvuje u izvršavanju zadataka na liniji fronta, ostatak vojnika je stariji od 50 godina, a ti stari vojnici često odbijaju da prate naređenja na liniji fronta.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Tokom vikenda, 20. i 21. aprila 2024. godine, na aerodromu Hortero „Aeroporu MOKKA“ Sidirokastro u Seresu održan je „Padobranski TRIATLON 2024.“ (padobranstvo - trčanje na jednu milju i gađanje), veze specijalnih snaga, komandosa, padobranaca, dok će se Balkanski Skok Prijateljstva 2024 godine održati od 15-19 Maja 2024. godine na Sportskom Aerodromu Lisičji Jarak u Beogradu.
Prema anketi, koja je ponovljena 2023. godine nakon 2018. i 2020, najpopularnije destinacije globalno za tražioce posla su Australija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nemačka.
Međunarodni forum bezbednosti koji je održan u Sankt Peterburgu je mesto okupljanja slobodnih ljudi i slobodnih zemalja i mesto na kome se raspravlja o sadašnjim i budućim bezbednosnim tokovima, istakao je Aleksandar Đurđev, predsednik Srpske lige.
Prošao je prvi talas pojačanog saobraćaja uoči predstojećih praznika koji je počeo u petak popodne, a završio se u subotu veče, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika, Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, koji se naziva i Cveti proslavlja se danas. Uvek padaju u nedelju, dan nakon Lazareve subote.
Geopolitički svet je sve uzburkaniji. Verovatno Srbija treba da bude veličine Gaze da bi bila dovoljno mala. U svetu ima mnogo prekombinovanja. Dešava se nešto što će prave rezultate dati tek za pet godina. O domaćoj politici, ali i o poseti Blinkena Bliskom Istoku govorili su u "Info večeri" Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Jovana Stojković iz pokreta Živim za Srbiju.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak podnelo optužni predlog protiv Z. R. (51) zbog opravdane sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materij.
Vasilije Gačević, Marko Daničić, Jetmir Gočaj i Dejan Popović su četvorica trenutno najtraženijih ubica za kojima traga srpska policija. Svi su osumnjičeni za teško ubistvo.
Fudbaleri Partizana ni petu godinu zaredom neće osvojiti nijedan trofej, a kako bi izbegli totalni fijasko, kako znaju i umeju moraju da sačuvaju drugo mesto na tabeli koje ih naredne sezone vodi u kvalifikacije za Ligu šampiona!
Fudbaleri Vojvodine i Crvene zvezde danas (17.30, Arena 1 premijum) na stadionu "Karađorđe" u Novom Sadu igraju derbi 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a to bi mogla da bude svojevrsna priprema ekipa za predstojeće finale Kupa Srbije, pošto će isti timovi igrati za pehar u drugom po važnosti takmičenju u državi.
Rafale Nadala može da zaboravi na povlašćen status na Rolan Garos, poručila je Ameri Morezmo, direktorka Otvorenog prvenstva Francuske, drugog grend slema u sezoni, pa bi na startu takmičenja mogao da igra čak sa Novakom Đokovićem.
Selektor reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi gledao je veliki derbi između Juventusa i Milana (0:0), a posle utakmice pričao o našem napadaču Dušanu Vlahoviću.
Dušan Vlahović je besneo na Masimilijana Alegrija tokom derbija Juventusa i Milana, koji je završen bez golova, a nakon meča je trener pokušao da smiri situaciju.
Prema rezultatima najnovijeg istraživanja javnog mnjenja, aktuelni američki predsednik Džozef Bajden je sa 38,7 dosto podrške najmanje popularan američki predsednik u poslednjih 70 godina, čak ispod nivoa podrške koju su svojevremeno imali Ričard Nikson i Džimi Karter, što ugrožava Bajdenove šanse za reizbor, preneli su danas američki mediji.
Ministarstvo spoljnih poslova Tadžikistana dalo je hitnu preporuku građanima te zemlje da se privremeno uzdrže od putovanja na rusku teritoriju, rečeno je RIA Novostima u odeljenju za informisanje Ministarstva spoljnih poslova iz Dušanbea.
Ukrajinski vojnik koji se predao kod Rabotina u Zaporoškoj oblasti rekao je za RIA Novosti da samo mali broj mladih vojnih lica Oružanih snaga Ukrajine učestvuje u izvršavanju zadataka na liniji fronta, ostatak vojnika je stariji od 50 godina, a ti stari vojnici često odbijaju da prate naređenja na liniji fronta.
Sara Regan je počela redovno da vežba jogu i vrlo brzo uočila pozitivne zdravstvene promene - osećala se snažnije i pokretljivije, a imala je i bolje držanje.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.