POLJSKA MIŠOLOVKA ZA AMERIKU! Prebacivanje vojske i naoružanja SAD bliže ruskim granicama moglo bi da se završi IGRANKOM U AMERIČKOM DVORIŠTU!
Podeli vest
Usled neslaganja između američkog predsednika Donalda Trampa i nemačke kancelarke Angele Merkel u vezi izdvajanja budžeta za NATO, Pentagon najozbiljnije razmišlja o povlačenju svoje vojske iz ove zemlje. Sa druge strane, mnoge zemlje, poput Poljske, zainteresovane su da postanu novi "domaćini" Amerikancima, a to bi ozbiljno poremetilo odnose između Amerike i Rusije
Evropa je pod pritiskom Vašingtona znatno ojačala svoje vojne kapacitete, pre svega Poljska, čija je politička i vojna retorika često trn u oku Rusiji.
Masovni protesti širom Amerike u poslednjih dve nedelje zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda pokrenuli su razne spekulacije, među kojima i one da "strane službe" stoje iza svega
09.06.2020
14:12
Sa informacijama o povlačenju SAD trupa, Poljska se brže bolje ponudila da "ugosti" američke saveznike nudeći im svoju infrastrukturu. Eventualno raspoređivanje američkih vojnika u Poljskoj i baltičkim zemljama bilo bi direktno kršenje Osnivačkog akta između NATO i Rusije.
Osim što bi ovakav sled događaja bio provokacija na koju Rusija ne bi mogla da ostane nema, postavlja se pitanje na koji način bi Rusija mogla da odgovori, a da ne započne sukob sa Amerikom na svojim granicama.
Da li bi Rusija mogla da prebaci igru u tuđe dvorište?
Amerika smatra da polaže pravo na politički život Latinske Amerike, uz njenu pomoć su proterani španski i portugalski kolonizatori početkom 19-og veka, a 1850. je zvanično prihvaćena Monroova doktrina kojom Latinska Amerika postaje američko "dvorište", gde se vojno i političko delovanje bilo koje zemlje iz Evrope smatra aktom agresije na Ameriku.
Ozbiljnost da po svaku cenu zaustave strani uticaj u južnoameričkim zemljama, SAD su dokazale 1962. godine tokom Kubanske krize, kada su sprečile sovjetske brodove da dopreme naoružanje ovoj latinoameričkoj državi i kada je svet 13 dana očekivao potez Moskve koja je mogla ili da se povuče ili započne nuklearni rat.
Međutim, svet se od tada poprilično promenio. Po mnogim rešenjima moglo bi se reći da Amerika danas i Bliski istok koristi kao "svoje dvorište", ali je i uticaj Rusije u Latinskoj Americi po mnogo čemu unapređeniji, te više nije nezamislivo da čak tamo uspostave vojne kapacitete kako bi odgovorili američkim pretnjama.
Ruski uticaj u Latinskoj Americi
U Venecueli još uvek traje duboka kriza, opšta ekonomija i energetski sektor su u padu. I dok Amerika podržava opozicionog kandidata Huana Gvaida, vlada u Venecueli je našla saveznika u Rusiji, koja joj dugo pruža finansijsku, vojnu i političku podršku.
Podrška Moskve pomaže da se spreče napori Vašingtona i drugih regionalnih aktera da izvrše pritisak na režim predsednika Nikolasa Madura. Već je poznato da je Rusija poslala određenu vojnu pomoć Venecueli, ali i vojni personal. Venecuela je jedan od većih kupaca ruskog naoružanja, a bila je i domaćin ruskim nuklearnim bombarderima 2008. godine.
Kuba je bila glavni ruski partner u regionu tokom Hladnog rata. Nagli prekid sovjetskih ekonomskih subvencija poremetio je kubansku ekonomiju početkom devedesetih. Novi kubanski lider Migel Dijaz Kanel sada se suočava sa izazovom upravljanja i podmlađivanja ekonomije, ograđujući se od dostignuća revolucionara Fidela i Raula Kastra. Ekonomske poteškoće Kube izazvane su padom subvencioniranog uvoza energije iz Venecuele i zamrzavanjem normalizacije američkih i kubanskih komercijalnih veza koje je nametnula administracija američkog predsednika Donalda Trampa.
Kuba redovno podržava svaki predlog Rusije u Ujedinjenim nacijama, dok Rusija sa druge strane daje redovne kredite sa niskim kamatama, ali ih i snadbeva naftom dok se ne normalizuje situacija u Venecueli i sprovodi rekonstrukciju železnice i energetskog sistema. Moskva finansira i vojnu modernizaciju Kube i razmatra ponovno otvaranje vojnog logističkog centra.
DFM Ryabkov: US concerns over Russia-Latin America ties are like frolics of a spoiled child. Cooperation is transparent, not aimed against anyone – and L.America is not US backyard. pic.twitter.com/VrWUfI1GNj
— Russian Embassy, UK (@RussianEmbassy) February 7, 2018
Jedan od najznačajnijih ruskih partnera u Latinskoj Americi je Nikaragva, zemlja koja je odmah priznala Krim kao deo Rusije, podržala ruske napore u sukobu u istočnoj Ukrajini, priznala odmah Abhaziju i Južnu Osetiju. Sa druge strane, Rusija je njihov glavni snadbevač oružjem, a nedavno im je dopremila i 50 najnovijih T-72 tenkova. Moskva je izgradila i jedan od najsavremenijih telekomunikacionih sistema i centar za borbu protiv narkotika. Vlada Nikaragve je 2015. godine izglasala dozvolu da Rusija može da koristi njihove dokove za usidrenje ratne mornarice.
Rusija konstantno razvija odnose sa Brazilom preko BRIKS-a, ekonomske grupe koja uključuje Brazil, Kinu, Indiju, Rusiju i Južnu Afriku. Ekonomija Brazila je najveća u Južnoj Americi, ali političke i ekonomske veze sa Moskvom i dalje su prilično ograničene.
Meksiko je posle Brazila najveći ekonomski partner u ovom regionu, a zvaničnici obeju zemalja redovno naglašavaju značaj povećanja komercijalne trgovine. Rusija gradi svoj uticaj otvaranjem televizija na španskom jeziku i aktivnim učešćem u diskusijama na društvenim mrežama.
Bolivija je veliki protivnik Amerike, a otvoren kritički stav bivšeg predsednika Eva Moralesa prema Vašingtonu podstakao je probližavanje Rusiji. Bolivija je druga zemlja u Južnoj Americi sa najvećim rezervama prirodnog gasa, a Moskva je poslala svoje stručnjake koji pomažu prilikom eksploatacije. Saradnja između Rusije i Bolivije ogleda se i u međusobnoj podršci u Ujedinjenim nacijama, a 2017.godine potpisan je i sporazum o vojnoj odbrambenoj saradnji, dok još uvek traju pregovori o kompletnom naoružavanju bolivijske vojske.
Prema podacima o ruskom uticaju u Latinskoj Americi jasno je da Moskva ima potencijala da uzvrati na američko širenje uticaja na ruskim granicama.
Ovo objašnjava suzdržanost SAD po mnogim pitanjama koje se tiču Rusije, a pre svega na sve veću odsutnost iz Ukrajine i iz Crnog mora, jer su očigledno svesni da bi svaka ozbiljnija provokacija Rusije izazvala kontramere - pred njihovom kućom!
Posle izdvajanja nove pomoći Zapad će vršiti pritisak na Kijev i zahtevati uspehe ukrajinske vojske na frontu da bi mogli da opravdaju pomoć pred američke predsedničke izbore, piše „Fajnenšel tajms“.
30.04.2024
14:51
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zoki
pre 3 godine
Prodane duse . Izabrali su papu iz Poljske zato sto su najlabilniji sa karakterom tj. nemaju karaktera .
Masovni protesti širom Amerike u poslednjih dve nedelje zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda pokrenuli su razne spekulacije, među kojima i one da "strane službe" stoje iza svega
Pokrenuli su ekonomsku agresiju na Rusiju, hteli su da povećaju nezaposlenost i ugase preduzeća, ali im je to propalo, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku sa vladom.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Radmila Petrušić (1948-1999) bila je nastavnik Srpskog jezika i živela je u Pećkoj Banji zajedno sa suprugom Mihailom te sinovima Danilom i Goranom.Radmila je svoj radni vek počela daleke 1968. godine u varoši Vrela u etnički čistom albanskom mestu. Bila je pravi primer hrabre i ponosne Srpkinje koja se uvek vodila krilaticom "Sve za Srbiju, Srbiju nizašta".
Istoriju čine ne samo veliki društveni procesi u jednom vremenskom intervalu, već i svedočanstva običnih ljudi o pojedinim događajima. U najpotresnija svedočanstva naše nacionalne istorije svakako se ubrajaju sećanja srpske dece kao retkih koji su preživeli hrvatske logore za srpsku decu.
Odlazak na letovanje nažalost ponekad može da se pretvori u vrlo loše i neprijatno iskustvo - čak traumatično. Devojka iz Srbije po imenu Ivona ispričala je na TikToku kroz koje sve stresne situacije je prošla sa svojim društvom prilikom povratka iz Grčke, a sve zbog turističke agencije i njenih radnika, koji su jednu njenu drugaricu čak ostavili namerno na granici!
Prijem tzv. Kosova u članstvo Saveta Evrope (SE) nije na dnevnom redu sastanaka Komiteta ministara zakazanog za 16. i 17. maj, vidi se u dnevnom redu koji je danas objavljen na sajtu SE.
O raskolu prozapadne opozicije, ali i njihovim podlim planovima za izbore, govorili su gosti Info večeri, Tomislav Bokan lider pokreta Dinara-Drina-Dunav i Dejan Bulatović, narodni poslanik.
O podlim planovima prozapadne opozicije i pritiscima na predsednika Aleksandra Vučića koji dolaze sa Zapada, ali i sramnoj rezoluciji o Srebrenici, govorili su gosti Info večeri, Tomislav Bokan lider pokreta Dinara-Drina-Dunav i Dejan Bulatović, narodni poslanik.
U novom Glavnom dnevniku pored aktuelnih dešavanja, o rezoluciji 1244 govorili smo i sa gošćom Ninom Mitić iz ministarstva za ljudska i manjiska prava.
O odnosima Srbije i Kine i uticaju te zemlje na našu zemlju, ali i na svet, govorili su u Ratu uživo pukovnik u penziji Ljuban Karan i pukovnik PVO vojske Jugoslavije Zoltan Dani.
Slobodan Milutinović, zvani Snajper, jeste u ekstradicionom pritovru u Španiji, ali nema nikakve veze sa grupom koja je pohapšena zbog drugih krivičnih dela, tvrdi za informer.rs njegov srpski advokat Gorana Karadarević.
Bivši suprug Ane Marije Kneževič Henao (40), čiji se trag izgubio 2. februara u madridskom naselju Salamanka, priveden je na međunarodnom aerodromu u Majamiju.
Odbegli Radoje Zvicer, vođa "kavačkog klana", prema navodima optužnice koju je protiv njega podiglo Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, posedovao je tajnu svesku u kojoj je imao podugačku listu svojih dužnika.
Kapiten fudbalera Crvene zvezde Aleksandar Dragović otkrio je da jedva čeka da sa navijačima proslavi osvajanje sedme uzastopne titule, a ukupno 35. u istoriji kluba.
Poluostrvo Češme na zapadnoj obali Turske, omiljeno je iz više razloga - pored istorijskih i kulturnih znamenitosti i prirodnih lepota ima i neodoljivu gastronomsku ponudu.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.