Magazin
NOVA MEDITERANSKA dijeta! NUTRICIONISTA otkriva SVE što treba da znate o TRENDOVIMA za stolom! (RECEPTI)
Prejedanje i pothranjenost neki su od najvećih problema u svetu, a oktobar, kao mesec pravilne ishrane (i 16. oktobar, kao Svetki dan hrane) je podsetnik da svako može da se izbori sa lošim navikama u ishrani, kao i sa problemom bacanja hrane. Podsetnik i da treba jesti svesno i birati hranu prema realnim nutritivnim potrebama, kao i finansijskim mogućnostima, kaže nutricionista Branka Mirković i objašnjava koji su trendovi aktuelni u zdravoj ishrani.
Pandemija gojaznosti
- Svi parametri govore da mi kao nacija imamo problem sa ishranom. Mladi se sve gore hrane, neredovno, uglavnom je to brza i loša hrana, gazirani kola sokovi, grickalice... Gojazni su jer ne unose nutritivno kvalitetnu hranu, izbor povrća je veoma sužen, voće jedu retko, kao i kuvanu hranu. Srednja generacija se hrani usput, obroci ne postoje, nema svesti o količini obroka, broju kalorija, masnoći, količini šećera i soli koju unesu. Stari se retko hrane u skladu sa svojim godinama i zdravstvenim stanjem, a najčešće ih skromni budžet usmerava na pogrešnu ishranu - kaže Branka Mirković.
Racionalizacija
Hrana je sve skuplja i da bismo ublažili udar na budžet potrebno je napraviti korekcije koje mogu mnogo da pomognu, tvrdi naša sagovornica.
- Napravite organizaciju obroka za nedelju dana, kupujte samo ono što je hrana u užem smislu, izbacite slatkiše, sokiće, grickalice... Količine treba da budu realne i da budu zastupljeni svi proizvodi, meso, mlečni proizvodi, jaja, povrće, voće... Nažalost, mnogo se hrane baca zbog neracionalne kupovine i pripreme namirnica. S druge strane, dobar izbor namirnica, pravilna priprema obroka, čuvanje da se hrana ne pokvari nije komplikovano, a sve to čuva ne samo budžet već i zdravlje - kaže Branka Mirković.
S druge strane mnogo se piše i razgovara o hrani, dodaje naša sagovornica, ali se često prihvataju pogrešne ili nepotpune informacije o zdravoj ishrani i dijetama.
- Pogrešno se daju saveti gojaznim ljudima, oni prihvataju da se hrane kao vegani ili vegetarijanci često ne znajući razliku između ta dva načina ishrane, biraju proteinsku ishranu, razne šejkove i slično - navodi nutricionista.
Porcije prema uzrastu
Prema rečima naše sagovornice, moramo se vratiti osnovima pravilne ishrane, a istraživanja kažu da je to mediteranska. U poslednje vreme se najviše govori i o novoj mediteranskoj ishrani, koja u odnosu na tradicionalnu uključuje više mesa.
- Međunarodna istraživanja su dokazala da je nova mediteranska ishrana najzdravija. Ona promoviše da se crveno meso jede jednom, najviše dva puta nedeljno, kao i živinsko meso, dva dana nedeljno treba jesti ribu, a dva dana treba da budu bezmesna. Količine mesa i ribe, kao i ostalih proteina iz mlečnih proizvoda su manje nego dosad, zastupljeno je više različitog povrća, termički obrađenog, kiselog ili turšije, kao i svežeg kao salata... Prisutne su manje količine mahunarki i integralnih proizvoda u okviru svakog obroka, kao i voćne užine uz malo suvog i jezgrovitog voća, oraha, lešnika, badema i drugih semenki - navodi Branka.
Ishrana treba da bude prilagođena uzrastu, polu, godinama, psihofizičkim naporima, zdravstvenom stanju.
- Rešenja su jednostavna, nije mnogo ni naporno ni komplikovano, često postoje pogrešni zaključci da je zdrav način ishrane skup, da je komplikovano pripremati obroke i užine, da svi u kući treba da se se hrane isto! Mogu da se hrane slično, ali porcije moraju da se razlikuju. Deca i mladi u razvoju treba da jedu nakon buđenja i preporučuju se tri obroka i dve užine. Odrasli treba da jedu tek kada ogladne, oko 10-11 sati, manji obrok, uglavnom voće i povrće s malo orašastih plodova, do glavnog obroka kada stignu kući - poručuje nutricionista.
Čorba od pečuraka
Sastojci: pakovanje pečuraka, crni luk, šargarepa, stabljika celera, 4 čena belog luka, šolja žitarica po izboru, beli luk u prahu, majčina dušica, origano, lovorov list, šolja belog vina, 5 šolja bujona od povrća, pola šolje smrznutog graška, so, biber, ulje.
Priprema: Zagrejte ulje u velikom loncu na srednjoj vatri. Dodajte pečurke, luk, šargarepu, celer i beli luk. Dinstajte dok povrće ne omekša desetak minuta. Dodajte žitarice u lonac i kuvajte par minuta. Začinite belim lukom u prahu, timijanom, origanom, lovorovim listom, solju i biberom. Sipajte belo vino i kuvajte nekoliko minuta dok ne ispari, dodaje bujon, pustite da provri, pa na tihoj vatri kuvajte čorbu dok žitarice ne omekšaju, 20-25 minuta. Dodajte smrznuti grašak i kuvajte minut-dva. Posolite i pobiberite po ukusu.
Zapečena testenina sa piletinom
Sastojci: 3 šolje nekuvane testenine, kašika maslinovog ulja, pileći file, mali luk, mala žuta paprika, mala crvena paprika, 8 čeri paradajza, četvrtina šolje zelenih maslina, majčina dušica, kašičica rendane kore limuna, mlevena crvena paprika, po četvrtina šolje rendanog pekorina i padana.
Priprema: Skuvajte testeninu da bude al dente. Zagrejte ulje u tepsiji za pečenje i propržite piletinu isečenu na trake dok ne porumeni, od tri do pet minuta. Dodajte luk, seckane paprike, čeri paradajz, masline, majčinu dušicu, koru limuna i mlevenu papriku. Dinstajte dok luk dok ne porumeni, oko pet minuta, i sklonite s vatre. Dodajte testeninu, pospite rendanim sirom i pecite u zagrejanoj rerni dok se sir ne istopi i ne porumeni, oko 15 minuta.
Čokoladna torta bez brašna
Sastojci: 200 g crne čokolade (70 odsto kakaoa), pola šolje ekstradevičanskog maslinovog ulja, 200 g smeđeg šećera, 5 velikih jaja, kašičica ekstrakta vanile, prstohvat soli, 4 kašike kakaoa, kašičica espreso kafe.
Priprema: Istopite seckanu čokoladu i maslinovo ulje na laganoj vatri. Ostavite da se ohladi nekoliko minuta, stavite u posudu za mućenje, dodajte šećer i dobro umutite. Dodajte jaja, jedno po jedno, vanilu, so, kakao i espreso i sve sjedinite. Sipajte čokoladnu mešavinu u kalup za pečenje obložen papirom za pečenje i pecite na 180 stepeni od 25 do 28 minuta. Kad se prohladi, pospite tortu kakao prahom. Ovaj desert se lepo slaže sa sladoledom od karamele, struganom čokoladom i tostiranim lešnicima.