Kada zima stigne, mnogi vozači u Srbiji prvi put osete koliko je održavanje automobila skupo, ne samo zbog češćih kvarova, već i zbog cena delova!
U oglasima polovnih delova na domaćim platformama, lako je pronaći komponente po cenama koje deluju gotovo neverovatno u poređenju sa novim: polovna instrument tabla za određene modele može koštati 5.000 dinara, dok cena komplet alternatora ide od 12.000 dinara, pa naviše.
S druge strane, ponuda novih "aftermarket" delova, tačnije delova koji nisu originalni, ali su novi, cene mogu varirati po modelu i proizvođaču, ali često su znatno veće: novi komplet amortizera može koštati od oko dinara, a različiti delovi karoserije ili mehanički sklopovi mogu lako preći i čak 35.000 dinara.
Foto: Shutterstock
Originalni delovi kod ovlašćenih servisa ili velikih distributera nisu javno transparentno cenjeni u oglasima kao polovni, ali se zna da su često najskuplja opcija, a često i više nego aftermarket zamene, posebno za delove kao što su pumpa goriva, elektronika ili kompleti kvačila.
Motor i agregati
U oglasima polovnih delova automobila za Srbiju lako se nalaze polovni plivajući zamajci za nekoliko desetina hiljada dinara, na primer, oko 45 000 dinara. U isto vreme, novi komplet kvačila (original ili kvalitetna aftermarket zamena) često košta drastično više, ponekad i dva do tri puta više, zavisno od modela automobila.
Polovni alternatori iz oglasa kreću se od 12.000 do 18.000 dinara, dok novi originalni alternator ili aftermarket može biti znatno skuplji, pa njihova cena ide i do 30.000 dinara.
Foto: Shutterstock
Senzori i elektronika
Kod elektronskih senzora, poput EGR ventila, polovni deo se može naći za oko 8.500 dinara u oglasima na društvenim mrežama. Međutim, u ovom slučaju je važno znati da originalni EGR ventili košaju drastično više sa razlogom. Naime, originalni ventili imaju znanto bolju preciznost elektronike i kontorle, zbog čega njihova cena dostiže čak 30.000 dinara.
Instrument table i drugi elektronski sklopovi koji odražavaju brzinu, obrtaje i druge podatke u polovnim oglasima se pojavljuju po cenama od 3.000 do 4.500 dinara, a novi originalni instrument panel može biti više desetina hiljada dinara i često se ne prikazuje javno na jednostavnim cenovnicima, ali je znatno skuplji. U ovom slučaju polovne table su jednako dobrog kvaliteta kao originalne.
Karoserijski delovi
Karoserijski elementi kao što su retrovizori, brave, svetla ili paneli u oglasima mogu se naći po vrlo niskim cenama, primera radi, retrovizor za "reno" ili "fiat" košta oko 1.000 dinara, a stop svetlo od 1.500 do 2.000 dinara. Ovakvi delovi su obično bezbedni i veoma isplatljivi, iako su polovni, jer ne utiču direktno na sigurnost vozila.
Foto: Shutterstock
Veće karoserijske komponente poput vrata, na primer za "golf 2" mogu se naći oko 3.500 dinara. Polovni paneli i drugi veći elementi često su najisplativiji jer novi delovi za karoseriju (npr. originalna vrata ili pragovi) mogu koštati znatno više u ovlašćenim servisima ili putem uvoznika.
Šta se isplati kupovati polovno, a šta ne?
Delovi koji se najčešće isplate polovni jesu karoserijski i manje kritični delovi, gde je polovna kupovina najlogičniji izbor. To uključuje:
🔷reflektore, retrovizore, brave i svetlosne module,
🔷instrument table i neke manje elektronske sklopove,
🔷plastične poklopce i trim panele
Polovni delovi ove vrste troše se sporo i imaju relativno jednostavnu funkciju, pa rizik od brzog kvara nije veliki i često opravdava uštedu.
Međutim, postoje delovi sa kojima ne treba rizikovati i koje treba kupiti nove ili originalne, iako koštaju znato skuplje, a to su:
🔴EGR ventili i drugi senzori sa elektronikom: precizna elektronika može biti trošna ili neadekvatna za dugotrajnu upotrebu, pa se isplati kupovati nov ili kvalitetan aftermarket deo.
🔴Plivajući zamajac i komplet kvačila: iako polovni primerci mogu biti znatno jeftiniji, oni već imaju habanje i ne garantuju dug vek trajanja — ovde je često pametnije uzeti novu zamenu.
🔴Delovi koji utiču na bezbednost: delovi sistema kočenja, upravljačkog trapa ili sigurnosnih sistema se retko preporučuju polovni jer kvar može imati ozbiljne posledice.
Porše i Ferari spadaju među najpoznatije automobilske brendove na svetu, a zanimljivo je da oba u svom logotipu koriste crnog konja. Iako vizuelno sličan, ovaj simbol ima potpuno drugačiju istorijsku pozadinu i značenje kod italijanskog i nemačkog proizvođača.
Srbi masovno kupuju "hondu jaz" poznatiju i kao "honda fit", koja nudi odličan odnos cene i kvaliteta, s tim da stariji modeli koštaju samo 1.500 evra!
Na domaćem tržištu automobila primećuje se jasan trend: sve veći broj Srba odlučuje se da proda svoj stari automobil ili ga ponudi u zamenu uz doplatu kako bi kupio polovnu "dačiju sandero".
Dolazak kineskog proizvođača "BYD" na regionalno tržište izazvao je neuobičajenu pažnju domaće publike, a posebno interesovanje privukao je SUV srednje klase iz porodice "seal".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Porše i Ferari spadaju među najpoznatije automobilske brendove na svetu, a zanimljivo je da oba u svom logotipu koriste crnog konja. Iako vizuelno sličan, ovaj simbol ima potpuno drugačiju istorijsku pozadinu i značenje kod italijanskog i nemačkog proizvođača.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Ruski mediji danas bruje o Aleksandru Vučiću i njegovoj ostavci, naglašavajući kako je on političar kome nema ravnog i čiji odlazak sa mesta šefa države otvara nova pitanja o budućnosti Srbije.
Aleksandar Vučić, prvi na listi i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", tokom obilaska radova na putu Brestovac-Selište je govorio i aktuelnoj situaciji gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića i njegovom sukobu sa blokaderima.
Bivši šef "žutog" kartela i unazađivač Srbije Boris Tadić do kraja je razotkrio svoje pravo lice i javno priznao da po svetu, od Ujedinjenih nacija, pa nadalje, lobira za blokadere i da od stranaca traži pomoć za rušenje vlasti u Beogradu i u Srbiji.
U gostovanju na srbofobnom i milogorskom radiu Antena M, blokader Dragan Popović je bez trunke blama potvrdio da je jedini cilj blokaderske liste nasilno rušenje Aleksandra Vučića i udar na srpske nacionalne interese!
Jedna od glavnih glasnogovornica blokaderskog pokreta Biljana Stepanović doživela je potpuni debakl i ispala smešna pred celom javnošću, nakon što su zvanični ekonomski podaci brutalno demantovali njene besmislene tvrdnje da je Srbija pod vlastima Aleksandra Vučića među četiri najsiromašnije zemlje u Evropi!
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć u novopazarskom naselju Izbice, kada je vozilo, iz za sada neutvrđenih razloga, sletelo sa puta, nakon čega je izbio požar.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Zbog sumnje da je neovlašćeno snimao razgovore s policajcima i radnicima centra za socijalni rad, jedan Zagrepčanin završio je u istražnom zatvoru. Sudija je prihvatio zahtev tužitelaštva i odredio mu pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog dela.
Velika raketa kompanije Spejs Iks, Staršip, uspešno je prvi put stigla u orbitu Zemlje i izbacila 26 novih satelita Starlink V3, ali je misija završena eksplozijom prilikom spuštanja u severnom delu Tihog okeana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Rusija već počela dodatno povećavanje broja ljudi koje regrutuje za vojsku. Istovremeno, on tvrdi da se za slanje u Rusiju priprema još 10.000 severnokorejskih vojnika.
Strateški saudijski naftovod Istok-Zapad ponovo se našao u centru pažnje svetskog energetskog tržišta nakon napada dronovima u kojem su oštećene tri pumpne stanice.
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Povodom stogodišnjice rođenja dr Miloša Zeremskog, jednog od značajnih srpskih geomorfologa, naučnog savetnika i nekadašnjeg direktora Geografskog instituta "Jovan Cvijić" SANU, u njegovoj rodnoj Turiji održan je događaj posvećen životu i delu ovog naučnika, istraživača i slikara.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.