Kada zima stigne, mnogi vozači u Srbiji prvi put osete koliko je održavanje automobila skupo, ne samo zbog češćih kvarova, već i zbog cena delova!
U oglasima polovnih delova na domaćim platformama, lako je pronaći komponente po cenama koje deluju gotovo neverovatno u poređenju sa novim: polovna instrument tabla za određene modele može koštati 5.000 dinara, dok cena komplet alternatora ide od 12.000 dinara, pa naviše.
S druge strane, ponuda novih "aftermarket" delova, tačnije delova koji nisu originalni, ali su novi, cene mogu varirati po modelu i proizvođaču, ali često su znatno veće: novi komplet amortizera može koštati od oko dinara, a različiti delovi karoserije ili mehanički sklopovi mogu lako preći i čak 35.000 dinara.
Foto: Shutterstock
Originalni delovi kod ovlašćenih servisa ili velikih distributera nisu javno transparentno cenjeni u oglasima kao polovni, ali se zna da su često najskuplja opcija, a često i više nego aftermarket zamene, posebno za delove kao što su pumpa goriva, elektronika ili kompleti kvačila.
Motor i agregati
U oglasima polovnih delova automobila za Srbiju lako se nalaze polovni plivajući zamajci za nekoliko desetina hiljada dinara, na primer, oko 45 000 dinara. U isto vreme, novi komplet kvačila (original ili kvalitetna aftermarket zamena) često košta drastično više, ponekad i dva do tri puta više, zavisno od modela automobila.
Polovni alternatori iz oglasa kreću se od 12.000 do 18.000 dinara, dok novi originalni alternator ili aftermarket može biti znatno skuplji, pa njihova cena ide i do 30.000 dinara.
Foto: Shutterstock
Senzori i elektronika
Kod elektronskih senzora, poput EGR ventila, polovni deo se može naći za oko 8.500 dinara u oglasima na društvenim mrežama. Međutim, u ovom slučaju je važno znati da originalni EGR ventili košaju drastično više sa razlogom. Naime, originalni ventili imaju znanto bolju preciznost elektronike i kontorle, zbog čega njihova cena dostiže čak 30.000 dinara.
Instrument table i drugi elektronski sklopovi koji odražavaju brzinu, obrtaje i druge podatke u polovnim oglasima se pojavljuju po cenama od 3.000 do 4.500 dinara, a novi originalni instrument panel može biti više desetina hiljada dinara i često se ne prikazuje javno na jednostavnim cenovnicima, ali je znatno skuplji. U ovom slučaju polovne table su jednako dobrog kvaliteta kao originalne.
Karoserijski delovi
Karoserijski elementi kao što su retrovizori, brave, svetla ili paneli u oglasima mogu se naći po vrlo niskim cenama, primera radi, retrovizor za "reno" ili "fiat" košta oko 1.000 dinara, a stop svetlo od 1.500 do 2.000 dinara. Ovakvi delovi su obično bezbedni i veoma isplatljivi, iako su polovni, jer ne utiču direktno na sigurnost vozila.
Foto: Shutterstock
Veće karoserijske komponente poput vrata, na primer za "golf 2" mogu se naći oko 3.500 dinara. Polovni paneli i drugi veći elementi često su najisplativiji jer novi delovi za karoseriju (npr. originalna vrata ili pragovi) mogu koštati znatno više u ovlašćenim servisima ili putem uvoznika.
Šta se isplati kupovati polovno, a šta ne?
Delovi koji se najčešće isplate polovni jesu karoserijski i manje kritični delovi, gde je polovna kupovina najlogičniji izbor. To uključuje:
🔷reflektore, retrovizore, brave i svetlosne module,
🔷instrument table i neke manje elektronske sklopove,
🔷plastične poklopce i trim panele
Polovni delovi ove vrste troše se sporo i imaju relativno jednostavnu funkciju, pa rizik od brzog kvara nije veliki i često opravdava uštedu.
Međutim, postoje delovi sa kojima ne treba rizikovati i koje treba kupiti nove ili originalne, iako koštaju znato skuplje, a to su:
🔴EGR ventili i drugi senzori sa elektronikom: precizna elektronika može biti trošna ili neadekvatna za dugotrajnu upotrebu, pa se isplati kupovati nov ili kvalitetan aftermarket deo.
🔴Plivajući zamajac i komplet kvačila: iako polovni primerci mogu biti znatno jeftiniji, oni već imaju habanje i ne garantuju dug vek trajanja — ovde je često pametnije uzeti novu zamenu.
🔴Delovi koji utiču na bezbednost: delovi sistema kočenja, upravljačkog trapa ili sigurnosnih sistema se retko preporučuju polovni jer kvar može imati ozbiljne posledice.
Porše i Ferari spadaju među najpoznatije automobilske brendove na svetu, a zanimljivo je da oba u svom logotipu koriste crnog konja. Iako vizuelno sličan, ovaj simbol ima potpuno drugačiju istorijsku pozadinu i značenje kod italijanskog i nemačkog proizvođača.
Srbi masovno kupuju "hondu jaz" poznatiju i kao "honda fit", koja nudi odličan odnos cene i kvaliteta, s tim da stariji modeli koštaju samo 1.500 evra!
Na domaćem tržištu automobila primećuje se jasan trend: sve veći broj Srba odlučuje se da proda svoj stari automobil ili ga ponudi u zamenu uz doplatu kako bi kupio polovnu "dačiju sandero".
Dolazak kineskog proizvođača "BYD" na regionalno tržište izazvao je neuobičajenu pažnju domaće publike, a posebno interesovanje privukao je SUV srednje klase iz porodice "seal".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Porše i Ferari spadaju među najpoznatije automobilske brendove na svetu, a zanimljivo je da oba u svom logotipu koriste crnog konja. Iako vizuelno sličan, ovaj simbol ima potpuno drugačiju istorijsku pozadinu i značenje kod italijanskog i nemačkog proizvođača.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Bivši šef "žutog" kartela i unazađivač Srbije Boris Tadić do kraja je razotkrio svoje pravo lice i javno priznao da po svetu, od Ujedinjenih nacija, pa nadalje, lobira za blokadere i da od stranaca traži pomoć za rušenje vlasti u Beogradu i u Srbiji.
Blokaderi su optuživali Aleksandra Vučića za ubistva, trgovinu drogom, krađu, a jedino krivično delo koje su mu "našli" je obilazak sela i pomilovanje blokadera
U Valjevu je zabeležen potez opozicionih predstavnika koji je u najmanju ruku skandalozan. Naime, deo opozicije koja aktivno podržava tzv. studentsku listu, izašao je na minut ćutanja posvećen generalu Ratku Mladiću.
Oglasilo se Tužilaštvo o incidentu u kojem je učestvovao Aleksandar Šapić, a u kojem su ga, kako je sam rekao, napali Tatjana Mićić iz pokreta "Kreni-Promeni", kao i njen suprug.
Nenad M. (24) koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć u novopazarskom naselju Izbice, kada je vozilo, iz za sada neutvrđenih razloga, sletelo sa puta, nakon čega je izbio požar.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Zbog sumnje da je neovlašćeno snimao razgovore s policajcima i radnicima centra za socijalni rad, jedan Zagrepčanin završio je u istražnom zatvoru. Sudija je prihvatio zahtev tužitelaštva i odredio mu pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog dela.
Bivši ministar kulture i inovacija, a sadašnji poslanik u Skupštini Mađarske Balaž Hanko uhapšen je uz nesvakidašnji gaf pred kamerama, pošto je automobil koji je trebalo da ga odveze u tužilaštvo greškom krenuo bez njega.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovni napad na Ukrajinu. Među pogođenim objektima u Kijevu nalazili su se skladište krstarećih raketa FP-5 "Flamingo", kao i dva velika data-centra - "Bimobile" i "Parkovi".
Dva beloruska teretna vozila našla su se pod udarima dronova u razmaku od samo jednog dana na ruskoj strani granice, u blizini međunarodnog drumskog prelaza "Krasni Kamen", preko puta beloruskog prelaza "Selišče" u Gomeljskoj oblasti.
Velika raketa kompanije Spejs Iks, Staršip, uspešno je prvi put stigla u orbitu Zemlje i izbacila 26 novih satelita Starlink V3, ali je misija završena eksplozijom prilikom spuštanja u severnom delu Tihog okeana.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Priprema za intimni odnos ne mora da podrazumeva sate sređivanja, biranje posebnog donjeg veša ili pokušaj da izgledate savršeno. Mnogo važnije je da se osećate prijatno, opušteno i sigurno sa osobom pored sebe.
Ako vam se čini da se prašina vraća čim je obrišete, postoji jednostavan trik koji možete isprobati. Sve što vam je potrebno su voda i svega nekoliko kapi glicerina.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.