Novi testovi za kancer: Evo koliko vrsta bolesti je do sada otkriveno
Podeli vest
Testovi (MCED) mogu da otkriju rak i to pre pojave simptoma, pokazala je nedavna studija. Prema njihovim tvrdnjama, test služi za višestruku upotrebu, a zahvaljujući njemu može se identifikovati 50 oblika raka.
Istraživači sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su genetske tragove raka u krvi tri godine pre nego što je bolest zvanično dijagnostikovana.
Stručnjaci ističu 7 simptoma koji mogu ukazati na ovu ozbiljnu bolest, a koji se često zanemaruju ili pogrešno tumače kao posledica stresa, starenja ili prekomernog korišćenja uređaja.
Naučnici razvili test koji otkriva rak i do tri godine pre nego što se pojave simptomi.
19.06.2025
13:40
Studija, objavljena u časopisu "Cancer Discovery", pokazuje da se molekularni potpisi tumora mogu identifikovati mnogo ranije nego što se pre mislilo, korišćenjem testa krvi koji analizira cirkulišuću DNK.
Za ovu studiju, tim je koristio uzorke krvi uzete pre nekoliko godina od učesnika u studiji "Rizik od ateroskleroze u zajednicama" (ARIC), dugoročnoj studiji kardiovaskularnog rizika. Kod osam njih, test ranog otkrivanja višestrukog raka (MCED) pronašao je genetske promene povezane sa rakom, a svi su formalno dijagnostikovani u narednim mesecima.
U četiri slučaja, znaci bolesti su već bili prisutni u uzorcima uzetim tri i po godine pre dijagnoze.
Bolest koja se opisuje kao rak slepog creva postaje sve češća, što je zabrinulo naučnike i nateralo ih da istražuju kako bi pronašli odgovore. Ova bolest uglavnom pogađa ljude u četvrtoj i petoj deceniji života, ali i mlađe.
Atletičar Markus Vendlings (48) koji je oduvek vodio zdrav život, šokirao se kada je jednog dana ugledao krv u stolici, pa uradio kolonoskopiju i saznao da ima rak rektuma u trećem stadijumu.
11.06.2025
15:00
- Otkrivanje raka tri godine ranije pruža vreme za intervenciju. Tumori su verovatno mnogo manje napredni i veće su šanse da budu izlečivi - objasnio je dr Juksuan Vang, istraživač onkologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
Foto: Shutterstock
Rak je moguće otkriti i pre simptoma
Istraživači su koristili sofisticiranu metodu za analizu cirkulišuće tumorske DNK (ctDNK), što su genetski fragmenti koje ćelije raka oslobađaju u krv. Za razliku od tradicionalnih skrining testova, koji pokrivaju samo podskup karcinoma, MCED (rano otkrivanje višestrukih karcinoma) testovi mogu, teoretski, identifikovati preko 50 različitih tipova iz jednog uzorka krvi.
U ovoj studiji, tim sa Univerziteta Džons Hopkins je koristio tehnologiju SafeSeqS zajedno sa algoritmima mašinskog učenja kako bi otkrio izuzetno retke tumorske mutacije skrivene među fragmentima DNK koje oslobađaju normalne ćelije.
To je pristup koji omogućava otkrivanje bolesti u ranim fazama, kada su šanse za lečenje, pa čak i izlečenje, mnogo veće.
- Naša studija pokazuje da MCED testovi mogu da identifikuju određene vrste raka mnogo pre nego što se pojave simptomi, a rezultati nam daju jasnu referentnu vrednost za to koliko rano se bolest može otkriti - rekao je dr Bert Vogelštajn, jedan od najpoznatijih istraživača onkologije, šef Odeljenja za onkologiju na Univerzitetu Klejton u SAD i direktor Centra Ludvig za genetiku i terapiju raka na Univerzitetu Džons Hopkins u SAD.
Foto: Shutterstock
Prevencija raka
Korišćeni su uzorci skladišteni preko 30 godina
Otkriće je zasnovano na biološkim uzorcima iz studije "Rizik od ateroskleroze u zajednicama" (ARIC ), koja je započeta 1987. godine kako bi se pratilo kardiovaskularno zdravlje više od 15.000 ljudi u četiri regiona Sjedinjenih Država.
Tokom više od 35 godina, ARIC je postao važan resurs za više oblasti istraživanja, uključujući onkologiju. Do 2012. godine, među učesnicima je zabeleženo skoro 5.000 slučajeva raka.
Raznovrstan sastav uzorka (55% žena, 27% ljudi druge boje kože) i periodično prikupljanje uzoraka dali su istraživačima sa Univerziteta Džons Hopkins priliku da retroaktivno testiraju da li se tumorska DNK može identifikovati nekoliko godina pre dijagnoze.
Za ovu analizu, tim je odabrao 26 ljudi kojima je dijagnostikovan rak manje od šest meseci nakon što su im uzimani uzorci krvi i uporedio ih sa kontrolnom grupom slične veličine.
Uzorci su podvrgnuti visoko osetljivom testu sekvenciranja, dizajniranom za otkrivanje višestrukih oblika raka u ranoj fazi. Rezultati su pokazali pozitivnu prediktivnu vrednost od 100% za one kojima je dijagnostikovan u naredna četiri meseca, što ukazuje na to da se genetski potpisi raka mogu otkriti mnogo pre nego što se pojave simptomi.
Test povećava šanse za izlečenje obolelih od raka
Onkolozi naglašavaju da, iako je tehnologija obećavajuća, njena široka primena zahteva dodatnu validaciju i jasne protokole.
- Za bilo koju vrstu raka, lečenje je efikasnije kada se započne rano - rekao je dr Juksuan Vang, glavni autor studije i docent onkologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
Međutim, po njegovom kliničkom iskustvu, stvari retko budu idealne.
- Većina pacijenata koje vidim završi u uznapredovalim stadijumima. Nažalost, u ovim slučajevima, lečenje je više usmereno na produžavanje života nego na lečenje bolesti - kaže dr Vang.
Foto: Shutterstock
Doktori upozoravaju na rak kao čestu bolest
Ako bi takav test omogućio da se bolest identifikuje tri godine ranije, dodaje specijalista, šanse za izlečenje bi mogle značajno da se povećaju, putem hirurških intervencija ili tretmana primenjenih u ranim fazama.
Klinička ispitivanja napreduju ka odobrenju takvih testova
Nekoliko tekućih studija pokušava da utvrdi da li su MCED testovi zaista korisni u praksi, ne samo u laboratoriji. Među najvećima je studija PATHFINDER 2 , u koju je učestvovalo preko 35.000 učesnika starosti 50 i više godina kako bi se procenio Galerijev test, koji je razvila kompanija GRAIL.
Rezultati se očekuju do kraja 2025. godine. Još jedan veliki projekat, NHS-Galleri , u Velikoj Britaniji, već je učestvovalo 140.000 ljudi i trenutno je najveća studija te vrste, a konačni rezultati se očekuju 2026. godine.
Trenutno, nijedan MCED test nije dobio odobrenje od Američke agencije za hranu i lekove (FDA) za upotrebu u skriningu stanovništva.
Neki od njih, kao što je Galerijev test, dobili su status "Breakthrough Device" , što omogućava bržu procenu, ali nije zamena za opsežnu kliničku validaciju. U odsustvu zvaničnog odobrenja, test je dostupan samo u SAD, u ograničenom obimu, po ceni od približno 949 dolara i obično ga ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Foto: Shuterstock
Zahvaljujući tehnologiji otkriveno preko 50 vrsta raka
Izazovi u implementaciji
Čak i ako testovi postanu dostupni, njihova široka primena predstavlja logističke i etičke izazove. Pozitivne rezultate moraju pratiti složena ispitivanja, koja često uključuju specijaliste iz više oblasti, a to zahteva blisku koordinaciju između primarne zdravstvene zaštite i onkoloških službi.
U studiji PATHFINDER, srednje vreme do jasne dijagnoze bilo je 79 dana, a u 73% slučajeva pacijenti su dobili konačnu dijagnozu u roku od tri meseca.
Još jedna prepreka je nedostatak jasnih protokola za savetovanje pacijenata i donošenje odluka u vezi sa testiranjem. Iako skoro 94% pacijenata kaže da bi prihvatili MCED test, ova teoretska spremnost je u suprotnosti sa stvarnošću da, na primer, samo 6-10% podobnih osoba učestvuje u skriningu raka pluća.
Šta je sledeće?
Otkriće tima sa Univerziteta Džons Hopkins potvrđuje da je tehnički moguće identifikovati genetski potpis nekih vrsta raka godinama pre dijagnoze. Ali, pretvaranje ove mogućnosti u rutinski klinički alat biće potrebno vreme.
- Potrebno nam je regulatorno odobrenje da bismo ušli u praksu, ali ne mislim da će proći dugo pre nego što počnemo da koristimo tečne biopsije za rano otkrivanje raka - rekao je dr Antoni Ribas, predsednik Američkog udruženja za istraživanje raka.
Takav napredak bi mogao dovesti do značajnog smanjenja smrtnosti od raka započinjanjem lečenja u najpovoljnijim fazama. Međutim, lekari naglašavaju da MCED testovi ne bi trebalo da zamene već validirane metode skrininga.
- Ovi testovi bi trebalo da dopune, a ne da zamene mamografije, kolonoskopije i druge klasične metode skrininga - naglasila je dr Deb Šrag iz Memorijalne bolnice Sloun Ketering u SAD, a piše na portalu HotNews.ro.
Foto: Shuterstock
MCED testovi kao dodatna metoda lečenja
Koja su druga ispitivanja već dostupna i mogu otkriti rak pre nego što se pojave simptomi?
Studija Univerziteta Džons Hopkins pridružila se već postojećem arsenalu istraživanja koja mogu otkriti rak pre nego što se pojave klinički simptomi. Ove metode skrininga već su pokazale svoju efikasnost u smanjenju smrtnosti od raka:
Papanikolau test, uveden 1940-ih, doveo je do smanjenja učestalosti raka grlića materice za više od 70% u razvijenim zemljama. Kombinacija sa HPV testiranjem pruža prozor intervencije do 15 godina. Skrining mamografija može otkriti rak dojke 2-3 godine pre nego što tumor postane opipljiv.
Posebni programi su smanjili mortalitet i do 35%, a 3D mamografija značajno povećava stopu otkrivanja.
Kolonoskopija identifikuje i uklanja prekancerozne polipe, sprečavajući razvoj kolorektalnog karcinoma. Može smanjiti incidencu do 70% i mortalitet za preko 50%. Postoje i neinvazivne opcije, kao što su testovi na okultno krvarenje u stolici ili DNK testovi
Foto: Shutterstock
MCED testovi obećavaju istovremeno otkriće više vrsta raka
Kompjuterizovana tomografija niskih doza (LDCT) omogućava rano otkrivanje raka pluća kod pušača visokog rizika, smanjujući mortalitet za 20%. Međutim, stopa učešća je veoma niska.
PSA testovi mogu otkriti rak prostate u ranim fazama, ali se preporučuju sa oprezom zbog rizika od prekomerne dijagnoze. U kombinaciji sa naprednim snimanjem, oni nude preciznije otkrivanje
Za razliku od ovih metoda skrininga koje se fokusiraju na određeni organ, MCED testovi obećavaju da će istovremeno otkriti više vrsta raka putem jednog testa krvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stručnjaci ističu 7 simptoma koji mogu ukazati na ovu ozbiljnu bolest, a koji se često zanemaruju ili pogrešno tumače kao posledica stresa, starenja ili prekomernog korišćenja uređaja.
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović sprečio je krađu u dragstoru „Amanda“ u Ulici Uroša Predića u Nišu. Kako saznajemo, sinoć se dogodio pokušaj razbojništva, kada je jedan napadač, uz pretnje pištoljem i mačetom, pokušao da iznudi novac.
Državni dug Nemačke porastao je gotovo za petinu od početka 2021. godine, dostigavši u trećem kvartalu 2025. godine najviši nivo u istoriji zemlje, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti na osnovu podataka nemačkog Zavoda za statistiku Destatis.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je u Beogradu prezentaciji robota kompanije AGIBOT Innovation, kao i sastanku sa predstavnicima kompanija Minth group i AGIBOT Innovation.
Sudija Miodrag Majić, isti onaj koji je oslobodio teroriste iz "gnjilanske grupe", poznate po ubijanju srpskih žena i dece, ponovo je pozvao na hapšenje ljudi iz vlasti.
Jedan od najglasnijih ideologa blokadera, Božo Prelević, otkrio je koja je glavna politika onih koji već duže od godinu dana rade na rušenju naše zemlje, a to je: "Srbi su najgori".
Lider DNP-a Milan Knežević rekao je da je izlazak njegove stranke sa vlasti posledica ignorisanja identitetskih pitanja i optužio premijera Milojka Spajića za nedostatak političke volje da ih reši, tvrdeći da je aktuelna vlada „antisrpska“ i nestabilna.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Policijska uprava Niša podnela je krivičnu prijavu protiv I.Ž., vozača autobusa koji je 9. decembra 2025.godine izazvao tešku saobraćajnu nesreću, u kojoj je život izgubila Elizabeta Gojković (53) iz sela Vrelo.
Na auto-putu u smeru ka Beogradu, nedaleko od isključenja za Batajnicu, jutros je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali kombi vozilo i policijski terenac.
Ruski predsednik Vladimir Putin, koji je na čelu Rusije – kao predsednik ili premijer – praktično bez prekida još od 1999. godine, ušao je u peti predsednički mandat koji traje do 2030. godine. Međutim, pitanje naslednika i dalje ostaje jedna od ključnih tema u ruskoj i svetskoj politici.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da osoba koja je izabrana za predsednika države koja poseduje nuklearno oružje ne može unapred isključiti mogućnost njegove upotrebe, jer bi, u suprotnom, morala da se odrekne same funkcije.
U novootkrivenim i nedavno deklasifikovanim materijalima iz slučaja Džefrija Epstina pojavilo se pismo iz 2017. godine, u kojem se sa Bilom Gejtsom razmatraju teme vezane za „simulacije pandemije“, i to pune tri godine pre izbijanja pandemije kovida 19.
Američki finansijer i seksualni prestupnik Džefri Epstin razgovarao je sa jednim fakultetskim profesorom o pevačici Britni Spirs koja je u tom trenutku bila pod starateljstvom.
Na 68. dodeli Gremi nagrada u Los Anđelesu rep i latino muzika bili su u centru pažnje, Kendrik Lamar je osvojio čak pet priznanja, dok je Bed Bani odneo nagradu za album godine.
Sedmostruki šampion Formule 1 Luis Hamilton i Kim Kardašijan navodno su u vezi, par je uživao u romantičnoj večeri i masaži za dvoje tokom luksuznog vikenda u Kotsvoldsu u Velikoj Britaniji.
Tragična smrt ruske manekenke Ruslane Koršunove, koja je 2008. godine pronađena mrtva ispred zgrade u Menhetnu, ponovo je dospela u žižu javnosti nakon što se njeno ime pojavilo u Epstinovim dokumentima.
I kratke i duge šetnje pomažu zdravlju srca, ali duži nastavci hodanja (10 do 15 minuta i više), donose veće koristi za kardiovaskularni sistem nego više rasutih, vrlo kratkih šetnji tokom dana.
Roker Milić Vukašinović uspešno se oporavlja nakon operacije i amputacije noge, a sada je iskreno govorio o tome kako izgleda njegov svakodnevni život nakon zahvata.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar