DNK testovi mogu da otkriju poreklo predaka iz različitih delova sveta, kao i rizik od razvoja određenih genetskih poremećaja. Ponekad čak mogu pomoći ljudima da pronađu članove porodice za koje nisu znali da postoje, ali i da pokažu da li su dve osobe u srodstvu.
Genetski test obično podrazumeva slanje uzorka pljuvačke u laboratoriju. Naučnici zatim izdvajaju DNK iz pljuvačke i porede taj DNK sa referentnim uzorcima iz celog sveta. Oko 99,9% ljudskog DNK je identično kod celokupne populacije, pa se testovi fokusiraju na preostale segmente koji se razlikuju među pojedincima, navodi Live science.
Kada se DNK izdvoji, naučnici koriste mikroarray, mali alat koji sadrži hiljade mesta, od kojih svako prepoznaje različite varijacije DNK sekvenci. Te varijacije, koje su nasledili preci, utiču na osobine i fizički izgled osobe. Naučnici koriste referentne panele, genetske podatke ljudi poznatog porekla, koje prikupljaju kompanije za testiranje ili koji su dostupni u javnim bazama podataka, kako bi odredili iz kojih regiona sveta su određene genetske varijante češće ili ređe.
Foto: Freepik.com
Fragmenti DNK iz uzorka vezuju se za mesta na mikroarray-u koja odgovaraju genetskim varijantama te osobe, dajući na taj način informacije o poreklu i porodičnoj istoriji. Na primer, ako test otkrije da DNK osobe sadrži varijantu prisutnu samo kod ljudi škotskog porekla, verovatno je da ta osoba ima škotske korene.
Proces za utvrđivanje srodstva je sličan, ali obe osobe moraju da urade DNK test. Prvi korak je otkrivanje koliko je njihovog DNK identično, objašnjava Aron Volf, genetičar iz kompanije Ancestry. Platforme za genetsko testiranje koriste algoritme koji porede DNK jedne osobe sa DNK svih ostalih iz svoje baze podataka i brzo identifikuju dugačke delove DNK koji se podudaraju.
Naučnici već znaju koliko zajedničkog DNK se očekuje za određeni porodični odnos. Na osnovu toga koriste podatke sa testova da odrede verovatnoću srodstva i moguće odnose između dve osobe u zavisnosti od količine zajedničkog DNK. Više zajedničkog DNK ukazuje na bliži odnos. Na primer, roditelj i dete dele oko 47,5% do 50% DNK, dok bake i deke sa unucima, tetke i ujaci sa sestrićima i polubraća i sestre dele oko 25%. Još manje DNK deli se sa daljim rođacima, prvo koleno deli oko 12,5%, dok drugo koleno deli 3,13%.
Foto: freepik
Rezultati genetskog testa prikazuju moguće odnose između dve osobe po redosledu verovatnoće. Platforme poput Ancestry i 23andMe porede DNK pojedinca sa DNK svih korisnika svoje baze podataka kako bi pronašli moguće porodične veze.
Testovi očinstva funkcionišu na sličan način. Oni porede kratke tandem ponavljanja (STR), dugačke delove DNK sastavljene od ponovljenih kratkih segmenata, iz DNK potencijalnog roditelja i deteta. Ako je dovoljno STR sekvenci identično, vrlo je verovatno da su u srodstvu.
Kako referentni paneli postaju obimniji i sve više ljudi radi genetske testove, otkrivaće se sve više porodičnih veza i uvida u poreklo istakao je Volf.
Raspisan je Osmi poziv talentovanim mladim istraživačima – studentima doktorskih akademskih studija, šta to znači mladim naučnicima i koliko je zapravo bitno za nauku, odgovorila je Ministarka nauke Jelena Begović.
Postoji opasnost da se previše ljudi pogrešno dijagnostikuje kao gojazno, pa bi trebalo da se koristi tačnija i detaljnija definicija te bolesti. To se navodi u izveštaju svetskih stručnjaka objavljenom u naučnom časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology.
U okviru Međunarodne kulturne razmene Kine i Srbije, 100 srednjoškolaca i studenata iz naše zemlje boravi u Kini, a drugog dana posete dočekani su u centrali kompanije "Mint", koja je i organizator putovanja, gde im je dobrodošlicu poželela predsednica i izvršna direktorka "Mint grupe" Vei Ćingljen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raspisan je Osmi poziv talentovanim mladim istraživačima – studentima doktorskih akademskih studija, šta to znači mladim naučnicima i koliko je zapravo bitno za nauku, odgovorila je Ministarka nauke Jelena Begović.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović zaprepastio je danas sve prisutne u Kninu, gde se održavala centralna ceremonija hrvatske proslave zločinačke akcije "Oluja", i to uz prisustvo čitavog državnog vrha te zemlje, ali i zvanica iz regiona.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
Iza kulisa plažnih barova i noćnih klubova neretko isplivaju priče o narko-mrežama koje pokušavaju da iskoriste svet provoda za dilovanje droge. Hapšenje nekoliko državljana Srbije u Budvi zbog dilovanja droge po barovima i kafićima, ponovo je skrenulo pažnju na pažnju na narko - kriminal iza sjaja noćnog života.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Američki investitor Majkl Bari, poznat široj svetskoj javnosti po tačnoj prognozi sloma tržišta nekretnina uoči finansijske krize 2008. godine, i dalje ostaje pri svojim pesimističnim prognozama, uprkos tome što je indeks S&P 500 dostigao novi rekordni nivo.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.