• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer/Science alert

27.02.2025

17:00

Miševi svesno oživljavaju jedni druge? Naučnici došli do šokantnog zaključka (VIDEO)

Shuterstock

Nauka

Miševi svesno oživljavaju jedni druge? Naučnici došli do šokantnog zaključka (VIDEO)

Podeli vest

Naučnike je iznenadila činjenica da miševi pokazuju ponašanje slično pružanjem prve pomoći kada se pripadnici njihove vrste onesveste.

Ranije je slično ponašanje uočeno kod sisara sa većim mozgom, poput delfina i slonova, ali, novom studijom predvođenom od strane neurologa Venđijana Sana sa Univerziteta Južne Kalifornije, ustanovljeno je da miševi koriste tehnike poput izvlačenja jezika, kako bi "oživeli" svoje saputnike, piše Science alert.

Naučnicima još uvek nije jasno da li miševi svesno izvode prvu pomoć nad pripadnicima svoje vrste ili je njihovo ponašanje rezultat instinkta. Ipak, smatra se da se ne radi samo o instinktu ili radoznalosti, nakon što je ustanovljen pokušaj oživljavanja tokom pet uzastopnih dana istraživanja.

- Da je u pitanju samo refleksna reakcija, očekivali bismo da miševi brzo izgube interesovanje. Međutim, oni su uporno ponavljali postupke, posebno kada je onesvešćeni miš bio njihov poznanik - objašnjava Venđijan.

Naime, smatra se da miševi odluku o oživljavanju ne donose spontano, već su skloni ka prepoznavanju i pre će pružiti pomoć drugoj jedinki koju već znaju, nego potpunom strancu

- Ta pristrasnost prema poznatim jedinkama pokazuje da životinja ne reaguje refleksno na ono što vidi. Oni zapravo uzimaju u obzir okolnosti i identitet saputnika kada formiraju svoju reakciju - rekao je neurolog Džejms Burket sa Univerziteta u Toledu, koji nije učestvovao u istraživanju.

Različiti scenariji

Tokom eksperimenta, San i njegov tim sproveliku su istraživanja pod različitim uticajima, tako da su nekad sa svesnim jedinkama stavljeni mrtvi miševi, a nekada onesvešćeni, nepokreni ili sa drugim nedostacima, ali i sa potpuno zdravim jedinkama.

U čak 50 odsto situacija, miševi su aktivno pokušavali da izvuku jezik onesvešćenih saputnika i svi oni kojima je takav tip pomoći pružen brže su se oporavljali i počeli da hodaju pre nego oni miševi koji su ostali sami.

Miševi su, u čak 80 posto situacija uklanjali predmet iz usta anesteziranih saputnika, koji su naučnici prethodno postavili kako bi testirali njihovu reakciju. Sa druge strane, ukoliko se sporni predmet nalazi u rektum ili genitalijama, oni su ignorisali, što ukazuje na situaciju specifično vezanu za otvaranje disajnih puteva.

Opet, oni oživljavaju onesvešćene i mrtve jedinke, dok uspavane ignorišu, što ukazuje na prepoznavanje razlike!

- Počinju sa njuškanjem, zatim neguju onesvešćenog saputnika, a potom prelaze na vrlo intenzivnu fizičku interakciju. Bukvalno otvaraju usta onesvešćenog miša i izvlače mu jezik - objašnjava fiziolog Li Žang.

 

 

Analiza moždane aktivnosti

Kako bi se uočilo koji je deo mozga odgovoran za ponašanje ovog tipa, naučnici su posmatrali moždanu aktivnost miševa tokom pokušaja spasavanja saputnika. Tada je otkriveno da se pri susretu sa onesvešćenim saputnikom aktivira medijalna amigdala, deo mozga poznat po svojoj ulozi u društvenim i emocionalnim reakcijama. 

Ta oblast aktivirana je u situacijama kada miš pomogne oštećenoj jedinki, a ne kada je reakcija bila pod stresom. To sugeriše da su ponašanja povezana sa pružanjem prve pomoći odvojena od drugih oblika društvenog reagovanja.

 

Osim navedenih stavki, naučnici su očili povećanje nivoa oksitocina, hormona povezanog sa društvenim vezama i empatijom.

U paraventrikularnoj jezgri mozga, ključnoj za negovanje i društvenu povezanost hormon se povećavao tokom spašavanja.

Empatija sisara

Tokom ovih istraživanja, pokreću se pitanja empatije kod sisara, jer su situacija spašavanja bile dokumentovane od strane inteligentnijih pojedinaca ove vrste.

Kada se doznalo da isti efekat postoji i kod miševa, čiji je mozak znatno manji, shvatilo se da je instinkt za pomoć ukorenjen kod svih sisara, te da ponašanje miševa, naizgled jednostavnih životinja, ukazuje na složenost društvenih interakcija i sklonost ka pomoći unutar te vrste.

Sa ovim tipom istraživanja se neće stati, već se teži ka utvrđivanju da li se slična ponašanja mogu pronaći i kod drugih vrsta glodara, kao i da li se reakcije mogu modulirati u zavisnosti od društvenog konteksta ili iskustava miševa.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Hronika

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set