U podnožju planine Kosmaj, nedaleko od sela Pinosava i na svega tridesetak kilometara od Beograda, nalazi se jedna od najposećenijih pravoslavnih svetinja u ovom delu Srbije - manastir Pinosava.
Ova tiha monaška oaza, okružena šumom i brdima, poslednjih godina privlači sve veći broj vernika koji dolaze da se pomole, pronađu mir, ali i da potraže utehu i nadu u, kako mnogi tvrde, čudesnoj moći ovog mesta.
Svetinja sa dugom istorijom
Istorija manastira Pinosava seže nekoliko vekova unazad. Prema narodnom predanju i zapisima iz crkvenih arhiva, manastir je podignut na temeljima starije crkve za koju se veruje da potiče još iz vremena srednjovekovne Srbije. Tokom burnih istorijskih perioda, naročito za vreme osmanske vladavine, svetinja je više puta stradala i obnavljana.
Današnji izgled manastira u velikoj meri potiče iz novijeg perioda, kada je uz podršku vernika i crkve izvršena temeljna obnova. Uprkos promenama kroz vekove, manastir je sačuvao autentičnu duhovnu atmosferu zbog koje mnogi tvrde da se na ovom mestu oseća posebna smirenost.
Foto: dobrocinstvo.rs
Mesto molitve i nade
Posetioci manastira Pinosava dolaze iz svih krajeva Srbije, ali i iz regiona. Neki dolaze na liturgije i crkvene praznike, dok drugi dolaze tiho, gotovo neprimetno, noseći svoje lične brige i molitve.
Vernici često svedoče o osećaju unutrašnjeg mira koji ih obuzima čim kroče u portu manastira. Mnogi zapale sveću, pomole se pred ikonama i ostanu da provedu vreme u tišini, verujući da molitva na ovom mestu ima posebnu snagu.
Posebnu pažnju privlače i priče o uslišanim molitvama - od ozdravljenja do rešavanja životnih problema. Iako crkva uvek oprezno govori o takvim svedočanstvima, vernici ih često prenose jedni drugima, zbog čega se glas o ovoj svetinji sve više širi.
Priče o čudima
Među posetiocima često se mogu čuti svedočanstva o neobjašnjivim događajima koji su se, prema njihovim rečima, dogodili nakon molitve u manastiru. Neki tvrde da su pronašli mir nakon dugih životnih kriza, drugi govore o iznenadnom ozdravljenju ili pronalasku rešenja za probleme koji su ih dugo mučili.
Iako su ovakve priče deo ličnog iskustva vernika i teško ih je naučno dokazati, one dodatno doprinose reputaciji manastira kao mesta posebne duhovne energije.
Foto: dobrocinstvo.rs
Sve veći broj hodočasnika
U poslednjih nekoliko godina primećen je značajan porast broja ljudi koji posećuju Manastir Pinosava. Tokom velikih crkvenih praznika portu ispune stotine vernika, dok vikendom sve češće dolaze porodice, mladi ljudi, ali i oni koji jednostavno žele da pobegnu od gradske buke.
Monasi koji brinu o manastiru ističu da je najvažnije da posetioci dolaze sa iskrenom verom i željom za duhovnim mirom. Za mnoge od njih, upravo je to razlog zbog kog se iznova vraćaju.
Oaza mira nadomak grada
U vremenu ubrzanog života i svakodnevnih briga, manastir Pinosava mnogima predstavlja mesto gde mogu da zastanu, saberu misli i pronađu duhovnu ravnotežu. Spoj prirodne lepote, istorije i vere čini ovu svetinju jedinstvenim mestom koje nastavlja da privlači ljude različitih generacija.
Bilo da dolaze iz religioznih razloga ili iz želje za mirom i tišinom, jedno je sigurno - manastir Pinosava za mnoge ostaje mesto nade, molitve i duboke duhovne snage.
Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Manastir u koji je kao dete dolazio Otac Justin, u njemu boravio ruski monah, danas prepoznatljiv po vizantijskom pojanju i preparatima od lekovitog bilja
Manastir Visoki Dečani smatra se jednom od najlepših svetinja Srpske pravoslavne crkve, a mnogi vernici ne znaju da su baš ovaj manastir Turci želeli da pretvore u džamiju u čemu ih je sprečio niz neobjašnjivih okolnosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Jermenija bi mogla da izgubi povlašćene isporuke ruskog gasa, naftnih derivata i neobrađenih dijamanata ukoliko nastavi da se približava Evropskoj uniji, poručeno je iz Moskve u trenutku kada vlasti u Jerevanu pokušavaju da održe balans između Brisela i ekonomskih veza sa Rusijom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ispisao je istoriju petodnevnom posetom Kini i antisrpska histerija koja se tim povodom podigla u medijima u Zagrebu, Prištini i Podgorici sasvim je očekivana, smatraju sagovornici Informera.
Crnogorske "Vijesti", medij pod kontrolom Mila Đukanovića, krenule su u intenzivnu kampanju protiv svakoga ko pomisli da povuče sramnu odluku vezanu za priznanje nezavisnosti lažne države Kosovo.
Dežurna klevetnica Sonja Biserko ponovo je otrčala u Podgoricu, u medije koji su verni bivšem režimu Mila Đukanovića, kako bi odatle zajedno pljuvali i vređali predsednika Aleksandra Vučića i državu Srbiju.
Takozvane kosovske bezbednosne snage koje se nalaze pod direktnom kontrolom lažnog premijera Aljbina Kurtija pokreću 31. maja vojnu vežbu koja predstavlja ništa drugo nego najgrublje kršenje međunarodnog prava.
Kriminalistička obaveštajna služba Austrije nudi nagradu od 20.000 evra za informacije koje bi pomogle u lociranju i hapšenju vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Konobaru iz restorana "27" Vuku Š. ponovo je na predlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određen pritvor do 30 dana, zbog postojanja novih činjenica i dokaza do kojih se došlo u toku istrage koja se vodi zbog teškog ubistva A.N. u tom restoranu 12. maja 2026. godine, saznaje Informer.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba (HUR) saopštila je da sistematski remeti rusku logistiku na okupiranom jugu Ukrajine, tvrdeći da kopneni koridor koji povezuje Krim sa Donbasom sada efektivno kontroliše vatrenom moći.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da je Islamska Republika spremna da postigne "dostojanstven okvir" za okončanje rata i smanjenje tenzija u regionu.
Ukrajina završava testiranja na zemlji i prelazi na letna ispitivanja balističke rakete FP-9, izjavio je Denis Štilerman, osnivač ukrajinske kompanije Fajer point, koja proizvodi dronove i raketne sisteme.
Narodno pozorište Timočke krajine "Zoran Radmilović" iz Zaječara ostvarilo je veliki međunarodni uspeh osvajanjem Gran prija za najbolju predstavu na 30. Festivalu ruske klasike, koji je danas završen u gradu Lobnja, nadomak Moskve, za predstavu "Čehovljeva soba – sezona prva" u režiji Nikole Zavišića.
Bred Pit se suočava sa tužbom koju su protiv njega podneli proizvođači jedne luksuzne kreme za penis, i to zbog navodne prevelike sličnosti u nazivima njihovih kozmetičkih linija.
Rumer Vilis, ćerka glumačkih legendi Brusa Vilisa i Demi Mur, optužila je bivšeg partnera Dereka Ričarda Tomasa da ju je psihički zlostavljao sve zbog borbe oko starateljstva nad detetom.
Na snimanju serije "Salaš u Malom Ritu" Danilo Bata Stojković strašno je uvredio tada maloletnog Slavka Štimca, a potom se pokajao i pokušao da se izvini.
Kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena ni volje da uključujete rernu, ovaj kolač je pun pogodak. Priprema je jednostavna, sastojci su pristupačni, a rezultat je desert koji izgleda kao da je stigao iz najbolje poslastičarnice.
Pečena piletina je jedno od omiljenih jela na mnogim trpezama, ali nije uvek lako postići da meso ostane mekano i sočno, dok kožica bude lepo zapečena i hrskava.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar