U podnožju planine Kosmaj, nedaleko od sela Pinosava i na svega tridesetak kilometara od Beograda, nalazi se jedna od najposećenijih pravoslavnih svetinja u ovom delu Srbije - manastir Pinosava.
Ova tiha monaška oaza, okružena šumom i brdima, poslednjih godina privlači sve veći broj vernika koji dolaze da se pomole, pronađu mir, ali i da potraže utehu i nadu u, kako mnogi tvrde, čudesnoj moći ovog mesta.
Svetinja sa dugom istorijom
Istorija manastira Pinosava seže nekoliko vekova unazad. Prema narodnom predanju i zapisima iz crkvenih arhiva, manastir je podignut na temeljima starije crkve za koju se veruje da potiče još iz vremena srednjovekovne Srbije. Tokom burnih istorijskih perioda, naročito za vreme osmanske vladavine, svetinja je više puta stradala i obnavljana.
Današnji izgled manastira u velikoj meri potiče iz novijeg perioda, kada je uz podršku vernika i crkve izvršena temeljna obnova. Uprkos promenama kroz vekove, manastir je sačuvao autentičnu duhovnu atmosferu zbog koje mnogi tvrde da se na ovom mestu oseća posebna smirenost.
Foto: dobrocinstvo.rs
Mesto molitve i nade
Posetioci manastira Pinosava dolaze iz svih krajeva Srbije, ali i iz regiona. Neki dolaze na liturgije i crkvene praznike, dok drugi dolaze tiho, gotovo neprimetno, noseći svoje lične brige i molitve.
Vernici često svedoče o osećaju unutrašnjeg mira koji ih obuzima čim kroče u portu manastira. Mnogi zapale sveću, pomole se pred ikonama i ostanu da provedu vreme u tišini, verujući da molitva na ovom mestu ima posebnu snagu.
Posebnu pažnju privlače i priče o uslišanim molitvama - od ozdravljenja do rešavanja životnih problema. Iako crkva uvek oprezno govori o takvim svedočanstvima, vernici ih često prenose jedni drugima, zbog čega se glas o ovoj svetinji sve više širi.
Priče o čudima
Među posetiocima često se mogu čuti svedočanstva o neobjašnjivim događajima koji su se, prema njihovim rečima, dogodili nakon molitve u manastiru. Neki tvrde da su pronašli mir nakon dugih životnih kriza, drugi govore o iznenadnom ozdravljenju ili pronalasku rešenja za probleme koji su ih dugo mučili.
Iako su ovakve priče deo ličnog iskustva vernika i teško ih je naučno dokazati, one dodatno doprinose reputaciji manastira kao mesta posebne duhovne energije.
Foto: dobrocinstvo.rs
Sve veći broj hodočasnika
U poslednjih nekoliko godina primećen je značajan porast broja ljudi koji posećuju Manastir Pinosava. Tokom velikih crkvenih praznika portu ispune stotine vernika, dok vikendom sve češće dolaze porodice, mladi ljudi, ali i oni koji jednostavno žele da pobegnu od gradske buke.
Monasi koji brinu o manastiru ističu da je najvažnije da posetioci dolaze sa iskrenom verom i željom za duhovnim mirom. Za mnoge od njih, upravo je to razlog zbog kog se iznova vraćaju.
Oaza mira nadomak grada
U vremenu ubrzanog života i svakodnevnih briga, manastir Pinosava mnogima predstavlja mesto gde mogu da zastanu, saberu misli i pronađu duhovnu ravnotežu. Spoj prirodne lepote, istorije i vere čini ovu svetinju jedinstvenim mestom koje nastavlja da privlači ljude različitih generacija.
Bilo da dolaze iz religioznih razloga ili iz želje za mirom i tišinom, jedno je sigurno - manastir Pinosava za mnoge ostaje mesto nade, molitve i duboke duhovne snage.
Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Manastir u koji je kao dete dolazio Otac Justin, u njemu boravio ruski monah, danas prepoznatljiv po vizantijskom pojanju i preparatima od lekovitog bilja
Manastir Visoki Dečani smatra se jednom od najlepših svetinja Srpske pravoslavne crkve, a mnogi vernici ne znaju da su baš ovaj manastir Turci želeli da pretvore u džamiju u čemu ih je sprečio niz neobjašnjivih okolnosti.
Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su V. P. (47) iz Kragujevca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči javno je danas osporio stavove francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji su se, kako je naveo, menjali kada je reč o iranskom miroljubivom nuklearnom programu i Zajedničkom sveobuhvatnom planu delovanja (JCPOA) iz 2015. godine.
Sjedinjene Američke Države navodno su predložile nove uslove mirovnog sporazuma za rešavanje ukrajinskog sukoba, među kojima su odustajanje Kijeva od članstva u NATO, uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu i obnavljanje rada gasovoda "Severni tok", pišu mediji, pozivajući se na izvore među ukrajinskim zvaničnicima.
Najmanje sedam osoba poginulo je, a oko deset je povređeno u petak, 23. oktobra, kada su naoružani napadači otvorili vatru u crkvi u toku sahrane u južnom Jordanu.
Evropu potresa talas protesta koji je zahvatio Francusku, Albaniju, Italiju, Austriju, Poljsku, Španiju, Portugal, Grčku i Belgiju, a današnji dan, u kojem se očekuje eskalacija nasilja, označen je kao jedan od najkritičnijih
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari