Nadmorska visina od 681 metar, čist planinski vazduh, veliki broj sunčanih dana u toku godine, lekovita voda na čijim izvorima izvire 100 litara u sekundi, pešačke staze, netaknuta priroda. Sve to stanovnici Lukovske Banje i njihovi gosti koji dolaze u hotele na odmor ili na lečenje imaju tokom svih 365 dana u godini.
A oni koji žive u ovom mestu na oko 300 kilometara od Beograda samim tim nemaju nijedan razlog da odavde odu. Jer, od 250 stanovnika koliko ih živi u Lukovskoj Banji skoro svi radno sposobni stanovnici su zaposleni u tamošnjim hotelima.
Informacija o 50 mladih ljudi koji su jesenas dobili rešenja za stalni radni odnos stigla je do redakcije Priča sa dušom, pa smo se tim povodom uputili u ovo, kako ga mediji nazivaju, „skriveno mesto na jugu“, prenose Priče sa dušom.
Reč je o lekarima, diplomiranim ekonomistima, inženjerima, konobarima, kuvarima, medicinskim sestrama, terapeutima, sobaricama koji sada rade u Planinki, odnosno u Lukovskoj i u Prolom Banji.
Po ulazu u hotel Jelak nailazim na konobara Branka Vukojičića (29) jednog od pomenutih 50 radnika.
– Osim mene, ovde su zaposlene i moja majka i supruga: majka je servirka, a supruga sobarica. Desi se često da smo sve troje u smeni. Kod nas u firmi je sasvim normalno da je više članova jedne porodice zaposleno. Svi se znamo i živimo u blizini – kaže Branko za Priče sa dušom i dodaje da se njegova kuća nalazi na svega 200 metara od hotela.
Foto: Priče sa dušom
– Do posla imam manje od pet minuta pešačenja. To je velika prednost za celu moju porodicu, uz redovne plate. Ovo mi je prvi posao u životu i sve mi je super, ne bih menjao ovu našu banju ni za šta na svetu – dodao je Branko koji, u zavisnosti od godišnjeg doba radi u hotelima Jelak i Kopaonik, na otvorenom bazenu ili u restoranu Etno-krčma. Njemu lično, osim profesionalnog dela života, rad u hotelima Lukovske Banje značajan je jer je upravo tu upoznao svoju suprugu, sa kojom ima dve ćerkice.
– Mislim da nemamo nijednog nezaposlenog meštanina i da su svi koji žele da rade angažovani. Ipak, pošto nas nema dovoljno, tu su kolege iz Kuršumlije i okolnih sela. Ženi i meni je najvažnije što radimo preko cele godine, što imamo redovne prihode i što možemo dva puta godišnje da otputujemo negde na odmor – iskren je Branko.
Foto: Priče sa dušom
Odlazim od šanka u medicinski blok kod lekarke opšte prakse na specijalizaciji interne medicine Mirjane Gligorijević (29).
Ona na posao uopšte nije čekala.
Kako se prisetila, licencu za lekara dobila je 29. marta 2016. godine, narednog dana otišla u Planinku na razgovor, a sledećeg sela za svoj sto u ordinaciji.
Već četiri godine pregleda goste hotela i prepisuje im terapije na osnovu indikacija, najčešće radi u prvoj smeni, a tu su i redovna dežurstva.
Foto: Priče sa dušom
Tekst potpisa
– Letos sam potpisala i ugovor za specijalizaciju i dobila stalan ugovor o radu i, da budem iskrena, ne bih nikada menjala posao u banji. Živim na 300 metara od ordinacije, a i cela moja porodica ovde radi: otac je majstor na održavanju, majka je poslastičar i oni su u hotelu. Sa ocem se neretko sretnem na hodniku ili kad dođe u ordinaciju da nam nešto popravi. Sestra je ekonomista u računovodstvu u upravnoj zgradi u Kuršumliji, ona se zaposlila tri godine pre mene – kaže Mirjana i dodaje da i njen verenik radi u Planinki.
Osnovnu školu završila je u Lukovskoj Banji, gimnaziju u Kuršumliji, a Medicinski fakultet u Nišu. Kaže da je mnogo vezana za toplički kraj, i ponosno ističe da je od dvanaestoro đaka u odeljenju, koji su rođeni 1990. godine, njih 11 i dalje u okolini Kuršumlije.
– Nekako mi je bilo logično da počnem ovde da radim. Možda i zbog samog društva, ali pre svega jer sam znala šta me čeka, znala sam da ću biti na sigurnom. Zbog toga nisam konkurisala na drugom mestu. Ako bih poredila period dok sam stažirala u državnim ustanovama i ovde u banji, sada je sve mnogo mirnije, ljudi su veoma prijatni, nema buke i vike, a za četiri godine sa pacijentima nisam imala loše iskustvo. Navikla sam se i mislim da ne bih mogla da radim na drugom mestu – ispričala je doktorka Gligorijević za Priče sa dušom.
– Kada sam upisala studije medicine, kao svaki mladi student imala sam svoje ambicije, jer kad imate 20 godina, a potičete iz male sredine, normalno je da sebe u budućnosti vidite u gradu. Međutim, nakon pet, šest godina, kada sam sazrela kao osoba, shvatila sam šta želim i videla sebe jedino ovde. Porasla sam uz Planinku i na primeru mojih roditelja videla sam kakav odnos imaju prema radu i prema radnicima. Mama i tata su ovde 30 i kusur godina, odrastala sam uz njihove kolege i mogu reći da su skoro svi zaposleni ili rodbina ili prijatelji – ispričala je Mirjana, kojoj firma omogućuje i usavršavanja, ne samo iz oblasti medicine, već iz iz marketinga, odnosa s javnošću i stranih jezika.
Foto: Priče sa dušom
Njeno mišljenje dele i terapeutkinja Nataša Kokanović (29) i recepcionarka Biljana Gajić (27). Osim što su koleginice, one su i komšinice jer žive jedna preko puta druge. Kao i prethodni sagovornici, i ove dve vredne devojke stanuju na svega nekoliko stotina metara od hotela.
– Počele smo da radimo posle srednje škole, a pre toga smo bile angažovane tokom raspusta. Kao i Branko i Mirjana, i mi smo primljene na neodređeno u septembru 2019. godine. Poznajemo se od rođenja, igrale smo se na ulici kao devojčice, išle smo u istu osnovnu školu. Posle smo se razdvojile: Biljana u gimnaziju, jezički smer, a ja u srednju ekonomsku školu. Zanimljivo je i da smo zajedno studirale – priča mi Nataša i kaže da svako ko je radno sposoban, a živi u Lukovskoj Banji, može da nađe sebi posao.
– Osim blizine hotela, prednosti su i redovne plate, ali i naša želja da nasledimo roditelje, odnosno da nastavimo njihovim stopama pošto i oni rade ovde. Meni su tu otac, majka, sestra i suprug, a Nataši otac, majka, brat i snajka – kazala je Biljana.
Na pitanje zbog čega nisu otišle u Beograd ili Niš, obe uglas odgovaraju:
– Nikad nam to nije palo na pamet. Od malena smo gledale kako su naši roditelji ovde lepo tretirani, kako su dobro radili i vremenom smo poželele da produžimo tu tradiciju. Pridružili smo im se i srodili se sa ovom atmosferom i vrednostima. Ovo je za nas kao porodična firma – rekle su Biljana i Nataša na recepciji „Kopaonika“ na kraju Priče sa dušom.
U Knjaževcu kažu da je ova javna pozivnica dobra osnova za sveukupan razvoj, tim pre što će budući stanovnici ove opštine imati mogućnost zaposlenja kako u industrijskom tako i u poljoprivrednom sektoru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Knjaževcu kažu da je ova javna pozivnica dobra osnova za sveukupan razvoj, tim pre što će budući stanovnici ove opštine imati mogućnost zaposlenja kako u industrijskom tako i u poljoprivrednom sektoru.
Poseta Vladimira Putina Kini privukla je veliku pažnju u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno nakon ocene Njujork tajmsa da je Si Đinping ovim susretom jasno stavio do znanja koliko Peking računa na odnose sa Moskvom.
Reporterka RTL-a Ana Mlinarić izjavila je da se Srbija najviše naoružava u regionu Zapadnog Balkana, navodeći da kupovinom oružja iz Kine, Francuske, Rusije i Izraela predsednik Aleksandar Vučić, prema oceni vojnih stručnjaka, jača međunarodnu podršku.
Tokom gostovanja na hrvatskom RTL-u, Brnabić je poručila da Srbija ne vidi neposrednu opasnost u regionu, ali je kritikovala saradnju Hrvatske sa Prištinom, navodeći da je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN.
Poznati profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, koji je poznat kao noćna mora blokadera jer ih raskrinkava od početka njihovog divljanja po Srbiji, progovorio je o takozvanoj studentskoj listi za izbore.
Petar Đurić, blokader sa dna kace poznatiji kao lider u pokušaju minornog pokreta Ćale ovo je za tebe, priznao je da je pun kao brod, da od politikanstva masno zarađuje, ali i da je u kontaktu sa narko-dilerima.
Šef "kavačkog klana" Radoje Zvicer poručivao je, u prepisci sa policajcem koji beži od krivičnog progona Ljubom Milovićem, da je bolesno podizati decu u Crnoj Gori, i to u isto vreme kada sa Crnogorcima sprema trgovinu kokainom.
U Beogradu su se protekle noći dogodile dve teške saobraćajne nezgode, pri čemu je jedan mladić smrtno stradao, a nekoliko drugih mladića je povređeno, saopšteno je iz Hitne pomoći.
U akciji "Kvoter", koju su proveli pripadnici Policijske uprave Istočno Sarajevo, uhapšen je Alen Mehović, kod kojeg je pronađena veća količina heroina.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Sjedinjene Američke Države istovremeno uvode nove sankcije protiv Rusije i govore o spremnosti za pregovore, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da pogodi novi talas energetske krize, ocenio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Glumac Slaviša Čurović dobio je niz uvreda i pretnji smrću na Fejsbuk profilu zato što je podelio stavove o referendumu 21. maja 2006. godine i nezavisnosti Crne Gore, koji su su suprotni crnogorskim ekstremistima.
Predigra je mnogo više od fizičkog kontakta, ona je iskustvo koje uključuje sva čula i gradi emocionalnu povezanost, a uz tri trika iskustvo će biti nikad bolje.
Devedesete su bile vreme velikih hitova i izvođača koji su obeležili jednu eru. Danas, njihove sudbine izgledaju potpuno drugačije - od povlačenja iz javnosti do novih karijera.
Voditeljka Jovana Jeremić ponovo je privukla veliku pažnju javnosti nakon što je na društvenim mrežama objavila fotografiju sa dečkomom Milošem Stojanovićem Tigrom, nastalu u jednom spa centru.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar