Ne postoji čarobni lek za Kovid 19, niti ekspresna rešenja. Tek ako se potvrde rezultati kliničkih studija, možemo se nadati da će neki lek biti i zvanično registrovan. Od toga nas u najboljem slučaju deli šest do devet meseci.
Nekoliko lekova je potencijalno efikasno u terapiji lečenja obolelih od virusa korona, poput antimalarika hlorokina i nekih antivirotika, ali to još ne znači da svako može da ih uzima, upozorava profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu dr Miroslav Savić.
On ističe da se tokom epidemije u Kini istraživalo nekoliko kombinacija lekova i sada se čeka na objavljivanje rezultata studija. To su hlorokin u kombinaciji s nekim od antibiotika, antivirotici kao što je ribavirin, kao i remdesivir koji se koristio za lečenje ebole i neki lekovi iz terapije protiv HIV virusa.
Hlorokin se ne sme samostalno uzimati a lek za Kovid 19 ne postoji
„Međutim, u ovom momentu u svetu ne postoji jedan terapijski pristup pacijentima obolelim od koronavirusa već se terapijski prinstup određuje od slučaja do slučaja“, kaže dr Savić.
On objašnjava da se konkretno hlorokin u Srbiji nalaz na D listi, što znači da nije registrovan ali da se može nabaviti za lečenje pacijenata kojima je potreban, a u ovom slučaju je to reumatozni artritis. Infektolozi ga, dodaje naš sagovornik, mogu primeniti za lečenje virusa korona shodno protokolima lečenja koji se menjaju iz nedelje u nedelju.
„Svi pomenuti lekovi se ipak mogu primenjivati samo kod pacijenata koji su hospitalizovani, jer ti lekovi imaju brojne teške kontraindikacije i neželjena dejstva i ne smeju se uzimati na svoju ruku. Dakle, nisu za kućno lečenje a istovremeno nema zvanično potvrđenih dokaza da su dovoljno efikasni za lečenje Kovida 19“, upozorava profesor.
Foto: Shutterstock
Očekujemo da lek pronađu Kina, Rusija ili SAD
Na pitanje koliko brzo može da se organizuje proizvodnja ovih lekova, ukoliko se potvrdi da jesu efikasni, Dr Savić ističe da su najveći proizvođači aktivnih supstanci za njih u Kini, Indiji i SAD, a da je teško očekivati da manje zemlje poput Srbije organizuju proizvodnju.
„Međutim, naša vlada preduzima sve mere da obezbedi snabdevanje odgovarajućim količinama svih lekova, a što se tiče pacijenata sa Kovidom 19, to je i poseban režim uvoza. To su lekovi koji se i danas koriste u Kini i u sklopu čitave pomoći iz Kine možemo se nadati da će i odgovarajuće količine tih lekova doći u Srbiju”, kaže profesor, koji je inače i član Komisije za registraciju lekova u okviru Agencija za lekove i medicinska sredstva.
On objašnjava da ukoliko neki lek u budućnosti bude dobio zvaničnu indikaciju vezanu za lečenje Kovida 19, to će se prvo desiti na nivou najvećih agencija kao što su one u Kini, Rusiji, SAD…
„Voleo bih kad bi u narednih nekoliko meseci neka regulatorna agencija registrovala lek za Kovid 19, ali mislim da će do daljnjeg svi lekovi da se koriste van zvanične indikacije. Ako bi se to desilo, reč je u najboljem slučaju o periodu od šest do dvet meseci. Dakle, potrebno je da postoje na prvom mestu rezultati zvaničnih kliničnih studija, a one su dosad sprovođene u ovoj oblasti samo u Kini”, naglašava profesor.
Trka za vakcinu
Kad je reč o radu na vakcini, Savić ističe da je u načelu potrebno od 12 do 18 meseci od trenutka kad se pokaže da je vakcina efikasna i bezbedna do njene masovne primene.
On, međutim, podseća da, i pored svih napora, nije razvijena vakcina za virus sars, korona 1 i mers.
„Činjenica je da se protiv RNK virusa kakav je i Kovid 19 relativno teško dobijaju vakcine“, kaže Savić, dodajući da bi uspeh naučnika iz više zemalja, između ostalog iz Kine, Rusije i SAD, koji pokušavaju da je razviju tu vakcinu, bio neka vrsta presedana.
Opisujući kako izgleda klinička slika bolesnih od koronavirusa, profesor precizira da oko 40 odsto obolelih ima relativno blage simptome, pre svega zato što ne dolazi do pneumonije, ali imaju temperaturu i do 40 stepeni, izrazite bolove u mišćima, glavobolju, odnosno simptome slične teškim oblicima gripa.
Foto: Pixabay.com
„Još 40 odsto pacijenata ima umerenu kliničku sliku sa zapaljenjem pluća, kratki dah i otežano disanje. To su pacijenti koji i dalje imaju normalnu koncentraciju kiseonika u krvi. Narednih 20 posto imaju kompromitovanu respiratonu funkciju. Od toga 15 odsto su ozbiljno oboleli i moraju da se hospitalizuju, ali ne idu na respiratore. Na respiratorima završi 5 odsto a nekad im je potrebno 30 do 45 dana da se izbore s infekcijom”, navodi Savić.
On takođe upozorava da, bez obzira na starost, niko ne sme da bude opušten, ni najmanja deca, iako podaci govore da među njima nema izrazito teških stanja ni letalnih ishoda, dok kod starijih od 20 godina mogu da da se očekuju ozbiljne manifestacije, zavisno od kliničkog statusa. Izgledi za letalni ishod su posebno nepovoljni kod starih pacijenata i onih s hroničnim bolestima, a podaci iz Italije govore da je faktor rizika i gojaznost, dodaje sagovornik Sputnjika.
Lek protiv malarije hidroksihlorokin, koga predsednik SAD Donald Tramp navodi kao moguće rešenje u lečenju koronavirusa, nije bio efikasniji od konvencionalne metode lečenja, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Kini, navodi Blumberg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lek protiv malarije hidroksihlorokin, koga predsednik SAD Donald Tramp navodi kao moguće rešenje u lečenju koronavirusa, nije bio efikasniji od konvencionalne metode lečenja, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Kini, navodi Blumberg.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Višečasovna talačka drama koja je tokom noći potresla nemački grad Dortmund završena je srećom bez ljudskih žrtava nakon što se 51-godišnji državljanin Srbije Enez Ć. predao policiji posle maratonskih pregovora sa specijalnim jedinicama.
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se povodom hapšenja dvojice pripadnika Jedinice za zaštitu svedoka (JZZ) koji su privatno obezbeđivali Sašu Vukovića Bosketa, osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje.
Vojne napetosti na Bliskom istoku dostigle su kritičnu tačku nakon što su pomorske snage iranske Islamske revolucionarne garde (IRG) izvele direktan napad na ratni brod Sjedinjenih Američkih Država.
Novi letonski premijer Andris Kulbergs povukao je nesvakidašnji potez pozvavši domaće turiste da letuju u regionu koji se nalazi na direktnoj ruti ukrajinskih bespilotnih letelica.
U sredu popodne, u najvećem tržnom centru u Temišvaru u Rumuniji, odigrala se prava drama kada je muškarac (49) nožem napao i teško povredio svoju bivšu partnerku (27) na njenom radnom mestu.
Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe (GUR) Kiril Budanov izneo je dramatične procene o geopolitičkoj situaciji na Kavkazu, ističući da Jermeniji preti direktan vojni sukob sa Ruskom Federacijom.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar