Na današnji dan pre tačno godinu dana svečano je otkriven velelepni spomenik Stefanu Nemanji na Savskom trgu kojem je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tom prilikom poručio da ta ceremonija nije samo čin otkrivanja spomenika, već naš čin polaganja računa o sebi i svom identitetu
"Stajati ovde znači pokajanje za sve godine tokom kojih smo ga zaboravili, ali i svest da smo konačno otkrili koren iz koga je nastalo najlepše drvo koje se zove Srbija.
Imali su Srbi Vlastimiroviće.
Imali su Srbi Vojislavljeviće.
Imali su Srbi i Vukanoviće.
Imali su i Višeslava i Mihaila i Svetog kralja Jovana Vladimira.
Imali su Srbi i arhonte i kneževe i župane i kraljeve i svece - pre Nemanje.
Da je Srbiji podario samo Svetog Savu, mnogo bi joj podario.
Da je Srbiji podario samo Stefana Prvovenčanog, mnogo bi joj podario.
Podarivši nam obojicu, podario nam je Srbiju, jaku, prvi put istinski centralizovanu Državu, koja je umela da nađe svoj suvereni prostor između Istoka i Zapada, između Prvog i Drugog Rima", istakao je predsednik Vučić i dodao da je spomenik Stefanu Nemanji - spomenik velikom županu, ali i Srbiji.
"Na Hilandaru, i dan danas, niče loza, čudotvorna, sa mesta na kojem je Stefan Nemanja prvobitno bio sahranjen. U Beogradu, iz ovog spomenika, ta loza, taj put, ta svest o Srbiji, treba da nastavi da raste, da se razvija i da nam stalno govori koliko je važno imati koren, ime i identitet. I ovaj spomenik je veliki, zato što je priča o nama velika. I ovaj spomenik je težak, zato što je priča o nama često bila teška. I lep je, koliko je i priča o nama lepa. Ovaj spomenik je, dakle, i pre svega, priča o nama. O tome ko smo bili, o tome gde smo bili, šta smo radili, i najviše o tome šta smo danas i šta hoćemo da budemo", rekao je predsednik Vučić i naveo da smo se u prethodnom periodu trudili da Srbiju podignemo iz pepela, da obnovimo i izgradimo pruge, puteve, bolnice, škole, ali i da pokušamo da vratimo veru u sebe, u mogućnosti i snagu srpske države i istakao da smo uspeli da objedinimo ono što je najvažnije, da zemlju ekonomski uspravimo, nacionalno odbranimo i duhovno povratimo i uzdignemo.
Velelepni spomenik Stefanu Nemanji, koji je završen u Rusiji, dopremljen je u Srbiju u 10 specijalnih kamiona. Ovo arhitektonsko delo izliveno u bronzi, u ateljeu ruskog vajara Aleksandra Rukavišnjikova u Moskvi, visoko je 23 metra, od čega je sama skulptura velikog župana bez postolja visoka 15 metara i sigurno je najviši spomenik u Srbiji.
Foto: Tanjug
Na montiranju spomenika učestvovalo je oko deset ruskih majstora, uz domaće radnike koji su bili zaduženi za rekonstrukciju samog trga.
Izgled spomenika
Spomenik je visok 23,5 metara iznad i pet metara ispod zemlje, težak oko 80 tona, a postament predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom, jer su oko žezla spomenika namontirani fragmenti vizantijskog šlema sa čije su unutrašnje strane mozaici koji predstavljaju delove iz života Stefana Nemanje.
Plato oko spomenika popločan je kamenim kockama starim više od 100 godina, koje su pronađene tokom radova u neposrednoj blizini Savskog trga.
Spomenik koji je postavljen razlikuje se od onog koji je pobedio na konkursu, jer Stefan Nemanja sada umesto krsta, u jednoj ruci drži mač, što je profesor dr Sima Avramović objasnio time da je Stefan Nemanja bio osnivač srpske i državnosti i duhovnosti, ali da je ipak prevagnula ideja državnosti koja se nije postizala ruskim krstom već, kao i uvek, mačem.
Ovaj spomenik je jedinstven u svetu jer se umesto na klasičnom postamentu, nalazi na razbijenom vizantijskom šlemu u čijoj su unutrašnjosti reljefi koji predstavljaju delove iz života Stefana Nemanje i istorije tadašnje Srbije.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
U šlemu može da bude oko 50 ljudi i to je neka vrsta muzeja na otvorenom.
Plato oko spomenika popločan je kamenim kockama starim više od 100 godina, koje su pronađene tokom radova u neposrednoj blizini Savskog trga.
Mač umesto krsta
Spomenik koji je postavljen razlikuje se od onog koji je pobedio na konkursu, jer Stefan Nemanja sada umesto krsta, u jednoj ruci drži mač, što je profesor dr Sima Avramović objasnio time da je Stefan Nemanja bio osnivač srpske i državnosti i duhovnosti, ali da je ipak prevagnula ideja državnosti koja se nije postizala ruskim krstom već, kao i uvek, mačem.
Prema rečima profesorke istorije srednjeg veka na Filozofskom fakultetu u Beogradu Smilje Marjanović Dušanić, Stefan Nemanja odavno je zaslužio spomenik.
O njemu govori kao o ličnosti koja je "obasjala" srednji vek, ali i kasnije vekove, sve do današnjih dana, a koju srpski narod, kao i njegove sinove Savu i Stefana, prepoznaje kao one koji su "ustrojili dobar put srpskom otačastvu".
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Ploča sa natpisom
- Posveti se otačastvo njegovo donošenjem moštiju njegovih..., jer se oskvrni zemlja naša bezakonjima našim i krvlju... i padosmo u plen inoplemenika...
Foto: Privatna arhiva
Izrezbarena dela
Na spomeniku je izrezbaren veliki Studenički krst, koji simbolizuje sigurnost i mirnoću vere.
Foto: Privatna arhiva
Krst se nalazi i oko vrata Stefana Nemanje, dok u ruci nosi podignut mač. Na postamentu spomenika su izrezbareni i prikazi Hilandara i Studenice, kao dve naše svetinje koje je osnovao veliki srpski župan.
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (1109-1199) bio je srednjovjekovni srpski velmoža, najmlađi sin vlastelina Zavide, veliki župan Raške i začetnik vladarske dinastije Nemanjića.
Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara, a tokom života podigao je i obnovio veći broj crkava i manastira koji se smatraju njegovim zadužbinama. Zajedno sa sinom Savom smatra se ocem Srpske pravoslavne crkve, koja ga slavi kao svetog Simeona Mirotočivog.
Foto: Beograd.rs
Aleksandar Rukavišnjikov: Želja je bila da se spoji tradicionalno i moderno
Autor spomenika Stefanu Nemanji, koji bi trebalo da na Savskom trgu bude otkriven 27. januara, Aleksandar Rukavišnjikov izrazio je nadu da će se građani navići na spomenik, te poručio da on neće "kvariti" izgled prestonice
- Moje iskustvo govori da ljudima treba da se naviknu na tako veliki spomenik. Verujte da on neće kvariti izgled vašeg prelepog Beograda i nadam se da ćete ga vremenom zavoleti - poručio je ruski vajar i akademik građanima Srbije u intervju za RTS.
Kaže da su sve dimenzije određene imajući u vidu ne samo zgradu nekadašnje železničke stanice, već i zgrade koje se nalaze bočno.
- Kompjuterska kalkulacija je optimalna, ali ja sam čak i nju malo umanjio. Vodili smo računa da ne viri glava kada se prolazi iz okolnih ulica u zonu spomenika, već da bude u skladu sa svim građevinama - naveo je ruski vajar.
Rukavišnjikov kaže i da je želeo da se spomenik zasniva na lepoti fresaka iz srpskih manastira i dodaje da Srbija i Rusija nisu imale mnogo sreće da popularizuju te umetničke tvorevine.
- Da se to nalazi negde u Italiji, čitav svet bi se divio lepoti - smatra Rukavišnjikov i ističe da je želeo da spomenik Stefanu Nemanji ima "impuls Ivana Meštrovića".
- Želja je bila da se spoji tradicionalno i moderno, jer se iza spomenika nalazi savremeni kompleks - ukazuje Rukavišnjikov.
Spomenik velikom županu visok 23 metra i težak 68 tona prikazuje rodonačelnika srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića s mačem u desnoj i Hilandarskom poveljom u levoj ruci
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Spomenik velikom županu visok 23 metra i težak 68 tona prikazuje rodonačelnika srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića s mačem u desnoj i Hilandarskom poveljom u levoj ruci
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Dragan Bjelogrlić uhvaćen je sa dva nelegalna pištolja, a umesto striktne primene zakona, tu je skandalozni ustupak! Ko to u pravosuđu štiti tajkunske pulene dok pošten narod napadaju?!
Specijalci Aljbina Kurtija i pripadnici tkz. kosovske policije upali su u sela Oklace i Dren, gde su pod izgovorom navodnog "pretresa" i traženja oružja sproveli pravu raciju, privodeći, terorišući i preteći meštanima bez ikakvog pravnog osnova!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će sutra ujutru gradilište veka u okviru projekta EKSPO, zajedno sa ambasadorom Narodne Republike Kine u Srbiji, Njegovom ekselencijom Li Mingom!
Dok Kurtijeva takozvana policija iz dana u dan sprovodi krvavi teror nad golorukim srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, lažni premijer Aljbin Kurti uhvaćen je kako bezbrižno slavi, igra i veseli se uz bolesne pesme u kojima otvoreno preti Srbiji!
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je velika okupljanja građana u Užicu i Novom Sadu i poručio da država trenutno radi na hiljadama projekata širom zemlje, ali da mnogi ne razumeju koliko je trud potreban na terenu.
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta je ovoga puta uradio profesor blokader Milo Lompar, kako se bahati lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, čime se bavi Đilasov potrčko Borko Stefanović…
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakve to prekršaje pravi političar u pokušaju Pavle Grbović, šta pazari profesorka blokaderka Natalija Jovanović, koje prevozno sredstvo koristi uzdanica studenata u blokadi Dejan Šoškić, kako se u javnosti ponaša košarkaš Dušan Kecman…
M. M. (53), višestruki povratnik koji je, kako se sumnja, u utorak na Novom Beogradu za svega nekoliko sati izveo niz napada i razbojništava, saslušan je u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, koje je zatražilo da mu bude određen pritvor.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu,uhapsila je kazahstanskog državljanina V. N. (32) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Policija u Smederevu, brzom i efikasnom akcijom, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, uhapsila je N. Z. (20) i A.Đ. (39), zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Policija je u dve odvojene akcije u Novom Sadu i Beogradu uhapsila četvoricu tinejdžera, od kojih je samo jedan punoletan, zbog šverca ukupno 5,5 kilograma različitih vrsta narkotika.
Dr Aleksandar Azan iz NYU Langone Health savetuje da pre putovanja proverite dnevne i noćne temperature, kao i indeks toplote koji uzima u obzir vlažnost vazduha.
Iako tikvice najčešće koristimo za slana jela, od njih može da se napravi i veoma ukusna slatka pita. Sočna je, mekana i mirisna, a tikvice joj daju posebnu teksturu, dok se njihov ukus gotovo i ne oseća.
Bivša rijaliti učesnica Milica Veličković nedavno se srela sa ocem svog deteta Borislavom Terzićem Terzom na plaži u Crnoj Gori, a sada je otvorila dušu i otrkila kako je protekao susret.
Tajno venčanje Neše Twinsa izazvalo je ogromnu pažnju javnosti, a denser se sada, prvi put nakon što je izgovorio sudbonosno"da“" pojavio pred televizijskim kamerama I progovorio o najlepšem danu.
Posebno emotivan trenutak u emisiji nastao je kada se reperka Dia Kostić prisetila svoje bake, čija joj je poslednja želja bila najveća motivacija da ne odustane od svojih snova.
U emisiji "Narod pita" bivši učesnik "Elite" Bora Santana zaspao je usred prenosa, kada je voditeljka Ana Radulović morala da ga ćušne kako bi ga probudila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.