NIKO SRBIJU NEĆE NATERATI DA SE ODREKNE SVOG IMENA! Ovo je ceo govor predsednika Vučića na otkrivanju spomenika Stefanu Nemanji!
Podeli vest
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prisutnima na svečanosti otvaranja spomenika na Savskom trgu. Prenosimo njegov govor u celosti
Trudili smo se u prethodnih osam godina da našu Srbiju podignemo iz pepela, da je obnovimo, izgradimo nove puteve, pruge, škole i bolnice, ali više od svega pokušali smo da vratimo poštovanje i veru u sebe, svoje mogućnosti i snagu srpske države.
Ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov u izjavi za Sputnjik na dan otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji čiji je on autor, negira spekulacije da je krst u ruci rodonačelnika srpske države u poslednjem trenutku zamenjen mačem
27.01.2021
14:40
I večeras, dragi narode, stojimo na mestu koje je neretko izazivalo stid svakoga od nas, na mestu koje je bilo neuređeno, prljavo i koje je predstavljalo sramotu, ne samo našeg grada, već cele zemlje. O tome kako smo ovo mesto nazivali, nije vreme da danas govorimo. Večeras sam posebno ponosan i srećan, jer ovde gde stojim, pa naviše uz Nemanjinu ulicu, na vrhu, nalazi se i hram posvećen njegovom trećem sinu Rastku Nemanjiću, velikom i našem Svetom Savi.
I baš onako kako danas na dan Svetog Save otkrivamo ovaj velelepni spomenik, tako smo za kratko vreme uspeli, ne da završimo, kako neki kažu, već da suštinski izgradimo i oslikamo najfinijim mozaikom, najlepši i najveći pravoslavni hram na svetu, Hram Svetog Save, a tako ćemo obnoviti i Hilandar i celu našu Srbiju. Uspeli smo da objedinimo ono što je najvažnije, da zemlju ekonomski uspravimo, da nacionalno odbranimo i duhovno povratimo i uzdignemo.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Kome mi danas, u večno sećanje i kao znak najiskrenijeg pijeteta, posvećujemo najviši spomenik na teritoriji Srbije i pitamo se da ovih kolosalnih 24 metra možda nije premalo?
Da bi izrastao u Simeona morao je prethodno biti Nemanja.
Morao je u svoju biografiju da objedini i dva sužanjstva, i brojna hrabra i viteška vojevanja, i mudru diplomatiju i odricanje od vlasti kako bi postao Sveti.
Imali su Srbi Vlastimiroviće. Imali su Srbi Vojislavljeviće. Imali su Srbi i Vukanoviće. Imali su i Višeslava, i Mihaila i Svetog kralja Jovana Vladimira.
Imali su Srbi i arhonte i kneževe i župane i kraljeve i svece - pre Nemanje.
Da je Srbiji podario samo Svetog Savu, mnogo bi joj podario.
Da je Srbiji podario samo Stefana Prvovenčanog, mnogo bi joj podario.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
A podarivši nam obojicu, podario nam je Srbiju, jaku, prvi put istinski centralizovanu državu, koja je umela da nađe svoj suvereni prostor između Istoka i Zapada, između prvog i drugog Rima.
Ovaj velelepni spomenik predstavlja ga kao odlučnog vladara, u čijoj se desnoj ruci nalazi mač, a u levoj Hilandarska povelja. Do Nemanje bili smo pleme, a od njega pa do danas smo državotvorni narod. Tu državotvornost simboliše mač. Tim mačem pravio je i gradio, a zatim čuvao i štitio Srbiju. Do Nemanje imali smo kulturu oponašanja i prevođenja. Od njega imamo kulturu kreacije, graditeljstva i pisanja. U kulturnom smislu postajemo punopravni član vizantijskog komonvelta. Tu pripadnost najnaprednijim kulturnim tokovima simboliše Hilandarska povelja.
Ovo nije samo čin otkrivanja spomenika našem ocu, tvorcu države, svecu i onome od koga je sve počelo. Ovo je svojevrsan čin polaganja računa, o sebi, o svom identitetu, o tome šta smo naučili, šta znamo i gde idemo. Stati ovde, ispred velikog Stefana Nemanje, znači i svojevrsno pokajanje, za sve godine u kojima smo ga zaboravili, ali, istovremeno, i to je i svest o tome da smo konačno otkrili onaj koren iz kojeg je nastalo to veliko drvo koje se zove Srbija.
Foto: Tanjug
Dodik, Vučić i Dačić na otkrivanju spomenika Stefanu Nemanji
Na Hilandaru, i dan-danas, niče loza, čudotvorna, sa mesta na kojem je Stefan Nemanja prvobitno bio sahranjen. U Beogradu, iz ovog spomenika, ta loza, taj put, ta svest o Srbiji, treba da nastavi da raste, da se razvija i da nam stalno govori koliko je važno imati koren, ime i identitet.
I jeste da je sve to, čitava istorija, svakog naroda, samo nešto što postoji u pričama, tačnim ili netačnim, ali bez tih priča mi ne bismo bili mi, ne bismo postojali, jer ne bismo ni imali šta da pričamo, šta da kažemo, o sebi.
I ovaj spomenik je veliki, zato što je priča o nama velika.
I ovaj spomenik je težak, zato što je priča o nama često bila teška.
I lep je, koliko je i priča o nama lepa.
Ovaj spomenik je, dakle, i pre svega, priča, o nama.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
O tome ko smo bili, gde smo bili, šta smo radili, i najviše o tome šta smo danas i šta hoćemo da budemo. I kao što je Nemanja, vladar i svetac, gradio zadužbine širom Srbije, tako i mi danas gradimo, svesni da je naša sadašnjost, to šta u njoj radimo, zadužbina naše budućnosti. One koja zna odakle je stigla, i koja zna gde ide. Bez toga, bez svesti da je postojao neko pre nas, neko ko je imao snove, koje mi danas živimo, nijedan san o budućnosti nije moguć.
Reč "današnjica", "sadašnjost", na nekim jezicima se izgovara istim glasovima, na isti način kao i reč "poklon". Zato što ona to i jeste. Poklon koji smo dobili od otaca, poklon za koji i zbog kojeg su toliki krvarili i umirali.
Mi imamo sadašnjost, zbog Stefana Nemanje, i njegovog Rastka, a našeg Svetog Save, i zbog Stefana Prvovenčanog, Milutina, Dušana, Uroša, Lazara, Vuka, Đurađa, Stefana, i zbog Đorđa, i Miloša, Mihajla, i Milana, Petra, jednog i drugog Aleksandra.
Zbog ljudi koji su pričali tu priču, priču o nama, o Srbiji.
I reč koju danas izgovaramo, reč "Srbija", nije naša. Oni su je stvorili, stvarajući i nas, i to nikada ne smemo da zaboravimo.
Oni su je iskovali, od Sitnice, do Marice, od Kosova, do Kumanova, od Cera, do Kajmakčalana.
Mnogo krvi i mnogo olova je u toj reči.
Zato je tako teška, zato je i tako velika.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Zato je tolika obaveza, za svakoga ko se usudi da je izgovori.
Zato, na kraju, i ovaj spomenik, njemu, i Srbiji.
I nije bilo lako doći do ovog dana, do ovog čina delimičnog vraćanja tog ogromnog duga.
Nije mogla, Srbija, nije imala čime, nije ni znala kako, dugo se plašila, bila kriva i sebi i drugima, i stajala pognute glave i pred svojom prošlošću i pred svojom budućnošću.
I nema krivca za to, osim u nama samima. Nije bilo ni razloga, osim, opet, u nama.
Trebalo nam je vremena, trebalo nam je hrabrosti, znanja, da ponovo poverujemo u to da nismo nikakav balkanski izrod, nikakvo besno pleme bez ikakvog korena, nikakav dežurni krivac, i da opet stanemo na svoje noge, uspravimo se, i setimo. Svakog trena te duge istorije, i svakog čoveka koji nas je, kroz nju, stvarao.
Trebalo nam je vremena, da svima kažemo da nismo ovde da bilo kome pretimo, da nam je dosta i krvi i ratova, da razumemo, volimo, praštamo, kajemo se, ali i da nećemo ni tek tako da ne postojimo.
Da imamo ime, da imamo istoriju, našu, da imamo očeve i da, kroz njih, imamo i ponos, i da, zahvaljujući tome, njima, imamo i slobodu. Našu, baš kao što je i ta istorija naša, i jezik, naš, kultura, naša, tradicija i vera, opet naše. Nismo ih ni od koga oteli, niko nam ih nije dao, i nemamo kome da ih vraćamo.
Nećemo ništa ni od koga, zanima nas da, poput ovog spomenika, rastemo u visinu, ali niko više, i nikada više, neće Srbiju naterati da se odrekne. Ni imena, ni dela.
Zato što su, zahvaljujući ovom našem ocu, i svakome ko je došao posle njega, i to ime i to delo veliki.
Nema, na Balkanu, ni većeg ni lepšeg.
I nema razloga da se stidimo, da uzmičemo, da krijemo, bilo šta od svega toga.
Zato je ovaj spomenik, što bi rekli, golem. Zato što treba da ga vide, i da, kroz njega, vide nas.
Uspravne, i ponosne.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Ljude spremne da rade i da grade.
Prijatelje koji nikome ne žele zlo, koji ni od koga ništa neće da uzmu, ali i koji drže do sebe i koji se neće stideti, ni pred kim.
Zato je ovaj spomenik i svojevrsna tačka koju stavljamo na kraj jedne priče. One o lepoj i teškoj prošlosti, one o ratovima, krvi, robovanju, oslobađanju, greškama, lošim odlukama, grobovima i ponovom uzdizanju.
Nemanja je rođen 1113. godine u Ribnici, današnjoj Podgorici, ceo život je proveo u pokretu. Živeo je u svim, nekadašnjim, srpskim zemljama, a umro je 1199. na Svetoj Gori. Svugde na svom putu zidao je gradove i crkve. Manastir Svetog Nikole kod Kuršumlije, Manastir Svetog Nikole na Ibru, Bogorodicu Bistričku kod Bijelog Polja, Svetog arhangela Mihaila u Skoplju, Svetog Nikolu i Svetog Pantelejmona u Nišu, ibarski Gradac. Gradi Đurđeve stupove, Studenicu, sa sinom, Svetim Savom osniva Manastir Hilandar. Kao veliki župan Raške, svaku sudbonosnu odluku sprovodio je odlučno i snažno.
Istovremeno, iza te tačke, odavde, počinje nova priča. Ona koja se vidi iza spomenika, u Srbiji koja raste, u novim kulama, zgradama, tržnim centrima, putevima, bolnicama, školama.
U tim zadužbinama naše budućnosti.
U tim novim pričama koje imamo kome da ostavimo, bez trunke stida, ponosni što smo ih baš mi ispričali.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Jedna od najvažnijih naših priča je istina o jedinstvu našeg naroda. Ma koliko pokušavali da nas razdvoje i gotovo uvek u prošlosti u tome su uspevali, mi Srbi, danas razumemo koliko je važno da budemo jedno i jedinstveno biće, koliko je važno da čuvamo svoj jezik, svoju istoriju, svoju kulturu i svoju budućnost. Zahvalan sam svima koji su dali svoj doprinos stvaranju ovog umetničkog remek-dela, od vajara Svetomira Arsića Basare, Vladimira Veličkovića i Emira Kusturice do Aleksandra Rukavišnjikova.
Ovde gde se simbolički spajaju ulice Nemanjina i Karađorđeva, mi danas slavimo i raskoš svojih istorijskih dometa, i obnavljanje državnosti, i prosperitetnu budućnost koju mi i naši potomci moramo vredno da gradimo. Sa velikom dozom opravdanog optimizma, smatram da će Savski trg sa spomenikom osnivaču naše države kao centralnom delu urbanističko-arhitektonske celine postati verovatno najlepši javni prostor u Beogradu.
Nemanja je, za nas, bio početak. Ovaj spomenik je kraj, ali samo tog početka. Pošto od njega počinjemo mi, i svi koji posle nas dolaze. On je dokaz i da je istorija stvorila nas, ali i da smo mi u stanju da istoriju stvaramo. I to onu dobru istoriju, istoriju mira, znanja, rasta, kakvog nikada nismo imali.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
U ime te istorije smo danas ovde, u ime te istorije i otkrivamo Spomenik Stefanu Nemanji, ocu, rodonačelniku, tvorcu i svecu.
I neka stoji ovde, uzdignut, osvetljen, i neka ga svi vide.
Neka vide Srbiju, kakvu smo mi napravili.
Iskreno, iz dubine duše običnog srpskog smrtnika, želim da ovo obraćanje završim rečima Svetog Save kojima se u "Službi Svetom Simeonu" obraća svome ocu: "Moli Boga za nas, Simeone blaženi, da se sačuva stado tvoje nepovredno! Slava, i sada!"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija se uspravila, sme da kaže ko je, kako je nastala, čemu stremi. I sam Stefan Nemanja nam je utro taj put. Znamo korene, sado smo ponosni i čvrsti.
Spomenik srpskom vladaru krasiće našu prestonicu i podsećati nas gde su nam koreni, ko smo, kakva nam je istorija i kultura. I Nemanja i Rastko su nas mnogo zadužili, da nastavimo putem jedinstva i sloge srpskog naroda.
Spomenik Stefanu Nemanji je pokazatelj da se srpska istorija ne zaboravlja. Prestonica postaje sve lepša.Savski Trg je dobio nov i moderniji izgled. Ovakav spomenik je stvarno nesto spektakularno za nasu prestonicu.
Ponosni na prizor koji ce krasiti Beograd, spomenik Stefanu Nemanji je nesebicni poklon Srpskom narodu i to na poseban dan, tako simbolicno spomen obelezje. Uzdignimo glavu, i pogledajmo sve lepote istorije, koje ne damo da zaboravimo.
Toliko lepote na jednom mestu, nemoguce zadrzati ravnodusnost, velika cast je ucinjena Srpskom narodu sa otvaranjem ovakvog predivnog simbola koji pokazuje koliko nam je stalo da sacuvamo kulturu, svoje pismo i svoju istoriju.
Aleksandar Vučić je simbol našeg naroda u regionu, mira i stabilnosti. hvala predsedniče što na sve načine pokušavate da našu državu jačate.Srbija danas ima predsednika kojem je zaista važno da građani Srbije žive bolje.Srbija je na pravom putu razvoja.
Spomenik ce nas sve ujediniti, ovo je velika stvar, svaka cast na ideji i realizaciji projekta, odusevljenje je vidno kod svih!
Istorija mora biti sacuvana!
Ovim cuvamo identitet, kulturu i dostojanstvo.
Ispisana još jedna stranica u našoj nacionalnoj istoriji. Na Savskom trgu svečano otkriven spomenik ocu nase drzavnosti i duhovnosti- velikom županu Stefanu Nemanji na dan Svetog Save prvog srpskog arhiepiskopa.
Nasu Srbiju su neki hteli pretvoriti u pepeo, unistiti slavnu istoriju srpskog naroda, nisu uspeli i sada smo spremni za svaku odbranu, za svaki vid napada, zelimo bolju i lepsu buducnost za svu nasu decu, za nasu voljenu Srbiju
Itekako je bio potreban ovakav jedan spomenik , da nikada ne zaboravimo Stefana Nemanju osnivaca srpske drzave, eto ova vlast se setila posle 800 godina.
Stefan Nemanja predstavlja najcistiji simbol nase drzave i nacije, koja se kroz istoriju uvek svojski borila za svoje mesto pod Suncem i nadasve slobodu, koju danas i imamo!
Mi svoju državu nismo dobili na poklon..kao neke okolne zemlje. Ne ,krvarili smo vekovima i borili se za parče svog neba i hleba. Zato uvek moramo biti ponosni na svoje pretke.
Nekad ruglo Beograda, svi putevi su vodili do njega pa odatle se išlo dalje.Sada je to uređena površina,zatravljena, sa pristupnim stazama i zasađenim cvećem.A odatle se izdiže spomenik sa velelepnom visinom.
Ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov u izjavi za Sputnjik na dan otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji čiji je on autor, negira spekulacije da je krst u ruci rodonačelnika srpske države u poslednjem trenutku zamenjen mačem
Rusija sada ima jasnu prednost u novoj trci u naoružanju 21. veka, izjavio je bivši obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter u intervjuu novinaru Endrjuu Napolitanu.
Posle poteza Vašingtona prema Venecueli, Grenlandu i Iranu, postaje jasno da američka spoljna politika ne staje na tim tačkama. Prema oceni političkog analitičara Ivana Starodubceva, sledeća meta strateškog pritiska logično je – Turska.
U 10. epizodi Exatlona videli smo pobedu Crveni za samo jedan poen, što znači da su Plavi izgubili borbu za nominacije. Posle toga, odlučeno je da Dušica Topić ispadne iz daljeg takmičenja.
Učesnik Exatlona Srbija Nemanja Radovanović izazvao je veliku pažnju kada je, vidno uznemiren, ušao pred svim takmičarima otvoreno priznao da ne oseća podršku svog Plavog tima.
Član Plavog tima Exatlona Srbija Nemanja Radovanović odustao je od uloge kapitena, te je "štafetu" predao Sanji Kalinović koja se prema njegovim rečima jedina javila da preuzme tu ulogu.
Među učesnicima Exatlona tenzije rastu iz epizode u epizodu, a u večerašnjoj one su kulminirale. Atmosfera na poligonima bila je gotovo električna, a napetost između Plavih i Crvenih dostigla je vrhunac.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Analitičar Stevica Deđanski istakao je da je pitanje prodaje Naftne industrije Srbije pre svega ekonomsko, te da je najvažnije očuvati stabilnost energetskog sistema i interese države.
Filmska pljačka dogodila se sinoć na Zvezdari kada su četvorica nepoznatih muškaraca opljačkali prodavnicu i tom prilikom povredili sina vlasnika lokala (29) koji je državljanin Kine.
Suđenje za planiranje likvidacije Marka Ljubiše Kana obeležio je izostanak svedoka čije je privođenje bilo naloženo, dok su pred sudom izneti novi detalji o sumnjivim kretanjima, presretnutim porukama i obračunima kriminalnih klanova.
Policija u Staroj Pazovi sinoć je zaustavila 33-godišnjeg muškarca koji je vozio BMW pod dejstvom alkohola i kokaina, bez vozačke dozvole, bez lične karte i sa kesicama droge u džepu, i automobilu.
Usred stalnih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da će anektirati Grenland, danska Zajednička arktička komanda pozvala je Sjedinjene Američke Države da učestvuju u vojnim vežbama na tom ostrvu, izjavio je danas danski general-major Soren Andersen.
Kurdske snage su pristale da se povuku iz grada Deir Hafera i na pozicije istočne obale reke Eufrat, dok sirijska vojska nadire ka istoku iz pravca Alepa.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da ne isključuje mogućnost da Sjedinjene Države, usled nesuglasica sa evropskim članicama alijanse, mogu napustiti NATO, prenosi nemački Špigl.
Prošlo je skoro 10 godina od smrti glumca Milorada Mandića Mande, a njegov brat Nenad otkrio je da je glumčevo zdravlje bilo ozbiljno narušeno zbog kredita za stan i pozorišta.
Kultni film "Maratonci trče počasni krug" ne pamti se samo po nezaboravnim replikama i glumačkim bravurama, već i po brojnim anegdotama koje su se dešavale iza kamere.
Glumica Nevena Neradžić, koja u filmu "Saučesnici" igra partnerku glavnog junaka kojeg tumači Radovan Vujović, kaže da je inspiraciju za ulogu pronašla u svojim prošlim vezama.
Naprskate se ujutru, a već posle ručka, ništa? Ovi parfemi za 2026. godinu obećavaju ono što većina ne može: miris koji traje satima i ne nestaje sa kože.
Prema drevnim feng šui učenjima, postoji jedna stvar koju mnogi nesvesno drže pored vrata, a koja se smatra posebno lošim znakom i privlači nesreću u dom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar