U Prihvatnom centru u Vranju trenutno je smešteno šest porodica, odnosno 18 izbeglica iz Ukrajine, a od toga je sedmoro dece
Došli su parcijalno u poslednjih nedelju dana, ne svi odjednom. Kako kažu nadležni u centru, postoje najave da će svakog trenutka pristizati još novih korisnika.
Prihvatni centar otvoren je u nekadašnjem motelu “Vranje”, koji je ustupljen na korišćenje Komesarijatu 2017. godine i od tada služi za smeštaj migranata sa kapacitetom od 240 kreveta, koji je sada smanjen na 220.
Foto: S.T.
Malo ko od onih koji ovde rade, kao i onih koji su bili ili jesu smešteni, zna da je ovo mesto nekada bilo simbol za radost i veselje, jer su Vranjanci ovde pravili svadbe, venčanja i druga veselja.
Tamo gde je nekada bila svečana sala, sada je trpezarija. Nema igre i veselja već odavno. Za jednim stolom sedi porodica koja ruča. Reklo bi se otac, majka i dete od dve godine. Ne žele da ih uznemiravaju dok jedu.
Malo dalje od njih, gde su nekada sedeli gosti sa mladine strane, sada sede radnici Komesarijata, u novim uniformama, dogovaraju nešto.
Foto: S.T.
Na prvom spratu motela smestilo se tih 18 ljudi iz Ukrajine, uglavnom žene i deca. Jedna od njih je i Marina Kruhlijuk. Ona je u sobi sa svojom sestričinom Palinom, koja ima 12 godina. Marina je u svojoj domovini radila poslove u oblasti ekologije.
- Mi smo iz grada Krivorog, zapadno od Zaporožja. Putovali smo autobusom četiri dana, izašli smo preko Slovačke, pa kroz Mađarsku i stigli Srbiju. Došli smo prvo u Beograd, a odatle smo doputovali ovde. Put je bio dug i naporan. Ovde su nas lepo primili, imamo sve, ali nam kuća nedostaje najviše. Imamo jednu želju, da se rat što pre završi i da se vratimo u svoju zemlju.
Foto: S.T.
Još uvek smo umorni od puta, ali smo srećni što u Vranju imamo sve, hranu, smeštaj, igračke za decu i ono najvažnije, mir – kaže Marina.
Palini nedostaje škola, ali uz lap top to pokušava da nadoknadi. Njen mlađi brat mnogo teže prihvata novu situaciju, te trči od sobe do sobe, radi kolut napred i nazad u krevetu. Palina ostavlja utisak deteta koje voli školu, lepo je vaspitana, smirena i staložena, s obzirom iz kakve je
situacije izašla.
Foto: S.T.
Prošle godine, motel gde su smeštene izbeglice, prodat je Komesarijatu za 74 miliona dinara, a porodice sa Bliskog istoka koje su pre renoviranja boravile u njemu, sada se nalaze u Prihvatnom centru u Bosilegradu.
Tek se očekuje talas izbeglica iz Ukrajine
Koordinator Komesarijata za jug Srbije Slobodan Savovića kaže da spremni čekaju one koji će tek pristići.
- Sada je kapacitet 220 ljudi, zato što su malo specifičniji uslovi smeštaja u odnosu na ranije godine kada smo ovde imali izbeglice sa Bliskog istoka.
Sada imamo više manjih porodica, tako da ne možemo da smestimo dve porodice u jednu sobu.
Ipak ti ljudi su do pre dvdesetak dana živeli jedan normalan život, pre pet dana su kod njih padale bombe, a sada su ovde.
Foto: S.T.
Što se tiče daljih aktivnosti, koje se odnose na ljude koji su ovde smešteni, čekamo odluku nadležnih, mada iz svog iskustva znamo da odmah mogu da se uključe u sve društvene tokove.
Moći će deca da idu u školu, da imaju zdravstvenu zaštitu, sve što je potrebno za jedna normalan život.
Još uvek je rano da pričamo o tome da li će ostati ovde, vratiti se kući ili otići u neku treću zemlju.
Oni su svi prijavljeni u policiji, imaju boravište, a kako za Ukrajinu nije potrebna viza, 90 dana mogu da borave ovde - kaže Savović.
Foto: S.T.
Migrante sa Bliskog istoka iselili su prošle godine odavde, oni prebačeni u Bosilegrad.
Centar je renoviran, sve je novo i sada je opredeljen za ljude iz Ukrajine. U Bosielgradu ima četrdesetak ljudi i to su uglavnom porodice. U Preševu ih je oko 350, Bujanovac je u stanju mirovanja, kao što je bio i ovaj centar ovde.
Da li će aktuelni sukobi u Ukrajini dovesti u Vranje još izbeglica, videćemo narednih dana.
Za poslednjih tridesetak godina u Vranje i širu okolinu bile su smeštene izbeglice iz Krajine, Bosne i Hercegovine, kao i porodice koje su se sa raspadom SFRJ iselile iz Makedonije i Slovenije.
Foto: S.T.
Takođe, ovde je novi dom našao veliki broj onih koji su izbegli sa Kosova i Metohije. Možda najveći priliv izbeglica bio je tokom 2015. godine i u narednom periodu, kada su sa Bliskog istoka put Evrope krenuli oni koji su bežali od rata u Siriji i drugim zemljama.
Gotovo 2,7 miliona ljudi pobeglo je iz Ukrajine, najviše - skoro 1,7 miliona u Poljsku, saopštio je UNHCR. Izbegli iz Ukrajine svoje krajnje odredište uglavnom vide u Zapadnoj Evropi, najčešće u Nemačkoj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zoran
pre 4 godine
Sto se tice zena i dece i treba da se prime i ja bih primio u svoj stan pa makar spavali na podu. Ali problem je sto muskarci beze sa zenama. E takve bih uza zid.
Primiti sto vise ukrajinaca, to su nasa braca ko i rusi, vredni i skolovani i evropa se vec utrkuje ko ce vise da ih primi. U evropu poslati ove migrante muskarce iz azije i bliskog istoka i svima dobro.
Gotovo 2,7 miliona ljudi pobeglo je iz Ukrajine, najviše - skoro 1,7 miliona u Poljsku, saopštio je UNHCR. Izbegli iz Ukrajine svoje krajnje odredište uglavnom vide u Zapadnoj Evropi, najčešće u Nemačkoj
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je ko je tužilac koji je danas doneo sramnu odluku da goni nevinog čoveka i još jednom dokazao da je tužilaštvo oteto!
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Pokret za narod i državu u Nišu najoštrije osuđuje još jedan napad na svoje prostorije. Ovaj čin nije samo napad na jednu organizaciju, već i na vrednosti koje ona zastupa – državnost, zajedništvo i nacionalni identitet.
Suđenje takozvanom vračarskom klanu nastavljeno je u Specijalnom sudu u Beogradu, a jezive poruke su otkrile na koji način su planirali ubistvo Andrije Zarića.
U nastavku akcije rasvetljavanja okolnosti pod kojima je nestao A.N. 12. maja 2026. godine, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS uhapsili su i D.V, suprugu osumnjičenog S.V.
Istraga misterioznog nestanka A.N, koji je poslednji put viđen 12. maja u jednom restoranu na Senjaku, dobila je novi dramatičan obrt. Nakon što su ranije danas uhapšeni S.V. i M.S. zbog sumnje da su umešani u pokušaj teškog ubistva, policija je večeras stavila lisice i vlasniku lokala N.L. (50).
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Pandemija kovida 19 odnela je oko 22,1 milion života širom sveta u periodu od 2020. do 2023. godine, što je više od tri puta od zvanično prijavljenog broja od oko sedam miliona, pokazuje nova procena Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Astrolozi otkrivaju da za Rakove, Device i Vodolije počinje period koji bi mogao da promeni tok njihovog života. Naredne tri godine im donose sudbinske promene.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Ako telefon odjednom počne da radi sporo, mnogi pomišljaju da je vreme za novi. Međutim, u pitanju je uključena opcija za uštedu baterije. Ona može da ograniči performanse uređaja, pa telefon deluje znatno sporije nego inače.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Drugo polufinale Pesme Evrovizije 2026. godine održava se večeras, a takmičare i gledaoce očekuju velike i neočekivane promene kada je glasanje u pitanju.
Večeras se održava drugo polufinale Evrovizije, a šou u Beču započeo je performansom voditeljskog para koji se nasceni pojavio u nesvakidašnjem izdanju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar