Samo u poslednje 22 godine od posledica trovanja širom Srbije stradalo je preko 2.300 jedinki zaštićenih ptica
Dan zaštite prirode u Srbiji obeležen je 11. aprila na više lokacija, a kod Kikinde je pronađena otrovana jedinka orla krstaša, ptice sa nacionalnog grba, saopštilo je danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
- Izuzetno nas je pogodila i uznemirila vest o otrovanom mladom krstašu kod Kikinde. Mima i Mihajlo, prošlogodišnji mladunci mesecima borave upravo na severu Banata i u južnoj Mađarskoj, što pokazuje satelitsko praćenje. Izlaganje otrovnim mamcima može da bude kobno za najređe ptice u Srbiji. Gubitak svake jedinke krstaša predstavlja ogromnu štetu za našu prirodnu baštinu i surovo unazađuje napore da na nebo iznad Srbije vratimo te veličanstvene ptice - rekao je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Trovanje divljih životinja, posebno ptica grabljivica, jedna je od najvećih opasnosti za njihov opstanak u Srbiji. Samo u poslednje 22 godine od posledica trovanja širom Srbije stradalo je preko 2.300 jedinki zaštićenih ptica, od čega više od 100 orlova belorepana. U većini slučajeva trovanje je bilo namerno i korišćeni su mamci koji su tretirani pesticidima, poput zloglasnog Furadana.
Foto: Ewa Glavati
Javnost u Srbiji duže od 8 godina čeka na osnivanje Radne grupa za sprečavanje trovanja i uspostavljanje Protokola o postupanju u slučajevima trovanja divljih životinja, što je preduslov da se sve učestaliji zločini prema prirodi učinkovito istražuju i kažnjavaju. Ono što ometa pomak su institucije koje slabo sarađuju i nevoljno postupaju prema zakonom definisanim nadležnostima, dok građani i udruženja za zaštitu ptica i prirode iz meseca u mesec pronalaze nove leševe zaštićenih vrsta, ističu iz Društva.
Orlovi krstaši dospeli su u žižu javnosti 2016. godine kada je obelodanjeno da su u Srbiji preostale svega dve jedinke. Već narednog proleća članovi i volonteri Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započeli su za naše prilike nesvakidašnji program čuvanja poslednjeg gnezda ove kritično ugrožene vrste. Bdenje na teritoriji orlova Bore i Eržike doprinelo je da oni od 2017. do 2021. uspešno podignu 7 mladunaca, te da se u okolini pojave i novi orlovski parovi.
Foto: printscreen
Orao krstaš se nalazi na grbu Srbije
- Ovog proleća u Srbiji je prisutno najmanje 5 parova krstaša i svi se gnezde u prostranom Banatu. Nema veće radosti i ponosa za nas zaštitare prirode od trenutka kada ugledamo orlove na mestima gde ih do skoro nije bilo moguće sresti. Tada postajemo svesni da ogroman terenski rad i nesebičan trud za očuvanje zajedničkog bogatstva daje rezultate na koje može da bude ponosan svaki naš građanin - ističe Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Orlove krstaše većina građana doživljava kao nacionalni simbol i zabrinuta je za njihov opstanak, a slučaj otrovanog krstaša kod Kikinde unemirio je varoš na severu Banata. Orao je pronađen na oranici u blizini Kikinde, a po svemu sudeći stradao je hraneći se zatrovanom lisicom. U blizini su nađeni i leševi mišara, takođe strogo zaštićene vrste.
- Danas timovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i mađarskih kolega iz organizacije MME – BirdLife Hungary, zajedno sa specijalno obučenim psima za pretragu terena, izlaze na teren kako bi otkrili leševe životinja i zatrovane mamce. Nadamo se da će uz našu pomoć predstavnici inspekcija za zaštitu životne sredine, šumarstva i lovstva, te veterine, kao i policijski službenici dati sve od sebe da prikupe dokaze koji bi mogli da dovedu do otkrivanja i kažnjavanja trovača - naveo je Milan Ružić, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apeluju na institucije da hitno obrazuju radnu grupu, donesu pravilnik i počnu se rešavanjem slučajeva trovanja kao decenijskog problema. Samo tesna saradnja, brza i odlučna reakcija većeg broja institucija kod svakog slučaja trovanja mogu da osiguraju opstanak ugroženih vrsta u Srbiji.
Foto: Szilárd Morvai
Raspon krila do 215 cm
Orao krstaš (Aquila heliaca) jedna od najimpozantnijih ptica grabljivica Evrope. Dužina tela krstaša, od vrha kljuna do vrha repa je oko 80 centimetara, a raspon krila kreće se od 180 do 215 centimetara.
Odrasla jedinka ima masu od 2,5 do 4,5 kilograma. Kao i kod drugih ptica grabljivica ženke su krupnije i masivnije od mužjaka. Krstaši postaju polno zreli tek sa 5 godina starosti.
Gnezda prave na stasitom drveću na obodu šuma ili u poljima, te su ugroženi uznemiravanjem i nedostatkom odgovarajućih stabala.
Osnovna hrana krstaša su mali sisari poput tekunice i ptice srednje veličine. U prirodi mogu da dožive starost od oko 30 godina, piše Telegraf.
Kućice za ptice možete napraviti od drveta ili plastičnih balona. Obavezno uključite decu u ovaj mali poduhvat, jer će samim tim što učestvuju naučiti kako da budu humani prema životinjama i sutra će takvi biti i prema ljudima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kućice za ptice možete napraviti od drveta ili plastičnih balona. Obavezno uključite decu u ovaj mali poduhvat, jer će samim tim što učestvuju naučiti kako da budu humani prema životinjama i sutra će takvi biti i prema ljudima
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Službenici policije Crne Gore uhapsili su B.E. (21) iz Bara i P.I. (42) iz Srbije zbog prekoračenja dozvoljene brzine na auto-putu, gde je ograničenje 100 kilometara na sat, saopšteno je iz Uprave policije.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Doktorka Nada Macura nije krila zaprepašćenje i ogorčenje zbog, kako tvrdi, neproverenih informacija i vesti da ulazi u "Elitu 10", te je za Informer sve oštro demantovala.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.