Despotovac je opština i istoimeni grad u istočnoj Srbiji koja se diči vrlo bogatim kulturno - istorijskim nasleđem, prirodnim lepotama i atrakcijama koje upotpunjuju lepotu ovog dela Srbije
Despotovac je smešten u čarobnoj dolini Resave koja se po starosti meri sa najstarijim delovima sveta. Bogata je pećinama koje potiču još iz doba neolita, što dokazuje da je ovaj kraj bio naseljen pre nekoliko hiljada godina.
Prvi put se pominje 1381. godine i to kao selo Voinci u povelji kneza Lazara. 1882. godine u znak sećanja na despota Stefana Lazarevića, Milan Obrenović ovaj grad naziva Despotovac.
Ovaj kraj karakteriše i velika raznovrsnost flore i faune, brojni rečni tokovi, brdsko-planinski predeli, što čini dobru osnovu za razvoj lovnog, ribolovnog i rekreativnog turizma.
Beljanica
Predstavlja jednu od najvećih krečnjačkih planina istočne Srbije. Bogata je brojnim rekama i potocima ponornicama. Voda u svim tokovima je čista i može se piti iz vodotoka. Bogata je i velikim brojem pećina: Jelarče, Pionirska pećina, Vlaška pećina, Ivkov ponor, Izviđačka pećina, Velika Atula i najpoznatija Resavska pećina. Lepotu planine Beljanice dopunjuju kanjoni reke Resave i Kločanice.
Foto: wikipedia.org
Padine Beljanice pokrivene su bukovim i hrastovim šumama. U senkama velikih stabala ima dosta pečuraka, naročito vrganja. Brojne su pastirske kolibe, ali stalnih naselja nema. Ova planinska lepotica razdvaja Homolje od Resave, a njen najviši vrh iznosi 1339 metara. Beljanica ljubomorno čuva i jedinu srpsku prašumu, piše "Opanak".
Prašuma Vinatovača
Ispod Kučujskog neba, na 37 hektara, krije se prava oaza netaknutog mira i strogi rezervat prirode pod zaštitom države. U Vinatovači stabla umiru prirodnom smrću, zabranjeno je čak i branje bilja, a za obilazak ovog rezervata potrebna vam je posebna dozvola Zavoda za zaštitu prirode. Zaštitini znak ovog prirodnog blaga istočne Srbije predstavljaju stoletna stabla bukve koja ovde rastu duže od 350 godina.
Impresivnom visinom koja dostiže i do 45 metara i raskošnim zelenim krošnjama, ova stabla Vinatovači daju poseban šarm i lepotu. Pored fascinatnog zelenila “koje odmara oči”, u jedinoj prašumi u Srbiji naići ćete i na raznoliko biljno rastinje i divljač. Ne smemo da zaboravimo ni umirujuće zvuke leve pritoke reke Resave – potok Vinatovac. Njegovo žuborenje i savršeno čist vazduh odvešće vas u neku drugu dimenziju, onu u kojoj je priroda prepuštena samoj sebi.
Resavska pećina
Beljanica i susedne Kučajske planine obiluju pećinama. Od oko 150 pećina desetak je proučeno, a samo Resavska pećna dostupna je posetiocima. Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Nalazii se na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina Glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Divljakovačku pećinu, kako je još zovu, godišnje poseti oko 50.000 ljudi. Ona je prva uređena pećina u Srbiji, sa kojom se posetioci upoznaju preko 30 godina.
Foto: printscreen/youtube
Otkrivena je 1962. godine, a nakon 10 godina ispitivanja i uređivanja otvorena je za posetioce 22. aprila 1972. godine. Ispitano je oko 4500 metara hodnika, prohodna staza za posetioce je duga 800 metara. Pećina se prostire na tri nivoa, a za turističke posete su uređeni samo delovi prva dva. U gornjoj galeriji obilaze se četiri dvorane i u donjoj takođe. Svaka dvorana nosi poseban naziv i tematiku. Unutrašnjost pećine je bogata brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Zbog bogatstva i raznobojnosti nakita Resavsku pećinu zovu još i „Resavska lepotica“.
Manastir Manasija
Jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture, pripada Moravskoj stilskoj grupi. Zadužbina despota Stefana Lazarevića počela je da se zida 1407, a gradnja je okončana 1418. godine. Prevodi i prepisi koji su ovde pravljeni iznedrili su nadaleko čuvenu Resavsku školu. Turcima je Manasija bila trn u oku, pa je razarana i pustošena, ostala je i bez olovnog krova, zbog čega je većina fresaka nepovratno izgubljena.
Foto: Tanjug
Manastirski kompleks predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Prema mišljenju mnogih stručnjaka i utvrđene DNK analize mošti srpskog despota Stefana nalaze se u južnom delu crkve, ispod bele mermerne ploče.
Potes Lisine
Lisine su jedna od najpopularnijih destinacija u ovom delu zemlje, prvenstveno zbog činjenice da se ovde nalaze jedni od najlepših vodopada u Srbiji. Spomenik prirode Lisine od 1995. godine zaštićen je uredbom Vlade Republike Srbije. Ispod planinskog visa Sokolica, najvišeg vrha Beljanice, iz kamena izvire snažno Veliko vrelokoje se pretvara u prelepi vodopad. Put do izvora Velikog Vrela je lepo uređen i ispunjen je mestima za izlete. Tu je, zatim, i atraktivan vodopad – Veliki buk. Nedaleko od ovog vodopada priroda je opštini podarila još jedan – Prskalo.
Foto: printscreen/youtube
Vodopad Lisine
Park maketa
Na izlazu iz Despotovca, na prvom kilometru prema Resavskoj pećini, nalazi se Park Maketa – jedinstvena turistička ponuda ne samo opštine Despotovac već i cele Srbije! Srednjovekovni srpski manastiri izrađeni u razmeri 1:17 u odnosu na objekte u stvarnoj veličini stalna su postavka. Pogledom na makete dobija se savršena predstava srpskih crkava u realnosti i naših tradicionalnih srpskih kuća. Prostire se na površini od 3000 m2. Park je nastao 2008. godine kao delo bivšeg rudara Milenka Ilića. Otvoren je za posetioce u periodu od 15. aprila do 1. novembra od 10 do 18 časova.
Despotovačka banja
Izvor termomineralne vode u Despotovcu uslovio je postanak Despotovačke banje. Despotovačka banja je lečilište vekovne tradicije čija je okolina bila naseljena još u praistorijsko doba. Između dva rata prvi put su objavljeni značajni podaci o ovoj banji, a 1975. godine “Geoinstitut” je uradio kompletnu hemijsku analizu vode.
Po toj analizi reč je o hidrokarbonatno-kalcijsko-magnezijskoj vodi, male mineralizacije (suvi ostatak 310 mg/l) i temperature od 26 stepeni Celzijusove skale. Jedino je povećana koncentracija gvožđa (ukupno 1.4 mg/l). Terapijskim kupanjem i pijenjem banjske vode najbolji rezultati se postižu u lečenju različitih vrsta reumatizma, išijasa, anemije, kožnih bolesti, organa za varenje, katara želuca i kamena i peska u žučnoj kesi. Hotel „Resava“ osnovni je banjski medicinski i turističko-ugostiteljski objekat.
Muzej ugljarstva
Senjski Rudnik, osnovan 1853. godine, najstariji je aktivni rudnik mrkog uglja u Srbiji i predstavlja najstariju očuvanu industrijsku oblast. U periodu od izgradnje železnice 1892. godine, koja je povezala ovaj rudnik uglja sa centralnom Srbijom, do početka II svetskog rata 1941. godine, Senjski Rudnik je bio jedna od najperspektivnijih oblasti u zemlji.
Zgrada centralnog magacina adaptirana je 1980. godine i od tada se koristi kao jedinstveni tehnički muzej ugljarstva u Srbiji, koji prezentuje predmete i istoriju Senjskog Rudnika i drugih srpskih rudnika uglja i rudarskih naselja, od Rimskog perioda do današnjih dana. Stalna postavka Muzeja ugljarstva sastavljena je od zbirki rimskih i srednjevekovnih rudarskih alatki, rudarskih lampi, rudarskog alata i mašina 19. i 20. veka, rudarskih uniformi, umetničkih dela i izuzetne kolekcije originalnih fotografija sa početka 20. veka.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Sve počinje i završava se na Peščaniku. I ako javni prostor, s pravom, zamislimo kao grad iz Zamjatinovog romana "Mi", u kojem nema privatnosti, jer su svi zidovi stakleni, i svako može sve da vidi, onda je Peščanik onaj detalj u knjizi, u kojem se u stanu spuštaju zastori.
Dok hrvatski mediji pišu o ozbiljnim finansijskim problemima državne aviokompanije "Kroacija Erlajns", Er Srbija poslednjih godina beleži stabilan rast poslovanja, širenje mreže letova i povećanje broja putnika i sve to zahvaljujući Vučićevoj odlučnosti i ekonomskim merama koje jačaju kompanije.
Crnogorski državljanin A. K. (32), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu, uhapšen je na teritoriji Srbije prilikom pokušaja da napusti zemlju preko graničnog prelaza Godovo.
U velikom požaru koji je tokom jučerašnjeg dana zahvatio zgradu “stare mlekare“ u širem centru Čačka jedna osoba je teško povređena i prevezena u bolnicu.
Dete je nastradalo u jezivoj nesreći koja se dogodila u subotu na auto-putu Beograd - NIš kod Paraćina, a u još čak 658 saobraćajnih nezgoda, život je tokom prethodne nedelje izgubilo 7 osoba
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ruske snage nalaze na oko 10,5 kilometara od Sumija, ukrajinskog regionalnog centra, ali je naglasio da Moskva za sada nema političke planove za pripajanje tog grada i čitave Sumske oblasti Rusiji.
Ukrajince čekaju moguća nova ograničenja struje zbog talasa ekstremne vrućine i sve većeg opterećenja elektroenergetskog sistema, upozorio je generalni direktor energetske kompanije Jasno Sergej Kovalenko.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
U moskovskom Muzeju „ATOM” zvanično su proglašeni pobednici sedme sezone međunarodnog naučno-obrazovnog projekta „Ledolomac znanja”, koji se održava uz podršku ruske državne korporacije „Rosatom”. Najtalentovaniji srednjoškolci već u avgustu kreću u jedinstvenu ekspediciju na Severni pol, i to nuklearnim ledolomcem „50 godina Pobede”.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Voditeljka Jovana Jeremić na odmoru je u Italiji sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom, a pratioce je obradovala provokativnom fotografijom iz kafića.
Dok javnost bruji o vezi Jakova Jozinovića i Džejle Ramović, posebnu pažnju fanova privlači jedna izjava pevačice nakon njihovog nastupa u Sava Centru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.