Poslednjih godina sve više se govori o brizi za životnu sredinu. Među svim ekološkim temama koje skreću pažnju građana Srbije posebno se izdvajaju ružne slike divljih deponija koje stižu iz raznih krajeva naše zemlje
Kada pitate građane ko je kriv za to, oni kažu da su odgovorni državni i lokalni organi nadležni za upravljanje otpadom, koji su zakazali. Kad pitate institucije, oni će krivicu prebaciti na neodgovorne građane koji svoj komunalni otpad bacaju gde stignu. Istina je negde između. Krivi smo svi pomalo.
Premda je primarna separacija otpada u našoj zemlji regulisana zakonom, što znači da su domaćinstva, preduzeća i svi drugi proizvođači komunalnog otpada dužni da plastiku, papir, staklo i metal odlažu u za to posebno predviđene kontejnere, u praksi ovo jednostavno ne funkcioniše.
Foto: IC Žitište
Niti ima dovoljno svih tipova kontejnera (u mnogim manjim mestima nema ni dovoljno običnih kontejnera, pa ni kanti za smeće), niti su građani uvek motivisani da svoj otpad sortiraju. Pored toga, lokalne samouprave se suočavaju sa nedostatkom vozila za prevoz, nedovoljnom učestalošću odnošenja otpada i neadekvatnim rutama kretanja vozila. Sve to je doprinelo da ne postoji sistemski organizovano odvojeno sakupljanje, sortiranje i reciklaža.
Alarmantne brojke
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, samo tokom 2020. godine generisano je 2,95 miliona tona komunalnog otpada. Ukupno je sakupljeno i odloženo 2,34 miliona tona, a od tog broja je na regionalne sanitarne deponije odloženo 558.568 tona otpada, što je samo 19 odsto od ukupne proizvedene količine. Reciklirano je 455.457 tona, odnosno 15,45 odsto komunalnog otpada. Srednja dnevna količina otpada je 1,17 kg po stanovniku, što je 0,43 tone godišnje. Nažalost, tretman otpada pre odlaganja na deponije praktično ne postoji.
S druge strane, Vlada Republike Srbije je početkom godine usvojila Program upravljanja otpadom za period 2022-2031, kojim se obavezala da će se po pitanju otpada uskladiti sa propisima EU. Međutim, u ovom momentu u našoj zemlji postoji svega deset regionalnih i dve lokalne sanitarne deponije za odlaganje komunalnog otpada koje su izgrađene u skladu s tim propisima. Pritom, na njima ne završi ni 20% od ukupno 2,95 miliona tona otpada koji proizvedemo za godinu dana. Sve ostale opštinske deponije, kojih ima nešto više od 120, nisu u skladu sa važećim standardima zaštite životne sredine, a još manje su to u proseku oko 3.500 divljih deponija, koje često niču širom naše zemlje, uprkos naporima nadležnih službi da ih uklone.
Foto: RINA
Za početak, država bi trebalo da se pozabavi time da se svuda u zemlji izgrade isključivo sanitarne deponije, kako je to i planirano, koje bi obuhvatile više naselja i gradova. Takođe, na državnim i lokalnim samoupravama je da obezbede adekvatnu opremu za javno komunalna preduzeća i dovoljan broj kontejnera za različite namene, kao i da pokrenu sistemske akcije i kampanje, kojima bi se građani motivisali da počnu separaciju otpada već u svom domu.
Komunalni otpad kao energetski resurs
Samo deponovanje bez ikakvog tretmana komunalnog, industrijskog i drugih vrsta otpada, čak i na najuređenijim deponijama nije dugoročno rešenje. Sav taj otpad predstavlja neiskorišćene resurse. Osim toga što se deo otpada može dalje reciklirati, on je i fantastičan energetski resurs, veoma koristan u uslovima energetske krize. Upotreba čvrstog otpada u energetske svrhe je obnovljivi, održivi i cirkularni način na koji se rešavaju dva važna pitanja, problem sve veće količine otpada koji završi na deponijama i proizvodnje električne energije.
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Umalo je došlo do krovprolića danas oko 14.30 časova ispred zgrade REM-a i to u trenucima dok se čeka zasedanje i odluka u vezi sa Informer televizijom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Beogradu, PS Stari grad, uhapsili su šesnaestogodišnjaka koji je danas nožem napao građane ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM) na Trgu Nikole Pašića, u trenutku dok je u prostorijama ove institucije trajalo suđenje Informeru.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Kapiten Crvenog tima, Nikola Lakić, otkrio je da će tokom daljeg takmičenja minus pet poena dodeljivati takmičaru koji bude najgori te nedelje, a govorio je i o svom učešću u najpopularnijem sportskom rijalitiju.
Porodična slava Đurđic u selu Varvarin pretvorila se u mesto stravičnog zločina kada je pre tačno 11 godina, 16. novembra 2015. godine, Nebojša Pavlović (61) nožem usmrtio svoju suprugu Milicu (60), ženu koja je godinama trpela porodično nasilje, o kojem je ostavila potresno pisano svedočanstvo, ne sluteći da će njene reči jednog dana biti čitane na njenoj sahrani.
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Saudijska Arabija smenila je danas komandanta koji nadgleda njenu koaliciju protiv jemenskih pobunjenika Huta nakon što su snage jemenske vlade, koje podržava Rijad, bile primorane da se povuku sa velikih teritorija.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Samo nekoliko dana deli nas od izlaska igre GTA 6, a studio Rockstar privodi kraju poslednje pripreme pred zvaničnu premijeru. Uoči samog dana izlaska stiglo je i novo ažuriranje - drugo po redu otkako je igračima omogućeno unapred preuzimanje igre.
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Šaban Šaulić bio je uzor brojnim mladim pevačima, a među onima čiji je talenat posebno prepoznao bio je i Alen Hasanović, a legendarni pevač za njega je čak napisao pesmu, ali sudbina je sprečila njihov susret.
Pevačica Katarina Živković privukla je veliku pažnju svojim stajlingom na jednom nastupu u Beogradu, gde se pojavila u veoma zavodljivoj kombinaciji koja je istakla njenu figuru i ženstvenost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.