ZA OVO SMO SVI KRIVI! Otpad je svuda oko nas! Umesto da nas ugrožava, ISKORISTIMO GA!
Podeli vest
Poslednjih godina sve više se govori o brizi za životnu sredinu. Među svim ekološkim temama koje skreću pažnju građana Srbije posebno se izdvajaju ružne slike divljih deponija koje stižu iz raznih krajeva naše zemlje
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
14.05.2022
08:00
Kada pitate građane ko je kriv za to, oni kažu da su odgovorni državni i lokalni organi nadležni za upravljanje otpadom, koji su zakazali. Kad pitate institucije, oni će krivicu prebaciti na neodgovorne građane koji svoj komunalni otpad bacaju gde stignu. Istina je negde između. Krivi smo svi pomalo.
Premda je primarna separacija otpada u našoj zemlji regulisana zakonom, što znači da su domaćinstva, preduzeća i svi drugi proizvođači komunalnog otpada dužni da plastiku, papir, staklo i metal odlažu u za to posebno predviđene kontejnere, u praksi ovo jednostavno ne funkcioniše.
Foto: IC Žitište
Niti ima dovoljno svih tipova kontejnera (u mnogim manjim mestima nema ni dovoljno običnih kontejnera, pa ni kanti za smeće), niti su građani uvek motivisani da svoj otpad sortiraju. Pored toga, lokalne samouprave se suočavaju sa nedostatkom vozila za prevoz, nedovoljnom učestalošću odnošenja otpada i neadekvatnim rutama kretanja vozila. Sve to je doprinelo da ne postoji sistemski organizovano odvojeno sakupljanje, sortiranje i reciklaža.
Alarmantne brojke
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, samo tokom 2020. godine generisano je 2,95 miliona tona komunalnog otpada. Ukupno je sakupljeno i odloženo 2,34 miliona tona, a od tog broja je na regionalne sanitarne deponije odloženo 558.568 tona otpada, što je samo 19 odsto od ukupne proizvedene količine. Reciklirano je 455.457 tona, odnosno 15,45 odsto komunalnog otpada. Srednja dnevna količina otpada je 1,17 kg po stanovniku, što je 0,43 tone godišnje. Nažalost, tretman otpada pre odlaganja na deponije praktično ne postoji.
S druge strane, Vlada Republike Srbije je početkom godine usvojila Program upravljanja otpadom za period 2022-2031, kojim se obavezala da će se po pitanju otpada uskladiti sa propisima EU. Međutim, u ovom momentu u našoj zemlji postoji svega deset regionalnih i dve lokalne sanitarne deponije za odlaganje komunalnog otpada koje su izgrađene u skladu s tim propisima. Pritom, na njima ne završi ni 20% od ukupno 2,95 miliona tona otpada koji proizvedemo za godinu dana. Sve ostale opštinske deponije, kojih ima nešto više od 120, nisu u skladu sa važećim standardima zaštite životne sredine, a još manje su to u proseku oko 3.500 divljih deponija, koje često niču širom naše zemlje, uprkos naporima nadležnih službi da ih uklone.
Foto: RINA
Za početak, država bi trebalo da se pozabavi time da se svuda u zemlji izgrade isključivo sanitarne deponije, kako je to i planirano, koje bi obuhvatile više naselja i gradova. Takođe, na državnim i lokalnim samoupravama je da obezbede adekvatnu opremu za javno komunalna preduzeća i dovoljan broj kontejnera za različite namene, kao i da pokrenu sistemske akcije i kampanje, kojima bi se građani motivisali da počnu separaciju otpada već u svom domu.
Komunalni otpad kao energetski resurs
Samo deponovanje bez ikakvog tretmana komunalnog, industrijskog i drugih vrsta otpada, čak i na najuređenijim deponijama nije dugoročno rešenje. Sav taj otpad predstavlja neiskorišćene resurse. Osim toga što se deo otpada može dalje reciklirati, on je i fantastičan energetski resurs, veoma koristan u uslovima energetske krize. Upotreba čvrstog otpada u energetske svrhe je obnovljivi, održivi i cirkularni način na koji se rešavaju dva važna pitanja, problem sve veće količine otpada koji završi na deponijama i proizvodnje električne energije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Shnicla i krompirici
pre 3 godine
Srbija je najprljavija zemlja od istocnih drzava, ali eto bice bolje. Nadam se da ce vlast visoke kazne uvesti.
Jeste vaspitanje, ali država kaznama i to velikim može da "vaspita" neodgovorne i nevaspitane. U EU su novčanim kaznama prisilili ljude da se odgovorno ponašaju. Oni su kulturniji zato što su kazne velike i primenjuju se, pa to postaje način ponašanja.
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Političara i humanitarca Arno Gujona Informerova ekipa snimila je kako bez žurbe šeta centrom Beograda, a potom ulazi u kafanu, gde je, uz supu, razgovarao sa prijateljima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu glavnog јavnog tužioca Osnovnog јavnog tužilaštva u Zrenjaninu, uhapsili su D. B. (1972) iz Sremske Kamenice, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo teška dela protiv opšte sigurnosti.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u opsežnoj akciji sprovedenoj u saradnji sa nadležnim tužilaštvima na više lokacija u Beogradu, rasvetlili su krivično delo izazivanje opšte opasnosti, zaplenili veću količinu opojne droge i uhapsili tri osobe osumnjičene za ova krivična dela.
Žena (67) izbodena u zgradi na Novom Beogradu prilikom pljačke trenutno nije životno ugrožena. Ubodne rane je zadobila, između ostalog, u glavu i u butnu kost. Takođe, konstatovan joj je pneumotoraks.
Britanska laburistička vlada premijera Kira Starmera potrošila je više od pola miliona funti poreskog novca na plaćene influensere na TikToku i drugim društvenim mrežama, s ciljem da poveća sopstvenu popularnost i promoviše vladinu politiku među mladima, objavio je „Gardijan“.
Portparol Evropske unije za spoljne poslove Anuar el Anuni izjavio je danas da EU insistira na poštovanju suvereniteta Somalije, nakon što je Izrael zvanično priznao njen otcepljeni region Somalilend kao nezavisnu državu.
Pilot ultralakog aviona koji je nosio reklamni baner poginuo je nakon što se letelica srušila u more kod plaže Kopakabana u Rio de Žaneiru, saopštile su lokalne vlasti.
Najnoviji dokumenti Ministarstva pravde SAD otkrivaju hiljade kupovina Džefrija Epštajna na Amazonu između 2014. i 2019. godine, uključujući dečje školske uniforme, seksualne igračke, kostime sa simbolikom moći i pet primeraka romana „Lolita“ Vladimira Nabokova.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Nova godina se ne dočekuje u tišini, i isto važi za ono što nosite. Ovo je noć u kojoj garderoba govori pre vas, a mi vam donosimo ideje za tri stajlinga sa kojima nema greške.
Mnogi imaju običaj da pre jela popiju čašicu ili dve rakije, bilo kod kuće ili u restoranu. Stručnjaci upozoravaju da ne poboljšava apetit, već ga kvari i uzrokuje neprijatan osećaj u stomaku.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Pečenje ribe često je mala kućna drama. Miris se zadrži satima, ukus zna da bude suv, ali zzu na scenu stupa jabuka, sastojak koji deluje nebitno, a u praksi pravi ogromnu razliku.
Večeras je u emisiji "Pinkove zvezde" došlo do rasprave između repera Desingerice i Bosanca, zbog čega je kompozitor u jednom momentu napustio svoje mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar