Meštani pitomog sela Krajišnik, u srcu banatske ravnice, koje su mahom, tokom osme ofanzive, naselili doseljenici iz Krajine, a njihove karaktere brilijatno je opisao u svojim delima Branko Ćopić, kada dođete u ovo selo, odmah upute u kuću Duja Pilipovića
I mada nigde u okolini, a ni na samoj kući, nema nikakve table, niti obaveštenja, već nakon nekoliko trenutaka zastaje dah.
Čovek u porodičnom zdanju ima preko tri hiljade eksponata, raznih predmeta, poljoprivrednih mašina i alatki, oružja, sablji, mačeva, noževa, starijih od jednog veka, koliko već Dujov otac i ujak, a sada i on sakupljaju i uredno slažu tradiciju, obrise kulture i burnih socioloških razmirica, uspona i padova, bogaćenja i siromaštva srpskog naroda.
Foto: Z.I.
U porodičnom zdanju ima preko tri hiljade eksponata
- Radujem se što ste svratili u moj skromni dom, moja želja jeste da on jednog dana bude istinski muzej starina i riznica predmeta iz prošlosti, koji će oslikavati jednu epohu i sve njene karakteristike - domaćinski nas je dočekao Dujo, koji uz suprugi, sina i ćerku, ima četvoro unučadi i živi u nadi da će oni nastaviti porodičnu tradiciju sakupljanja starih predmeta.
Uz nasleđenu pasiju prikupljanja predmeta i sposobnost da na prvi pogled spozna njihovu vrednost i značaj, najstariji član porodice Pilipović, koja je u Banat došla sa Drvara, bavi se poljoprivredom, uzgojem stoke, naročito ovaca i voćarstvom, a u svom voćnjaku ima preko hiljadu sadnica kruške, jabuke.i drenjine.
- Drenjina je jako zanimljiva i lekovita, meni je supruga pre 40-tak godina donela sa Drvara, jača je i bolja od svake medicine - uz osmeh kaže Dujo.
Foto: Z.I.
Njegovi eksponati, kojih ima preko tri hiljade, odavno nemaju svoje mesto u prostoriji u dvorištu, koju je nazvao etno kućerak i zbog toga je preko bašte, kako to Krajišnici kažu, u drugoj ulici, kupio kuću, koju želi da preuredi u pravi muzej.
- To je moja velika želja, nadam se da ću je za života ostvariti i tako ispuniti davnašnji san - dodaje, uz napomenu da su mu u nekoliko navrata dolazili stručnjaci iz Muzeja u Zrenjaninu, da nisu skrivali oduševljenje i da je čvrsto rešio da im ustupi neke vredne eksponate iz svoje jedinstvene zbirke.
- Bilo je slučajeva, ljudi stidljivo nabasaju, pitaju da li ću im dozvoliti da povledaju, uz objašnjenje da su čuli i s namerom došli da vide moj muzej, e to mi je vala milo, uh, srce mi se razneži - iskren je Dujo, uz naglasak da se uvek trudi da fino ugosti putnike namernike, ali i prolaznike koji kada nabasaju u Krajišnik, osim priča o Jovandeki Babiću i ostalim junacima iz romana Branka Ćopića, čuju i za Duju Pilipovića.
Dujo je inače, potomak porodice iz Drvara, njegov deda bio je član garde i jedan od branitelja pećine u kojoj se skrivao Maršal Tito, tokom nemačke ofanzive, tj. desanta na Drvar, a u Drugom svetsk9m ratu, čojstvo i junaštvo, iskazali su i njegov otac ujak.
Preduslov za bavljenje ovim hobijem, kako ga naziva, je životno iskustvo i strpljenje, volja da se sa ljudima razgovara, jer samo tako se može dosegnuti do njihove duše, a onda i zaviriti na tavane, podrume, šupe i ostave, jer tamo obično, u dubokoj tami istorije, prošlosti, nalaze se predmeti, koji su obeležje epohe, običaja i tradicije naroda i kraja u kojem žive, iz kojeg su došli i gde su se naselili.
Foto: Z.I.
Top iz Prvog svetskog rata
Svojevrsni raritet u bogatoj riznici starog oružja je i top iz Prvog svetskog rata, koji je igrom slučaja, svoje mesto u paučini istorije, pronašao u dvorištu Pilipovićeve kuće.
Rakija od drenjine
Kaže još njegovi preci govorili su, ko nije probao rakiju od drenjine, ne zna šta je istinski užitak, a ko je redovno pije, živeće zasigurno sto, pa i 107 godina, jer upravo toliko su mnogi njegovi živeli, pa se nada da će i on.
Izlečio komšiju
Osim rakije, od čudotvorne drenjine pravi se liker, sok, džem i slatko, a jedan Dujov komšija, silno bolestan, kada je pojeo nekoliko kašikica džema od drenjine, ozdravio je i stao na noge.
Saradnja sa Narodnim muzejom u Zrenjaninu
- Uskoro ćemo realizovati dogovor, rešio sam da Muzeju u Zrenjaninu, poklonim eksponate koji su im zanimljivi i to će biti početak uspešne saradnje - ističe gospodin Filipović.
Povodom međunarodnog dana dece, 1. juna, Zrenjaninska filharmonija, serijom koncerata sa mladim muzičarima muzičke škole Josif Marinković, obeležila je ovaj dan, a na repertoaru je bila simfonijska bajka Peća i vuk proslavljenog kompozitora Sergeja Prokofjeva
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povodom međunarodnog dana dece, 1. juna, Zrenjaninska filharmonija, serijom koncerata sa mladim muzičarima muzičke škole Josif Marinković, obeležila je ovaj dan, a na repertoaru je bila simfonijska bajka Peća i vuk proslavljenog kompozitora Sergeja Prokofjeva
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U Pančevu su pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije na motociklima presretačima zaustavili dvadesetdevetogodišnjeg vozača BMW motocikla koji nije koristio zaštitnu kacigu.
U Srbiji se tokom prethodnog dana dogodilo 118 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno 57 osoba, dok je protekli vikend obeležio tragičan bilans - život je izgubilo devet učesnika u saobraćaju.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Jupiter, planeta sreće, ušao je u Lava nakon 12 godina, gde donosi odličan peirod za sve znakove Zodijaka. Ovaj tranzit podstiče ljude da preuzmu glavnu ulogu u svom životu, veruju u svoje sposobnosti i bez straha pokažu svoje talente.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević je nakon trijumfa pred našim kamerama progovorila o emocijama koje oseća, pa priznala da je u prethodnih godinu dana doživela najstrašniju izdaju i preokret u životu.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.