Ukoliko želite da napravite kratak, osvežavajući odmor daleko od betona i buke grada, reke u Srbiji su jedno od najboljih rešenja.
Možete uživati u laganom odmoru i šetnji na obali ravničarskih reka ili se okušati u ekstremnim sportovima i probati da ukrotite planinske brzake. U svakom slučaju, doživećete nezaboravno iskustvo.
Dunav
Dunav je druga najveća reka u Evropi, a prvi ukoliko se ne računa i evroazijski deo kontinenta. Od pamtiveka je ova moćna reka bila presudna za razvoj civilizacija, pa prve tragove života na evropskim prostorima možemo pronaći baš na njegovim obalama.
Protiče kroz čak deset zemalja, u kojim na njemu leže čak četiri glavna grada. To je više prestonica nego na toku i jedne druge reke. Među njima je, naravno, i Beograd, smešten na lokaciji koja se smatra jednom od najlepših na svetu. Prve naseobine iznikle su na plodonosnoj obali Dunava veoma davno, još pre nego što je podignuta za nas već drevna Beogradska tvrđava.
Tvrđave i jesu jedan od zaštitnih znakova ove reke. Ako zakrstarite njenim tokom, na liticama i uzvišenjima kraj Dunava videćete veliki broj raznolikih utvrđenja. Nad rekom se izdiže čuvena Petrovaradinska tvrđava, najprepoznatljiviji simbol Novog Sada. Najbolje očuvano utvrđenje, Smederevska tvrđava, takođe se nalazi kraj same reke, kao i popularna turistička atrakcija Golubac.
Foto: Informer
Golubac je popularna turistička atrakcija na Dunavu
Krstarenje Dunavom nezaboravan je doživljaj koji svake godine oduševljava veliki broj turista. Na ovim turama posetioci imaju priliku da vide kako se troma ravničarska reka nakon prolaska kroz Gvozdenu kapiju transformiše u pravu silu prirode. Tok Dunava oduvek je bio mesto mnogih tajni, predanja, priča i bogate istorije. On šapuće priču o zaboravljenim vremenima, pa je zato uvek zanimljiv za posetu.
Tisa
Putovanje Tise započinje u dalekoj Ukrajini, na nama dalekom šumovitom masivu Karmarošu. Na svojoj dugoj pustolovini kroz evropski kontinent Tisa prolazi kroz čak pet država. Za svaku od njih igrala je važnu ulogu, podarivši im plodnu zemlju i predele krajolike svojih obala.
Kao što je slučaj i sa Dunavom, i Tisa je podarila život mnogim gradovima. Najzanimljiviji grad na srpskom toku Tise je Bečej, maleni grad bogate istorije i neverovatnog šarma. Centar Bečeja veoma je simpatičan i ukrašen divnom arhitekturom, ali se najveće blago Bečeja ipak ne nalazi tu. U pitanju je Fantast, misteriozno zdanje koje se smatra jednom od najlepših palata u Vojvodini.
Foto: N.Subotić
Tisa kada pada mrak
Tisa je poznato i po jednom bajkovitom fenomenu, koji postoji samo na njoj i na dalekim i misterioznim rekama Kine. Jednom godišnje čitava površina Tise ,,procveta” i tada je površina vode prekrivena desetinama hiljada neobičnih stvorenja. Reč je o insektu tiski cvet, čiji čitav život traje samo jedno veče. Da bi uživo doživeli retki fenomen, žitelji i turisti svake godine se spuštaju na Tisu i iščekuju ovaj događaj.
Sava
Nekada je reka Sava važila za najdužu reke Jugoslavije i predstavljala sponu između tri velika grada u zemlji, Beograda, Zagreba i Ljubljane. Sava je jedna od najdužih reka u Evropi i jedna od malobrojnih evropskih reka te dužine koje se ne ulivaju neposredno u more, već u drugu, veću reku.
Statistika kaže da na obalama Save živi neverovatnih osam miliona ljudi. Tome su zahvalni veliki gradovi koji su nicali svuda duž njenog živototvornog toka. Na obali Save rođen je jedan od najlepših gradova Srbije, lepo uređeni Šabac. Istorija ovog grada uvek je bila burna, što ga čini zanimljivim mestom za posetu.
Foto: Tanjug
U rukavcu Save boravili zmajevi?
Duž čitavog toka reke javila su se mnogobrojna prelepa mesta za odmor i relaksaciju. Jedan od bisera prirode je oaza zelenila po imenu Zasavica. Nastala je u danas napuštenom koritu Save i tako podarila dom brojnim ugroženim vrstama. Legende kažu da su u rukavcima Save nekada boravili zmajevi, ali i mnoga druga fascinantna bića…
Velika Morava
Činjenica da je ona najveća reka čiji se tok nalazi samo u granicama Srbije opravdava njeno grandiozno ime. Njen tok bio je od presudne važnosti kroz čitavu istoriju Srbije. Pomoravlje je predstavljalo kolevku Srbije kneza Lazara, koja je po reci i dobila naziv Moravska Srbija. I danas se u njenoj blizini mogu naći kulturna dobra od neprocenjive vrednosti.
Ćudljiva i nepredvidljiva, Velika Morava istovremeno daruje život, ali ga i uništava. Njeni meandri podarili su plodnu zemlju, ali su česte poplave i nepredvidljiva narav mnogo puta ugrožavali naselja na samoj obali. Jedino veće naselje na obali Velike Morave je Ćuprija, gradić poznat po jednom od najlepših srednjovekovnih manastira.
Foto: Tanjug/Dušan Aničić
Nebo iznad Velike Morave
Drina
Drina je reka po veličini, ali je verovatno prva po svojoj lepoti. Poznata je po božanstvenom izgledu svojih meandara i kanjona, kao i po čistoći i bistrini vode. Zbog svega ovoga odmor na Drini postaje sve popularnija turistička aktivnost, pogotovo tokom vrelih letnjih meseci.
Tok reke meandrira kroz neke od najlepših predela u čitavoj zemlji i okružen je mnogobrojnim čuvenim znamenitostima. U samom rečnom koritu nalazi se jedan od prepoznatljivijih simbola Srbije, čuvena kućica na Drini. Dva izuzetno kulturno važna grada, Bajina Bašta i Loznica, takođe svoje postojanje duguju ovoj reci.
Foto: Informer DN
Drina i lepote Srbije
Kroćenjem ove silovite reke nastalo je nekoliko neodoljivih veštačkih jezera, koja su sada pretvorena u popularne turističke destinacije. U centru pažnje nalazi se Perućac, jezero neobične tirkizne boje, okuženo kućicama i bungalovima savršenim za beg od rutine. Krstarenje Drinom još jedna je nezaboravna atrakcija ovog kraja. Vodi kroz dugi, živopisni kanjon sve do čuvenog Višegrada.
Svim rekama Srbije, bilo da su tromi ravničarski divovi ili neukrotive planinkse pritoke pune bukova i brzaka, zajedničko je jedno. Sve one nude divan i osvežavajući odmor kraj šuma svojih voda. U nedostatku mora u Srbiji, reke dobijaju značajnu turističku ulogu i sve više se razvijaju i pripremaju da ugoste mnogobrojne turiste. Zato im treba dati priliku i otkriti sve pogodnosti i čari koje nude.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.