Na obroncima planine Stolovi, gleda na Ibar i neprikosoveno vekovima stoji Maglič – istorijski važna tvrđava koja je podignuta u vreme vladavine kralja Uroša u 13. veku. Maglič je jedan od 200 srednjovkovnih srpskih gradova.
Tvrđava Maglič prkosi na nadmorskoj visini od oko 150 metara, dok se oko njega uvija Ibar. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožje brda okružuje sa tri strane, a tokom proleća okružen je jorgovanima.
Legenda kaže da je ovo utvrđenje dobilo naziv po gustoj magli koja je često pokrivala čitav ovaj deo. Danas se do nje lako dolazi osvetljenim putevima.
Maglič podseća na zamak iz bajke
Utvrđenje se uzdiže nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo Polje. Danas je kraj magistrale koja povezuje Kraljevo sa Raškom i Novim Pazarom, kao i Jarinjem na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom.
Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu.
Unutrašnjost tvrđave
Laganim hodom uzbrdo, uskim zavijucima, do utvrđenja se stiže za dvadesetak minuta. Put je u pojedinim deonicama obnovljen. Čak ima i pokoja klupa. Na samom ulasku u Maglič, umesto kustosa ili čuvara, dočekala nas je dobroćudna keruša koju smo iz neznanog razloga nazvali Barbara, i koja nas je sprovela u unutrašnjost zdanja.
Iako u ruševinama, zidine su očuvane, a celokupni lokalitet, koji je proglašen za spomenik kulture od izuzetnog značaja, sastoji se od ostataka palate sa podrumom, Crkve Svetog Đorđa, glavne i pomoćne kapije, cisterne za vodu i sedam kula visokih dvanaest metara, dok je osma – Donžon – arhitektonski pojam za najjaču kulu, "utvrdu u utvrdi" – visoka dvadeset metara.
Bedemi su dugi 270 metara, a ceo grad se proteže na površini od dve hiljade kvadratnih metara. Na bedeme i kule može se popeti strmim drvenim stepenicama. Sa svih strana pogled na dolinu je očaravajuć.
Marija Aleksić Čevrljaković, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika iz Kraljeva, kaže da je sadašnji Maglič iz temelja obnovio žički arhiepiskop Danilo II.
- Pre tvrđave Maglič, na tom mestu je postojalo utvrđenje iz doba Vizantije, najverovatnije iz 12. veka, od kojeg su otkriveni tragovi samo dva zida i delimično jedne kule. Arhiepiskop Danilo II je sve to obnovio sakrivajući tragove vizantijske gradnje. Sve ovo što danas vidimo je iz prve polovine 14. veka – kaže Marija Aleksić Čevrljaković.
Razvoj srpske srednjovekovne države, njeno pomeranje ka jugu i relativno miran period, bez velikih ratova, doprineli su da Maglič izgubi na značaju kao utvrđenje u srcu države. Zato nije ni čudo što je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.
- Za razliku od tadašnjih utvrđenja Moravske Srbije, Maglič nije imao ulogu da osigura i brani određeni prostor. On je bukvalno podignut u onom zapadnoevropskom smislu reči, kao zamak jednog vlastelina. Zato je on zanimljiv, jer je praktično prvi dvorac koji je sagrađen na ovim prostorima – objasnila je arheolog Marija Aleksić.
Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on priključen Osmanskoj carevini neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 1459. godine kada i cela srpska despotovina.
Turskim osvajanjima, Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika. Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbije u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli udare po osmanlijskim posadama u drugim naseljima. Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada, ali on uskoro biva napušten i više nikada nije naseljavan.
Postoji legenda da je Maglič sazidala Irina, žena despota Đurađa Brankovića, omražena i zato nazvana prokletom Jerinom. Zdanje se i danas u narodu naziva Jerinin grad. Stručnjaci, međutim, tu legendu odbacuju, jer bi to značilo da je sagrađen početkom 15. veka.
Inače, narod je naziv Jerinin grad davao većem broju starih urušenih gradova čije se poreklo ne zna, povezujući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva, koje je duboko ukorenjeno u predanju kao simbol kuluka.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Najnovije gostovanje u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olivere Bećković na tajkunskoj televiziji Nova, donelo je šokantno priznanje da je cela priča o studentskoj listi bila obična laž za narod. .
Student Pravnog fakulteta u Nišu, Luka Đorđević, u emisiji Utisak nedelje na tajkunskoj Nova S, umislio je da je politička zvezda, a pred kamerama je pokazao da je elementarno nepismen.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glavni iranski pregovarač i predsednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf sastao se danas sa pakistanskim ministrom unutrašnjih poslova Mohsinom Nakvijem, koji je izrazio nadu u zaključenje pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Predsednik SAD Donald Tramp upozorio je Iran da "sat otkucava i da bi trebalo da požure, brzo, ili od njih neće ostati ništa", u objavi na platformi Truth Social.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je cilj američko-izraelskih napada na Iran da u toj zemlji “rašire nesigurnost davanjem podrške terorističkim grupama”, dodajući da u tome nisu uspeli.
Predsednik Kine Si Đinping i predsednik Rusije Vladimir Putin razmenili su danas čestitke povodom 10. Kinesko-ruskog ekspa, koji je otvoren u Harbinu, glavnom gradu provincije Heilongđiang na severoistoku Kine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Kompozitor Goran Ratković Rale kaže da je spreman da ispravi greške iz prošlosti prema bivšoj supruzi i ističe da Ana Nikolić nema nikakve veze sa tim.
Snimak sa slavlja na kom se vidi kako folker Radiša Trajković Đani negoduje zbog ujeda gosta i pokazaju kako se to dogodilo osvanuo je na društvenim mrežama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar