Na obroncima planine Stolovi, gleda na Ibar i neprikosoveno vekovima stoji Maglič – istorijski važna tvrđava koja je podignuta u vreme vladavine kralja Uroša u 13. veku. Maglič je jedan od 200 srednjovkovnih srpskih gradova.
Tvrđava Maglič prkosi na nadmorskoj visini od oko 150 metara, dok se oko njega uvija Ibar. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožje brda okružuje sa tri strane, a tokom proleća okružen je jorgovanima.
Legenda kaže da je ovo utvrđenje dobilo naziv po gustoj magli koja je često pokrivala čitav ovaj deo. Danas se do nje lako dolazi osvetljenim putevima.
Maglič podseća na zamak iz bajke
Utvrđenje se uzdiže nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo Polje. Danas je kraj magistrale koja povezuje Kraljevo sa Raškom i Novim Pazarom, kao i Jarinjem na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom.
Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu.
Unutrašnjost tvrđave
Laganim hodom uzbrdo, uskim zavijucima, do utvrđenja se stiže za dvadesetak minuta. Put je u pojedinim deonicama obnovljen. Čak ima i pokoja klupa. Na samom ulasku u Maglič, umesto kustosa ili čuvara, dočekala nas je dobroćudna keruša koju smo iz neznanog razloga nazvali Barbara, i koja nas je sprovela u unutrašnjost zdanja.
Iako u ruševinama, zidine su očuvane, a celokupni lokalitet, koji je proglašen za spomenik kulture od izuzetnog značaja, sastoji se od ostataka palate sa podrumom, Crkve Svetog Đorđa, glavne i pomoćne kapije, cisterne za vodu i sedam kula visokih dvanaest metara, dok je osma – Donžon – arhitektonski pojam za najjaču kulu, "utvrdu u utvrdi" – visoka dvadeset metara.
Bedemi su dugi 270 metara, a ceo grad se proteže na površini od dve hiljade kvadratnih metara. Na bedeme i kule može se popeti strmim drvenim stepenicama. Sa svih strana pogled na dolinu je očaravajuć.
Marija Aleksić Čevrljaković, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika iz Kraljeva, kaže da je sadašnji Maglič iz temelja obnovio žički arhiepiskop Danilo II.
- Pre tvrđave Maglič, na tom mestu je postojalo utvrđenje iz doba Vizantije, najverovatnije iz 12. veka, od kojeg su otkriveni tragovi samo dva zida i delimično jedne kule. Arhiepiskop Danilo II je sve to obnovio sakrivajući tragove vizantijske gradnje. Sve ovo što danas vidimo je iz prve polovine 14. veka – kaže Marija Aleksić Čevrljaković.
Razvoj srpske srednjovekovne države, njeno pomeranje ka jugu i relativno miran period, bez velikih ratova, doprineli su da Maglič izgubi na značaju kao utvrđenje u srcu države. Zato nije ni čudo što je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.
- Za razliku od tadašnjih utvrđenja Moravske Srbije, Maglič nije imao ulogu da osigura i brani određeni prostor. On je bukvalno podignut u onom zapadnoevropskom smislu reči, kao zamak jednog vlastelina. Zato je on zanimljiv, jer je praktično prvi dvorac koji je sagrađen na ovim prostorima – objasnila je arheolog Marija Aleksić.
Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on priključen Osmanskoj carevini neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 1459. godine kada i cela srpska despotovina.
Turskim osvajanjima, Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika. Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbije u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli udare po osmanlijskim posadama u drugim naseljima. Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada, ali on uskoro biva napušten i više nikada nije naseljavan.
Postoji legenda da je Maglič sazidala Irina, žena despota Đurađa Brankovića, omražena i zato nazvana prokletom Jerinom. Zdanje se i danas u narodu naziva Jerinin grad. Stručnjaci, međutim, tu legendu odbacuju, jer bi to značilo da je sagrađen početkom 15. veka.
Inače, narod je naziv Jerinin grad davao većem broju starih urušenih gradova čije se poreklo ne zna, povezujući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva, koje je duboko ukorenjeno u predanju kao simbol kuluka.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
Na magistralnom putu Nova Varoš - Prijepolje u mestu Drenova došlo je do odorna velike količine zemlje na saobraćajnicu. Samo pukom srećom iubegnut je veći incident jer u tom trenutku na putu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Pitanje političke zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ponovo je otvoreno u Hrvatskoj, nakon što je na HRT-u objavljen prilog o zahtevima koji bi, prema najavama hrvatskih predstavnika, trebalo da budu upućeni novoj vlasti u Srbiji.
Dejan Šoškić, uništitelj dinara i srpske ekonomije dao je skandalozan intervju za antisrpski list "Pobjeda" u kojem je otvoreno ponizio naš narod, tretirajući Srbe u Crnoj Gori kao običnu nacionalnu manjinu!
Analitičar iz Hrvatske Matija Štahan otvoreno priznaje stravične posledice dolaska blokaderskih struktura na vlast - potpunu razgradnju tradicije, uništavanje vrednosti i direktno upravljanje Srbije od strane stranih centara moći!
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Marko Kričak, načelnik Uprave kriminalističke policije, uhapšen je jutros u Beogradu, a u pitanju je čovek koji je tokom karijere u BIA i MUP-u učestvovao u rasvetljavanju najtežih krivičnih dela i vođenju najsloženijih bezbednosnih operacija.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u noći između subote i nedelje dogodila u varošici Lešnici, na magistralnom putu Šabac–Loznica, život je izgubio Ognjen N. (24).
Službenici Uprave policije Crne Gore sproveli su tokom protekle noći opsežnu policijsku akciju na teritoriji cele zemlje, tokom koje je kontrolisano oko 1.500 ljudi, pregledano 59 ugostiteljskih objekata, kladionica i kazina, dok je šest osoba lišeno slobode.
Amerikanci u utorak, 3. novembra, izlaze na kongresne izbore koji će odlučiti da li će predsednik Donald Tramp zadržati podršku većine u oba doma Kongresa tokom poslednje dve godine svog mandata.
Velika ruska rafinerija nafte NORSI u gradu Kstovu, u Nižnjenovgorodskoj oblasti, našla se tokom noći između subote i nedelje na meti napada ukrajinskih bespilotnih letelica, nakon čega je izbio veliki požar.
Ruska vojska je tokom oktobra izvela šest napada na pet ukrajinskih centara za obradu podataka koji su, prema tvrdnjama Ministarstva odbrane Rusije, korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Jedna osoba je ubijena, a osam je ranjeno u masovnoj pucnjavi koja se dogodila u subotu uveče ispred stadiona „Legion fild“ u Birmingemu, u američkoj saveznoj državi Alabama, neposredno nakon univerzitetske utakmice američkog fudbala.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Učesnica "Elite 10" Miljana Kulić doživela je saobraćajnu nezgodu u trenutku dok je bila van rijalitija, a u kolima su se nalazili i njena majka Marija Kulić i sin Željko Kulić.
Sin Goce Božinovske i Zorana Šijana, Mirko Šijan, proslavio je rođendan u krugu najmilijih, a njegova supruga Bojana podelila je atmosferu iz porodičnog doma na društvenim mrežama.
Komentari