KRALJICA JE BILA TRUDNA KADA SU JE UBILI? 120 godina od Majskog prevrata i kraja dinastije Obrenović- Evo kako je zavera oficira promenila ugled Srbije!
Pre 120 godina, 1903. godine, 29. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno 11. juna, u Srbiji se dogodio "Majski prevrat", kraj dinastije Obrenović, i kako se ispostavilo, kraj jedne epohe u Srbiji.
Oficiri zaverenici ubili su tada u rano jutro u Beogradu, u tadašnjem dvoru, poznatom kao Stari konak, kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu.
Bio je to rezultat široke zavere grupe oficira i istaknutih političara, koji su se čvrsto opredelili da uklone kraljevski par za koji su bili uvereni da narušava ugled i budućnost Srbije.
Kralj Aleksandar na vlast je došao 1889. posle abdikacije oca, kralja Milana, ali su zemljom zbog maloletstva vladara upravljali namesnici. Preuzeo je vlast državnim udarom 1893. Zbog ženidbe 1900. dvorskom damom njegove majke kraljice Natalije, Dragom, sukobio se sa ocem i navukao na sebe opšte nezadovoljstvo.
Bio je to zapravo krvav državni udar kojim je uklonjena dinastija Obrenović, koja je vladala Srbijom tokom većeg dela 19. veka. Broj žrtava je bio mnogo veći, stradalo je više ministara, vojnih lica, kraljičina braća, i drugi.
Foto: printskrin/youtube
Glavne ličnosti vojnog dela zavereničke grupe bili su Dragutin Dimitrijević Apis, tada pešadijski poručnik i Antonije Antić konjički poručnik. U najranijem oficirskom zavereničkom jezgru, koje se okupilo leta 1900. godine, bili su i poručnik Milan Marinković i potporučnik Nikodije Popović, sa još trojicom drugova.
Antić je potom kontaktirao Đorđa Genčića, s kojim je bio u rodu, uglednog političara, bivšeg ministra, bliskog saradnika kralja Milana. Tako je potom okupljena grupa uticajnih političkih ličnosti, poslovnih ljudi (poput Nikole Hadži Tome) kao i visokih oficira poput potpukovnika Petra Mišića ili pukovnika Mašina.
Zaverenici su noću sa 10. na 11. jun (28. na 29. maj, po starom julijanskom kalendaru) prodrli u dvor, negde oko dva sata, namerni da uklone kraljevski par. Potraga je trajala do pred zoru. Po uklanjanju kralja i kraljice, na scenu je stupilo političko krilo zavere, tako da je brzo obrazovan novi kabinet i obelodanjeno da se na presto Srbije pozivaju Karađorđevići.
U noći ubistva, tela kraljice i kralja bila su kasapljena sabljama i bajonetima, a potom bačena sa terase u dvorište. Tokom austrougarske okupacije u Velikom ratu, bečki patolozi su otkopali ostatke Aleksandra i Drage koji su samo dan nakon atentata krišom sahranjeni u kripti stare crkve Svetog Marka. Austrijski patolozi su tada navodno među Draginim kostima pronašli ostatke fetusa i tako akcenat stavili na deo priče o njoj koji govori da je ipak bila trudna u vreme atentata.
Foto: printskrin/youtube
Prezren zbog ženidbe
Tragični kralj Aleksandar navukao je omrazu ženidbom sa Dragom, udovom inženjera Mašina, koja je bila više od deset godina starija od kralja.
Takav brak delovao je nepojmljivo u to vreme kada su se vladari obavezno venčavali iz vladarskih kuća. Draga jeste bila iz ugledne obrenovićevske kuće Lunjevica, ali je brak te vrste bio društveno nemoguć. Među građanstvom Srbije mišljenja su bila podeljena, bilo ih je koji su držali da se kraljeva volja i u tom domenu ima poštovati, ma kakvi bili standardi na evropskim dvorovima.
Ono međutim što je situaciju učinilo dodatno tragičnom bila je lažna trudnoća kraljice Drage, zbog čega je Srbija postala predmet ismevanja u štampi evropskih zemalja.
Konačni prelomni moment je verovatno bila smrt kralja Milana početkom 1901, u Beču, kada je postalo nesumnjivo da na kralja Aleksandra više niko ne može da presudno utiče, odnosno na dalji razvoj prilika u zemlji, a u prilog kuće Obrenović. Istina, kralj Milan je zapravo digao ruke od svega ranije, duboko razočaran venčanjem kralja Aleksandra i Drage leta 1900. Isto je učinila i kraljica Natalija koja se već dugo nalazila u Francuskoj.
Foto: printskrin/youtube
Isto tako, samovoljna i hirovita vladavina kralja Aleksandra i inače je proizvela brojne neprijatelje. Devetnaestovekovna Srbija uostalom sve vreme je bila podeljeno društvo u kom su postojale pristalice i jedne i druge dinastije.
Aleksandar je pritom vladao netaktično. Namesnike koji su upravljali zemljom do njegovog punoletstva uklonio je državnim udarom. Slične ustavne i političke prevrate ponovio je bar u tri navrata tokom kratkotrajne vladavine. Isto tako hirovito je menjao vlade, otpuštao političke protivnike ili ih slao na robiju (poput Đorđa Genčića, zato što se protivio napriličnom braku).
I u spoljnoj politici je stabilnu orjentaciju na Austrougarsku njegovog oca kralja Milana, zamenio pokušajem ulagivanja Rusiji. Da bi potom razočaran relativno brzo promenio stav.
Postoje ozbiljni nagoveštaji da je kralj Aleksandar nastojao, shvativši nemoguću situaciju u kojoj se našao, da prekine brak koji mu nije mogao doneti potomstvo. Sve je međutim bilo dockan.
Foto: printskrin/youtube
Nova epoha u istoriji
Prevrat 1903, je pokazalo se, bio ne samo kraj dinastije Obrenović nego zapravo i rađanje nove epohe u srpskoj istoriji. Novi kralj Petar Karađorđević bio je strogo ustavni vladar koji ničim nije izlazio iz okvira uzdržanog obavljanja vladarskih dužnosti. Ima otuda onih koji tvrde da je njegova vladavina bila period najstabilnije demokratije u Srbiji. Iako je sve vreme postojao problem sa hirovitim ponašanjem pojedinih oficira učesnika u prevratu 1903, to je uglavnom tačno. Isto tako, spoljna politika Srbije je posle smene dinastija preusmerena.
Krvavi prevrat u Srbiji pre 120 godina, stvorio je odmah niz ozbiljnih problema na međunarodnom planu. Britanija je prekinula diplomatske odnose. A i druge zemlje su se prema Srbiji potom držale vrlo uzdržano. Bile su potrebne godine da bi se to unekoliko promenilo. Odnosi sa Austrougarskom ostali su zapravo trajno narušeni.
Sama činjenica da su upravo oficiri koji su se zakleli na vernost kralju, bili počinioci takvog gnusnog zločina gotovo nikoga u evropskim metropolama nije ostavila ravnodušnim. Posebno je na dvorovima zavlada opšta konsternacija, užasavanje nad počinjenim.
U štampi Evrope dugo se pisalo na takve i slične teme, a nastali su nebrojeni feljtoni, kojekakve poluhoror price, začinjene mračnim i krvavim ilustracijama, petparački romani.
Biće potrebne decenije kako bi se slika o Srbiji promenila u pojedinim zemljama, a u svim kriznim potonjim situacijama po pravilu su potezani i argumenti koji su ušli u opticaj upravo posle tragičnog prevrata 1903. godine
Žiča je srpski srednjovekovni manastir iz prve polovine XIII veka, koji se nalazi u blizini Kraljeva. Podigao ju je prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava. Upravo tu krije se odgovor na jedno pitanje - zašto je Žiča baš crvene boje?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Žiča je srpski srednjovekovni manastir iz prve polovine XIII veka, koji se nalazi u blizini Kraljeva. Podigao ju je prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava. Upravo tu krije se odgovor na jedno pitanje - zašto je Žiča baš crvene boje?
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Predstavnice sindikata "Opstanak" u Apoteci Beograd navode da su ispunile skoro sve uslove koje su imale na sastanku sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Politički analitičar Uroš Piper ukazao je na tvit blokadera Ilije Srdanovića, gde ovaj ismeva otvaranje bolnice za palijativno zbrinjavanje pacijente u Batajnici gde je ranije bila kovid bolnica.
Predsednik SNS Miloš Vučević potpuno je ogolio blokadere i izjavio je da se na studentskoj listi nalaze članovi SNS koji se još uvek nisu iščlanili iz stranke
Milenko Jovanov odgovorio je Filipu Švarmu nakon teksta u nedeljniku "Vreme" o SNS-ovoj "crnoj kutiji", ocenjujući da autor nije osporio autentičnost prikazanih snimaka niti događaje sa njih, već je pokušao da celu priču prebaci na pitanje konteksta i na lični napad na njega.
Visoka funkcionerka Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić ocenila je da takozvana "Studentske lista" nastavlja da vređa inteligenciju građana Srbije.
Kapiten Crvenog tima u Exatlonu Nikola Lakić otkrio je da se performans koji je planirao da izvede pred očima Plavih nije dopao svim njegovim saigračima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:6.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan N. (27) zbog sumnje da je 16. septembra u hodniku zgrade u Požeškoj ulici pokušao da ubije D. K., nakon čega se osumnjičeni pred tužiocem branio potpunim ćutanjem, a nadležno tužilaštvo je predložilo da mu se odredi pritvor.
Bivša policajka Kristina K. (47) iz Sombora osuđena je prvostepeno danas u Višem sudu u tom mestu na šest godina zatvora, a njen bivši partner Predrag B. (38) iz Vrbasa na 19 godina i šest meseci zatvora. Kristina K. sumnjiči se da je učestvovala u ubistvu državljanina Slovenije Tomaža Kostelnika 2019. godine, a da je egzekutor bio Predrag B.
Policijski službenik Nikola Š. (24) i njegov prijatelj Nikola K. (24) nalaze se u teškom stanju i bore se za život u bolnici nakon što ih je podivljali, pijani muškarac izbo nožem u grudi u jednom poznatom lokalu dok su pokušavali da zaštite svoje drugarice od maltretiranja.
U planiranoj i sinhronizovanoj akciji Policijske uprave i Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru uhapšen je N. Š. (1991), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo trgovina ljudima.
Supruga odbeglog vođe "kavačkog klana" Radoja Zvicera, Tamara Zvicer, ako je sudeći po novim glasovnim porukama koje su navodno presretnute sa Skaj aplikacije, posle teškog ranjavanja njenog muža u Kijevu 27. maja 2020. sama je angažovala obezebeđenje naoružano do zuba da ga čuva u bolnici.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da će Evropska unija obezbediti Ukrajini dodatnih 3,3 milijarde evra za kupovinu raketa i dronova, kao i da je u toku priprema više zajedničkih odbrambenih projekata.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski neće raspisati izbore dok je na vlasti jer zna da bi time rizikovao poraz, tvrdi ruski filozof i politički analitičar Aleksandar Dugin.
Premijer Slovačke Robert Fico upozorio je danas na mogući sukob NATO sa Rusijom i rekao da ne želi da Slovačka bude uvučena u rat zbog Člana 5 Ugovora o Severnoatlanstkom savezu.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Memoari Čarlsa Spensera, brata pokojne princeze Dajane, pod nazivom "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" još nisu zvanično objavljeni, ali odlomci već izazivaju ozbiljne potrese u javnosti.
Iako ne postoji siguran način da to odmah potvrdite, postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da je vaš broj završio na listi blokiranih kontakata.
Početak jeseni idealan je za pripremu domaće zimnice. Među receptima koji se godinama prenose s kolena na koleno posebno mesto zauzima jednostavna kombinacija kupusa i šargarepe.
Jedna koza postala je potpuno viralna posle urnebesne reakcije. Naime, pas je zauzeo njeno mesto za odmor, a komentari na komičan snimak su se samo ređali.
Drvene kašike jedan su od najčešćih komada kuhinjskog pribora, a uz pravilno održavanje mogu trajati godinama. Ipak, način na koji ih održabate i čuvate može značajno uticati na njihovu dugovečnost. Za svakodnevno pranje dovoljni su topla voda i blag deterdžent.
Denser Ivan Gavrilović je u emisiji "Demanti" otvoreno govorio o kumu i kolegi Dr Igiju, nakon njegove šokantne izjave koju je izneo upravo u ovoj emisiji.
Na nastupima pevačice Katarine Grujić uvek je sjajna atmosfera, a sada je isplivao snimak sa jednog nastupa kada je gost uradio nesvakidašnji potez - zatražio je da se svi šampanjci iznesu ispred pevačice na binu.
Voditeljka Nikolina Pišek se prvi put oglasila posle krađe i na Instagramu objavila video optičarske radnje, a mnogi su njene objave protumačili da loš period ostavlja iza sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.