Urušenu crkvu Svetog Arhangela Gavrila u selu Dobrejance u zaseoku Crna Bara, u Poljanici kod Vranja, malobrojni meštani, ali i oni čije je poreklo odavde, rešili su da obnove.
Područje Poljanice obuhvata 22 planinska sela, od kojih su neka uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom.
Novica Cvetković kaže da crkva datira s kraja 18. veka, kada ovi krajevi još uvek nisu bili oslobođeni od Turaka.
Foto: S.T.
- Jedan od meštana Dobrejanca, koji ima preko 80 godina, pričao nam je da su u ovoj svetinji crkvenjaci bili njegov deda i pradeda, a njihovo pamćenjenje i priče su išle još decenijama unazad.
Priča se da je crkva iz 18. veka. Sagrađena je od drvene građe, kamena, slame i blata, ali je zub vremena učinio svoje.
Godinama je u ruševinama, mada se mnogi još uvek sećaju kako su kao deca ovde dolazili u portu na letnji sabor 26. jula.
Onda smo za parohijskog sveštenika dobili Dejana Škarića, koji je saznavši za crkvu i njeno stanje, obećao da će učiniti sve da animira javnost da se svetinja obnovi - priča Cvetković.
Foto: S.T.
Ubrzo nakon toga u Dobrejance je sveštenik Škarić došao sa Episkopom vranjskim Pahomijem, koji je dao blagoslov da se ova svetinja iz 18.veka obnovi.
Uskoro bi crkvu u Dobrejancu trebalo da poseti delegacija Eparhije vranjske i arhitekta, da bi uradili plan rekonstrukcije i svetinji vratili izgled od pre dva ipo veka.
Foto: S.T.
Za boljim životom u veće gradove i beli svet
Dobrejance je inače selo sa oko tridesetak stanovnika i uglavnom staračkim domaćinstvima. Masovan odlazak iz sela za boljim životom, u inostranstvo, Beograd, Vranje i veće gradove u Srbiji, gašenje ognjišta nakon smrti roditelja, dovelo je do toga da potomci zaborave na selo.
O nastanku sela malo se zna. Do dolaska Arnauta u ove krajeve, u Dobrejancu su živeli Srbi i neki Grk koji se kasnije poturčio.
Foto: S.T.
O tome da su selo osnovali Srbi govore ostaci, zidine, tri stare crkve. Kao veliko, raštrkano albansko selo, Dobrejance spominje putopisac Han 1861. godine.
Posle oslobođenja 1878. godine, selo je ponovo naseljeno Srbima
Više od deceniju traje borba sveštenstva i mostarskih Srba da obnove Sabornu crkvu Svete Trojice u Mostaru - simbol ovoga grada i simbol vremena kada je srpska zajednica bila temelj Mostara
U manastiru Kumanica, Božju pomoć osim pravoslavnih vernika, traže i muslimani. Čuven je po mnogim iscjeliteljskim čudima koja su se u njemu dogodila, zbog čega su ga ljudi nazvali – srpskim Ostrogom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od deceniju traje borba sveštenstva i mostarskih Srba da obnove Sabornu crkvu Svete Trojice u Mostaru - simbol ovoga grada i simbol vremena kada je srpska zajednica bila temelj Mostara
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se danas, u Beogradu, na platou ispred Doma Narodne Skupštine Republike Srbije održava prijavljeno javno okupljanje u organizaciji ‘’Pokreta za narod državu’’.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Ruski udari po ukrajinskoj gorivnoj infrastrukturi počeli su da izbacuju iz funkcije čitave mreže benzinskih pumpi, a u pojedinim gradovima više nije ostala nijedna stanica za gorivo.
U Nemačkoj je danas zabeležena najviša dnevna temperatura svih vremena od 41,5 stepeni Celzijusa, u Drevicu, u pokrajini Saksonija-Anhalt u centralnom delu zemlje.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Beli hleb često je na lošem glasu kada je reč o zdravoj ishrani, ali stručnjaci tvrde da jednostavna promena u načinu pripreme može da utiče na to kako ga organizam vari.
Košarkaš Jan Veseli priredio je gala proslavu povodom odlaska u penziju, a goste je zabavljala pevačica Aleksandra Dabić, koja je ekskluzivno za Informer otkrila detalje ovog događaja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.