Do danas je mnogima ostala najveća misterija kolika je zapravo razlika u godinama između kraljice Drage Mašin i kralja Aleksandra Obrenovića.
Razlika u godinama između kraljice Drage i kralja Aleksandra, kao i činjenica da je poslednji Obrenović na čelu Srbije oženio ženu stariju od sebe, pa još i udovicu, i danas se pominje kao jedan od mnogih razloga Majskog prevrata i njihovog ubistva.
Ipak, kolika je ta razlika u godinama TAČNO iznosila – devet, deset, dvanaest, četrnaest godina?! Na to pitanje zapravo nije tako jednostavno odgovoriti…
Nagađanja o godini rođenja kraljice Drage i pitanje koliko je ona TAČNO bila starija od kralja Aleksandra Obrenovića potiču još iz vremena njihovog venčanja i dovela su i do nepoverenja u zvanična dokumenta, što je preneto u istoriografiju, pa i danas unosi zabunu kod javnosti.
Dr Ana Stolić sa Istorijskog instituta, magistrirala je 1996. godine sa temom “Kraljica Draga”. U delu “Kraljica Draga” (Udruženje za srpsku povesnicu, Beograd, 2000) ona piše: “Činjenica da se tačnom podatku o datumu kraljičinog rođenja, objavljenom u ’’Državnom kalendaru Kraljevine Srbije’’ za 1901. godinu nije verovalo, govori dosta o odnosu savremenika prema kraljevoj ženidbi”.
Foto: printskrin/youtube
Bila je starija 12 godina
U delu literature kod nas je zastupljen podatak da je Draga bila starija 12 godina od kralja. Najranija godina rođenja koja se u literaturi može naći je 1862, a najkasnija 1868.
U napomeni dr Stolić navodi primere ovih neslaganja: V. Petrović (Dragijada) ili Ž. Živanović (Politička istorija Srbije, IV) navode 1865. godinu kao godinu rođenja, S. Jovanović se poziva na izvod iz Uprave fondova, ali ipak tvrdi da je Draga rođena 1864. godine, a isti podatak nalazimo i kod V. Ćorovića kao i D. Đorđevića u Istoriji srpskog naroda VI-1. Vasa Kazimirović navodi u delu “Nikola Pašić”, 1862. godinu kao godinu rođenja (što bi značilo da je od kralja Aleksandra Draga bila starija čak 14 godina), da bi u delu “Crna ruka” naveo da je razlika ipak 12 godina...
Zvanična dokumenta govore da je Draga rođena 1866. godine i da je prema tome 10 godina bila starija od kralja Aleksandra.
Istorijski arhiv Beograda čuva dokument IAB-1187-K7 PFO 19, iz kog se vidi da je Draga 20. jula 1886. godine radi regulisanja udovičke penzije “Upravi fondova” priložila izvod koji pokazuje da je rođena 1866. godine i da je u trenutku udaje za Svetozara Mašina 1883. imala 17 godina.
I u zvaničnom Državnom kalendaru Kraljevine Srbije za godinu 1901, stoji da je Draga rođena 1866. godine.
Pored već pomenute biografije “Kraljica Draga” dr Ane Stolić, 1866. kao godina rođenja kraljice Drage navodi se u još nekim delima.
Foto: printskrin/youtube
“Draga je rođena 23. septembra 1866. godine u Gornjem Milanovcu u istaknutoj porodici Lunjevica“, piše dr Radoš Ljušić u delu “Ljubavi srpskih vladara i političara” i kasnije nastavlja: “Deset godina mlađi kralj Aleksandar bliže se upoznao sa Dragom u Bijaricu…”
Radoš Ljušić i Andrija Veselinović i u „Rodoslovima srpskih dinastija“ navode isti podatak, a nalazimo ga i u mnogo starijem izdanju poznate “Male enciklopedije Prosvete”, III izdanje iz 1978, “Draga Obrenović (1866-1903)”.
U svojim radovima i dr Suzana Rajić, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu, navodi podatak da je Draga rođena 1866. godine. Na spomeniku kraljici Dragi u Gornjem Milanovcu takođe stoji isti podatak. Primera ima još…
Ukoliko bacimo pogled na školske udžbenike koje su pisali takođe ugledni istoričari videćemo da se i tu navode različiti podaci ili se podatak o tačnoj razlici u godinama uopšte ne navodi.
Dakle, očigledno je da postoje različita mišljenja i neslaganja u literaturi, ali ukoliko verujemo zvaničnim dokumentima i stručnjacima koji se bave srpskim dinastijama, Draga je bila 10 godina starija od kralja Aleksandra Obrenovića.
Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Stav Nikole Tesle prema zdravlju i bolesti iz današnje perspektive zvuči kao da je bio ”čudotvorac” koji je razumeo da bol ima fizičku, psihičku i emocionalnu komponentu u sebi.
Tog 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne, a njegov lik i delo izazivaju brojne polemike i kontroverze. Nešto od onoga što je general govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano.
U selu Račak na Kosovu i Metohiji, opština Štimlje, pre 25 godina, 15. januara 1999. dogodio se oružani sukob srpske policije i pripadnika albanskih terorističkih formacija, takozvane OVK.
Na današnji dan 1909. godine rođen je jedan od najpoznatijih srpskih fizičara Pavle Savić koji je u istoriji ostao upamćen kao "kamen temeljac" Nuklearnog instituta Vinča.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine (MZŽS) danas je brzo reagovala po prijavama građana na kršenje propisa i nesavesno ponašanje odgovornih u opštinama Žabalj i Prijepolje koje su dostavljene preko portala "Ko si bre ti?", koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Lažno istraživanje CRTE, po kome blokaderi imaju skore deset odsto prednosti među opredeljenim biračima u odnosu na Srpsku naprednu stranku (44,9% - 35,7%) bilo je povod da se oglasi i blokader sa dna kace, novinar tajkunskog niskotiražnog lista Danas i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Aleksej Kišjuhas.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Blokaderi koji su blokirali raskrsnicu ulica Svetozara Miletića i Ive Lole Ribara u piku svog protesta nisu mogli da izbroje više od 50 svojih blokaderskih pristalica.
Nakon što je Savet UB usvojio logične i preko potrebne izmene Statuta kojima se uvode poštena pravila za izbor rektora, blokaderski mediji su odmah pokrenuli prljavu kampanju. U svom prepoznatljivom ludilu i paranoji, dežurni lažovi su otišli toliko daleko da su za sopstveni poraz optužili Informer.
Policija u Prizrenu uhapsila je osobu koja je došla do podataka bankovnih kartica uglavnom američkih državljana i koristila ih na internet platformama, saopštila je direkcija policije u Prištini.
Beogradska policija uhapsila je Natašu M. (47) zbog sumnje da je u porodičnom stanu u naselju Vojvoda Vlahović mortus pijana pretukla majku Milevu (69), vukla je za kosu i pretila da će je ubiti, a onda na nju nahuškala svog "francuskog buldoga".
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Američki Stejt department danas je označio meksički kartel Huarez i grupu Los Viagras kao strane terorističke organizacije i kao posebno označene globalne teroriste.
Iranski šef diplomatije Abas Arakči optužio je SAD da vazdušnim udarima na vitalnu infrastrukturu Irana i pretnjama novim napadima planiraju teške zločine.
Epl je godinama imao drugačiji pristup od Android proizvođača i nije se upuštao u trku za što većim kapacitetom baterije. Međutim, dolazak Ajfona 18 serije mogao bi da označi veliki preokret, jer se očekuje da će AEpl napraviti značajne promene i ozbiljnije odgovoriti na konkurenciju kada je u pitanju trajanje baterije.
Iako su savremene drogerije prepune različitih preparata koji obećavaju jaču, gušću i zdraviju kosu, mnogi ljudi i dalje veruju tradicionalnim kućnim receptima. Među najpoznatijim takvim metodama nalazi se utrljavanje male količine domaće rakije u vlasište,
Iako važe za jedno od najlakših povrća za uzgoj, tikvicama je nekada potreban mali podsticaj kako bi davale plodove sve do jeseni. Tajna iskusnih baštovana krije se u jednom jednostavnom koraku pre same sadnje malčiranju zemljišta.
Milan Milošević je u emisiji "Demanti" šokirao voditeljku kada je izjavio da je na paparaco fotkanju vukao "pimpek" voditelja i rijaliti učesnika Filipa Đukića jer se skupio od hladnoće!
U novoj epizodi naše emisije "Demanti" koja se emituje svakog četvrtka u 20h na YouTube kanalu "Informer Portal", Milan Milošević je pred našom voditeljkom Milicom Stanimirović konačno stavio tačku na sve spekulacije o svom životu i zaradi, ali i otkrio na koji način se skućio.
Pevačica Jana Todorović svojevremeno je, u jeku pandemije koronavirusa, odlučila da se upusti u privatni biznis, ali se ta priča završila brže nego što je počela - za svega dve nedelje.
Nakon nezapamćenog interesovanja publike za predstojeća dva koncerta na Tašmajdanu, Milanče Radosavljević insistirao je da se pronađe način da što veći broj ljudi dobije priliku da prisustvuje ovim jedinstvenim večerima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.