Kobna greška? Odbili stvaranje Velike Srbije, a onda napravili Jugoslaviju! Sudbonosni momenat odredio tok istorije naše zemlje!
Podeli vest
Tri sile Antante, Velika Britanija, Francuska i Rusija, sastale su se u Londonu sa Italijom da bi se dogovorile o uslovima za stupanje te zemlje u rat na strani Antante, ali i ugovor, koji definiše teritorije koje treba da pripadnu Srbiji i Crnoj Gori.
Dana 26. aprila 1915. potpisan je ugovor, tokom Prvog svetskog rata, koji definiše teritorije koje treba da pripadnu Srbiji i Crnoj Gori. Zajedno sa delom obale, koji je već pripadao Crnoj Gori, Srbiji i Crnoj Gori je bila namenjena obala od reke Krke do reke Drim, uključujući Split i Dubrovnik, kao i ostrva Brač, Veliki i Mali Drvenik, Ciovo, Šolta, Jakljan i Koločep.
“Pesnik bola i ponosa” Milutin Bojić živeo je samo 25 godina. Njegovo slabo telo nije izdržalo napore i patnje koje je donelo povlačenje preko Albanije i ratni napori i od njih se nikada nije oporavio. Ipak, zbog onoga čemu je prisustvovao, zbog onoga što je video, zapisao i pretvorio u stihove, živeće večno.
Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, preminuo je na današnji dan pre 44 godine. Tog danas na teritoriji SFRJ zavladao je muk, a milioni građana su plakali.
04.05.2024
13:45
Severna Dalmacija, od Krke do Privlake, treba da pripadne Italiji, dok hrvatsko primorje, od Privlake do Istre, kao i ostrva Krk i Rab, ostaju Austrougarskoj, odnosno Hrvatskoj. Sva ostala ostrva, Istru i dobar deo današnje Slovenije dobija Italija.
Osim toga se Srbiji dodeljuju Bosna i Hercegovina, Srem, Bačka i Slavonija. Načelno je odlučeno, ali ne i tačnije definisano, da delove Albanije dobiju Srbija, Crna Gora i Grčka. Italija je bila protiv toga da se Srbija informiše o donetim odlukama, ali se saveznici nisu s tim složili i u zvaničnoj noti Srbiji su 4. avgusta 1915. potvrdili teritorijalno proširenje Srbije i Crne Gore.
Kurt Josef Valdhajm je bio generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1972. do 1981, a kad se kandidovao za tu funkciju na izborima 1986., njegovo učešće u nacističkim zločinima u Vermahtu nacističke Nemačke tokom Drugog svetskog rata, izazvalo su međunarodnu kontroverzu.
Tog 15. aprila 1912. godine, na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD, na ledeni breg u severnom Atlantiku, velikom brzinom, naleteo je tada najveći i najluksuzniji putnički brod - Titanik. "Nepotopivi", kakvim je smatran, potonuo je za samo dva časa i 20 minuta. Od 2.224 putnika i člana posade, poginulo je 1.523 ljudi.
15.04.2024
23:00
Po završetku rata je došlo do revizije ovog ugovora. Američki predsednik Vilson je insistirao na etničkom principu kod povlačenja novih granica. Pogođena je bila isključivo Italija, koja nije dobila deo obećanih teritorija. Kao kompenzacija su joj obećani deo nemačkih kolonija u Africi i kontrola nad Albanijom.
Glavni dobitnik je bila Srbija ili, tačnije rečeno, Srbija je mogla da bude veliki dobitnik da je prihvatila londonsku varijantu plus deo Banata i dalmatinska ostrva, koja su prvobitno bila ponuđena Italiji. Na nesreću Srbije i Srba u celini Aleksandar Karađorđević i vlada Nikole Pašića to nisu prihvatili, već su insistirali na zajedničkoj državi sa Hrvatima i Slovencima. Ima istoričara koji tvrde da su saveznici prisilili Srbiju na to ujedinjenje. To ne odgovara istini, čak naprotiv: Saveznici, a posebno Vilson su hteli da sačuvaju (mada umanjenu) Austrougarsku kao protivtežu Nemačkoj i boljševizmu, pa su vršili pritisak na Pašića i Aleksandra da se zadovolje Velikom Srbijom.
Pašić, koji je bio opsednut idejom jedne zajedničke države južnih Slovena, uspeo je da za to pridobije i mladog regenta Aleksandra, koji u početku nije shvatio suštinsku razliku između Velike Srbije i zajedničke države sa katoličkim Hrvatima i Slovencima, videći u tome samo proširenje svoje države. Posle ujedinjenja je brzo shvatio tu razliku, pa je u leto 1928. čak nameravao da povuče srpske trupe iza linije Londonskog ugovora i „amputira“ Hrvatsku.
Od te ideje je nažalost odustao iz razloga za čiji je opis potrebna opširnija analiza. On lično je tu odluku platio šest godina kasnije sopstvenim životom, a srpski narod ogromnim ljudskim i teritorijalnim žrtvama za vreme Drugog svetskog rata i kasnije.
Glavni saveznik Pašića u ostvarenju ideje jedne zajedničke države južnih Slovena su bili francuski masoni, koji su po svaku cenu hteli da razbiju habzburšku monarhiju videći u njoj samo jednu neman rimskog katolicizma, svog najvećeg protivnika. Njihov uticaj na zapadne saveznike, kao i delovanje slovenačkih i hrvatskih masona u nacionalnim savetima su bili odlučujući faktor u ostvarenju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Da Srbija nije prihvatila stvaranje Jugoslavije, Slovenci bi bili podeljeni između Italije i Austrougarske odnosno Austrije i s vremenom asimilirani. Pojam „država Slovenija“ bi ostao nepoznat. Hrvatska bi ostala u svojim istorijskim granicama kao provincija u okviru Austrougarske, odnosno Mađarske, naravno bez Slavonije, Dalmacije i Istre.
"Zahvalili" su se Srbiji na tome na najužasnije načine. Slovenci su nahuškali Šiptare na Kosovu i Metohiji da traže status republike i među prvima priznali tzv. „državu“ Kosovo. Hrvati su uzurpirali Slavoniju i Dalmaciju, a većinu Srba, koji su preživeli njihov holokaust za vreme Drugog svetskog rata, poterali iz Hrvatske, a sada nas još i tuže zbog genocida, to se zove cinizam na kvadrat!
To, naravno, nije bila nikakva prepreka da ih EU primi kao punopravne članove, dok Srbija ispunjava sve, pa i ponižavajuće, zahteve da bi dobila status „kandidata“. EU je prvenstveno udruženje katoličko-protestanskih evropskih država. Izuzeci potvrđuju pravilo. Grčka je svojevremeno primljena iz strategijskih razloga kao NATO član. Bugarska i Rumunija su primljeni pod američkim pritiskom u paketu sa NATO članstvom da bi se zatvorio NATO zid prema Rusiji. Srbija nema taj strateški značaj, jer se nalazi iza tog zida.
Na kraju jedan interesantan aspekt: Odluka Hrvata i Slovenaca da napuste Habzburšku monarhiju i da se pripoje Srbiji je izazvala lančanu reakciju, koja je dovela do konačnog raspada te monarhije. To ipak nije smetalo Austriji da uvek bude na strani Hrvata i Slovenaca protiv Srba. Očigledno se gresi braće po veri zaboravljaju, a krivica prebacuje isključivo na one druge.
O sve većoj eskalaciji terora nad Srbima na Kosmetu koje sprovodi lažni premijer Aljbin Kurti, ali i o naporima Zapada da izazove rat na Balkanu, govorili su bivši pilot Boriša Mandić, Ana Đorđević borac za ljudska prava Srba na KiM, Karlo Dulović, bivši obaveštajac, Lazar Stević, novinar.
10.09.2024
19:28
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
“Pesnik bola i ponosa” Milutin Bojić živeo je samo 25 godina. Njegovo slabo telo nije izdržalo napore i patnje koje je donelo povlačenje preko Albanije i ratni napori i od njih se nikada nije oporavio. Ipak, zbog onoga čemu je prisustvovao, zbog onoga što je video, zapisao i pretvorio u stihove, živeće večno.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je u novoj emisiji "Bez garda" na Informer TV, koju vodi poznata voditeljka Ivana Vučićević. Takođe, emisiju možete pogledati i na televiziji Studio B.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Žablju da Srbija trenutno nema bližeg i većeg saveznika od Mađarske i poručio je da će se, dok god se bude bavio politikom, truditi da dobre odnose dva naroda ništa ne pokvari.
Dopisnica Informera iz Čačka Dragana Ćendić ponovo se našla na udaru hejtera koji očigledno ne mogu da joj oproste izveštavanje tokom propalog protesta opozicije i lažnih ekologa u Preljini.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić i direktor Odbora za spoljne poslove američkog Senata Demijan Marfi potvrdili su danas u razgovoru u Beogradu spremnost za unapređenje saradnje kroz dijalog i aktivnosti koje vode ka dugoročnom razvoju odnosa između dve zemlje.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Muškarac sa inicijalima D.P. (62) koji je danas pucao i ranio ženu i sina na Bežanijskoj kosi i ranije je pravio probleme i ima dosije u policiji, nezvanično saznaje Informer.
Porodica ubijenih Milanke i Jovana Madžgalja tvrdi da je Alija, osumnjičeni za njihovo ubistvo, već dobro bio upoznat sa terenom pre zločina jer je danima pre tragedije boravio u šumi u blizini njihove kuće. Meštani sela kažu da su tih dana više puta zvali policiju i prijavljivali da čovek sa puškom šeta po selu, ali da reakcije nije bilo sve do dana ubistva.
Bijelo Polje i dalje je u šoku nakon ubistva dvoje starijih meštana iz sela Sokolac, Milanke i Jovana Madžgalja, dok opasni ubica Alija Balijagić još uvek nije pronađen. Četvrti dan potrage za njim je u toku, a strah među lokalnim stanovništvom raste zbog njegove kriminalne prošlosti i mogućnosti da ponovo učini neki zločin.
Predsednik fudbalskog kluba Napredak iz Kruševca Miloš Nenezić žestoko je udario po svojim igračima i stručnom štabu posle poraza od TSC u 13. kolu Superlige Srbije.
Rezultatska katastrofa fudbalera Rome i poraz od Fiorentine od 5:1 u devetom kolu italijanske Serije A, izazvala je veliko zadovoljstvo među navijačima, ali i u samoj ekipi.
Tužilac Filadelfije podneo je tužbu kojom nastoji da spreči Politički akcioni komitet (PAC) koji kontroliše milijarder Ilon Mask da dodeli nagrade od milion dolara biračima u onim američkim državama koje mogu da odluče o ishodu predsedničkih izbora, preneli su danas američki mediji.
Pripadnici opozicije započeli su večeras proteste ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju povodom nedavno održanih parlamentarnih izbora u Gruziji na kojima je pobedila vladajuća partija Gruzijski san.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je izjave Zapada o saradnji Rusije i Severne Koreje „pokušajem da se retroaktivno“ opravda slanje zapadnog vojnog osoblja u Ukrajinu, u kojoj su oni tamo već duže vreme.
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Kuhinjska krpa je neizostavan deo svake kuhinje, koristimo je za sušenje posuđa, brisanje radnih površina i ruku. Ipak, često se pravi greška stavljanjem krpe na vrata pećnice, što može dovesti do cvetanja bakterija.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.