Maturanti će 23. 24. i 25. juna imati priliku da polažu završni ispit za upis u srednje škole, a prema poslednjim statistikama poznato je koji smerovi u školama su najtraženiji, a koji zahtevaju određene kriterijume za upis.
Potpredsednik Sindikata prosvetnih radnika Srbije Milorad Antić ističe da će veštačka inteligencija zameniti mnoga radna mesta i da upravo ta činjenica utiče na zainteresovanost mladih.
- U bliskoj budućnosti će se izgubiti radna mesta u poštama, bankama, kasiri više neće imati posla, sve će biti automatizovano. To polako već počinje da se primenjuje a kako živimo u digitalnom dobu, kroz nekoliko godina sve te administrativne poslove će raditi roboti umesto ljudi. Zato savetujem da se ekonomski stručnjaci - finansijski, računarski, ekonomski tehničari preorijentišu na preduzetništvo jer će to biti dominatno. To su na primer, poslovi formiranja biznis planova u privredi, poljoprivredi.. - savetuje naš sagovornik.
Kako otkriva, ono što može jako loše da utiče na našu zemlju jeste i pad interesovanja mladih za zanate i poljoprivredu.
- Iako je na tržištu ogromna potražnja za zanatlijama i poljoprivrednicima, to su i dalje zanimanja koje mladi izbegavaju te je samim tim za njih potrebno i najmanje poena. Tako je, na primer, u Leskovcu prošle godine, za pekara bilo potrebno 37,78 bodova, a za poljoprivrednog tehničara 51,76 bodova - kaže Antić.
Antić: Moramo da podstičemo zanate
Stručnjak koji je sproveo ovo istraživanje kaže da moramo da podstičemo mlade da se bave i zanatima, jer će to i njima biti isplativo, ali i državi.
- Medicinska i zdravstvena struka je neophodna za svaku zemlju i mladi treba da upisuju te škole, ali takođe su nam preko potrebni majstori i tehničari jer ako imamo njih, ako imamo dosta zanatlija i poljoprivrednika, naša zemlja će imati i dobru privredu. U svetu će se tražiti preko 300.000 takvih radnika. Bilo bi dobro da se svi uključe, i Ministarstvo i škole i ljudi, da se više podstiču zanati, da škole nude stipendije đacima, da se nude bolji uslovi rada, da se to dobro marketinški isprati, kako bi se poboljšala situacija - zaključuje.
Međutim, mladi nisu svesni da će ovi poslovi vremenom donositi sve više para baš jer nema ko da ih radi.
- Ponuda određuje potražnju, samim tim ako nemamo dovoljno radnika - cene njihovih usluga će biti sve veće. Nama je potrebno više električara, keramičara, tesara, krojača... Treba razmišljati o budućnosti a ona se sigurno vidi u poljoprivredi i zanatima, jer je i sada veoma teško naći kadar koji će se baviti ovim poslovima - ističe stručnjak.
Medicinske škole
Medicinske škole su uvek bile akutelne među mladima, a pored toga veoma su perspektivne kao smer, međutim kada su u pitanju ove humane nauke, potrebno je i odvojiti dovoljno vremena za pripremu istih i uspešan položen završni ispit.
Broj potrebnih bodova za upis po smerovima:
Mecinska sestra - vaspitač Beograd 78,88; Zemun 79,81,
Medicinska sestra – tehničar Beograd 84,40, Zemun 76,29, Zvezdara 78,12, Ćuprija 85,18, Кragujevac 88,48, Šabac 79,88, Novi Pazar 91,60, Leskovac 89,65,
Кozmetičar: Zemun 76,20, FFŠ 79,31,
Farmaceutski tehniučar: Beograd 81,39, FFŠ 86,72,
Zubni tehničar: Leskovac 86,85.
Ako se pogleda interesovanje i plan upisa od 2012. do 2023. godine vidimo da je on samo 6 odsto (šk. 2012/13. god. 25346, a 2022/23. god. 23914).
Foto: Shutterstock
Medicinska sestra
Elektrotehničke škole
Kada govorimo o elektrotehničkim školama, one su u potpunosti okrenute najvišem stepenu kvaliteta nastave, a njihov plan i program je usklađen prema viokim standardima kvaliteta obrazovanja u sferi elektrotehnike.
Elektotehničar računara Beograd - Stari grad 85,63, Beograd - Palilula 74,67, Zemun 70,44, Кragujevac 83,15, Jagodina 64,13, Кikinda 56,09,
Tehničar informacionih tehnologija Beograd, Stari grad 92,75, Beograd Palilula 80,32, Zemun 73,11, Кragujevac 92,5, Jagodina 75, 22, Majdanpek 50,07, Kikinda 77, 79, Subotica 82,81,Aranđelovac 78,26,
Tehničar za administriranje računarskih mreža Beograd 88,44, Zemun 72,10, Kragujevac 86,86.
Sagledavši stanje u velikim gradovima je potreban veliki broj bodova za upis na smerove u elektrotehničkim školama. U manjim sredinama je potreban mali broj bodova.
Takođe, ako se pogleda broj upisanih učenika jedini rast beleži smer elektrotehnika koja je 2012/13. imala upisano 26500 učenika, a 2022/23. 28933 učenika, šro je povećanje od 9 odsto.
Poljoprivredne škole
Najveći pad upisa je u poloprivrednim školama, što predstavlja ozbiljan problem održivosti domaće poljoprivrede i sela.
Poljoprivredne škole: 2012/13. god. je broj upisanih učenika bio 17014, a 2022/23. god. je broj upisanih učenika bio 9740, što je smanjenje upisa za 43 odsto.
Zanimanja su raznolika, ali je interes veoma nizak: mesar, pekar, pa i rukovalac poljoprivredne tehnike, cvećar, vrtlar, operater prehrambenih industrija.
Tako je, na primer, u Leskovcu prethodne školske godine, za obrazovni profil: pekar bilo potrebno 37,78 bodova, za obrazovni profil: mesar 47,69.
I druga pomenuta zanimanja imala su minimalan broj bodova za upis, ali nije bilo zainteresovanih đaka, osim za poljoprivrednog tehničara (npr. Poljoprivredna škola u Prokuplju za zanimanje poljoprivredni tehničar bilo je potrebno 51,76 bodova, a za veterinarskog tehničara 50,87; u Pančevu: za veterinarskog tehničara 50,83, a za poljoprivrednog tehničara 50,80 bodova; u Leskovcu: veterinarski tehničar 54,15).
Foto: Shutterstock
Poljoprivreda
Tekstil i kožarstvo
Tekstilne i kožarske škole: 2012/13. god. je broj upisanih učenika bio 4105, a 2022/23. god. je broj upisanih učenika bio 2499, što je smanjenje upisa za 40 odsto. Кao što je poznato, retko ko od učenika želi da upiše za obućara. Par učenika je zainteresovano za ovo zanimanje. Za obrazovni profil obućar minimalan broj bodova za upis bio je 49,09, za galanteristu kože 42,66.
Кao što sami možemo da izvedemo zaključak da će se zanimanja kožarske struke vrlo brzo ugasiti ako se ne preduzmu hitne i adekvatne mere.
U tekstilnim školama, možemo reći da je broj učenika zadovoljavajući i da se deca upisuju. Broj učenika u odeljenju od 20 do 28. Primer: broj bodova za modnog krojača je 51,94 što je za trogodišnje školovanje jako visok broj bodova potrebnih za upis.
U Leskovcu za modnog krojača je bilo potrebno 39,66, a za mehaničara tekstilnih mašina 44,39. U Novom Pazaru Škola za dizajn tekstila i kože za obrazovne profile modni krojač, galanterista kože, obućar i konfekcijski šivač se upisuju đaci u nedovoljnom broju.
U Srbiji postoji 32 škole koje izučavaju zanimanja iz oblasti kožarstva i tekstila. Najčešće stručne škole imaju po jedno ili dva odeljenja ovih struka.
Trgovina i turizam
Trgovačke i turističke škole: 2012/13. god. je broj upisanih učenika bio 24864, a 2022/23. god. je broj upisanih učenika bio 17110, što je smanjenje upisa za oko 32 odsto.
U Beogradu: turistički tehničar 75,33 do 76,97, hotelijersko - restoraterski tehničar 73,48. Trogodišnja zanimanja kao što su: kuvar 69,44, poslastičar 66,78, konobar 65,88.
U drugoj školi na Novom Beogradu za četvorogodišnja zanimanja: turistički tehničar 76,97, hotelijersko - restoraterski tehničar 75,29, kulinarski tehničar 73,91. Trogodišnja: konobar 64,48; kuvar 70,02.
U manjim sredinama se malo drugačije učenici rangiraju, jer je potreban manji broj bodova za upis i manji broj učenika konkuriše. Aranđelovac: hotelijersko - restoraterski tehničar 60,48; kulinarski tehničar 62,15; konobar 48,66; poslastičar 54,42. Vrnjačka banja: kuvar 49,32; konobar 37,87.
U manjim gradovima zanimanje konobar, kuvar i poslastičar nije toliko traženo kao u Beogradu ili drugim velikim gradovima, pa je razlika u bodovima potrebnih za upis i više od 25 bodova. Postoje i poteškoće u popunjavanju odeljenja koja broje znatno manje od 28 učenika.
Foto: beta/shutterstock
Turizam u Srbiji
Ekonomija i pravo
Ekonomske i pravne škole: 2012/13. godine je broj upisanih učenika bio 39532, a 2022/23. god. je broj upisanih učenika bio 28113, što je smanjenje upisa za oko 29 odsto.
U Beogradu:
Prva ekonomska: ekonomski tehničar 82,18; finansijsko - računovodstveni tehničar 85,86.
Bor: finansijsko - računovodstveni tehničar 54,82.
Senta: finansijsko - računovodstveni tehničar 60,83; komercijalista 54,12. U Beogradu za pravnog tehničara potrebno je 78,64 boda.
Zainteresovanost za ekonomsko-pravne struke biće sve više u opadanju zbog automatizacije, digitalizacije sistema i savremenih uređaja pri radu. Treba se orijentisati na praksu u realnim sredinama i specijalizovanim IT smerovima (vođenje računovodstva i knjigovodsta putem računara), potencirati preduzetnička zanimanja.
Građevinarstvo i geodezija
Ako se pogleda interesovanje i plan upisa od 2012. do 2023. godine vidimo da je došlo do smanjenja upisa od 19 odsto (šk. 2012/13. god. 74888, a 2022/23. god. 6085). Ovakva statistika nije u skladu sa interesima i stvarnim stanjem u ovoj oblasti.
Srbija oskudeva i u zidarima, a građevinske škole su nam prazne iako se u Srbiji gradi više nego ikada. Zato smo prinuđeni da radnu snagu u građevinarstvu uvozimo iz Kine, Turske i drugih zemalja.
Gimnazije
Od 110 gimanzija na teritoriji Republike Srbije, Boegrad, Novi Sad, Kragujevac, Niš su izuzetno tražene, veliki broj učenika konkuriše i svaki učenik se bori za mesto više – kako na prirodnom tako i na društvenom smeru.
Na primer, Novi Sad za "Jovan Jovanović Zmaj" upis na prirodno - matematički smer je potrebno 97,20 bodova; gimnazija "Svetozar Marković" za opšti smer 91,37; gimnazija "Isidora Sekulić" prirodno-matematički 93,70, društveno-jezički smer 92,00; gimnazija "Laza Кostić" za opšti tip: 86,59, prirodno-matematički smer 89,87 i društveno-jezički smer 88,71.
U Beogradu je prema podacima sa prošlogodišnjeg upisa na prirodno matematički smer Devete gimnazije minimalan broj bodova je bio 94,50. Time je ova gimnazija bila najtraženija i najteža za upis u prestonici, dok je za upis na društveno-jezički smer bilo potrebno 93,20.
Treća beogradska gimnazija – prirodno-matematički smer 94,35, na društveno-jezički smer 91,16.
Deseta beogradska gimnazija je treća po redu: za opšti smer je bilo potrebno minimum 93,90 boda.
Peta beogradska gimnazija za prirodno-matematički smer 92,95, a za društveno-jezički smer 90,91.
Niš ima četiri gimnazije. Niška Gimnazija "Bora Stanković": za prirodno matematički smer 92,64, a za društveno-jezički smer 89,46; Gimnazija "9. maj" za opšti tip 83,94. Gimnazija "Svetozar Marković" za prirodno-matematički smer 90,85, a za društveno-jezički smer 87,96. Prva niška gimnazija "Stevan Sremac" za prirodno-matematički smer 92,50, a za društveno-jezički smer 90,39.
Kragujevac: Prva kragujevačka gimnazija: za prirodno matematički smer 90,38, a za društveno-jezički smer 86,17; Druga kragujevačka gimnazija: za prirodno-matematički smer 72,52; a za društveno jezički smer 83,52; opšti smer 73,46.
U manjim gradovima broj upisnih bodova je jedva 50, čak se ni ne popune odeljenja, ostaju poluprazna. Gimnazija u Zaječaru: za prirodno-matematički smer 60,34; a za društveno jezički smer 50,11.
Кnjaževačka gimnazija: opšti tip 50,24. Jagodina: Gimnazija "Svetozar Marković" za prirodno-matematički smer 62,30; a za društveno-jezički smer 52,76.
U većim gradovima gimnazije imaju digi tradiciju i ugled. Pa privlače đake i iz drugih mesta što dodatno podiše broj bodova potrebnih za upis.
U manjim sredinama je manje interesovanje za gimnazije, te učenici biraju srednje stručne škole jer imaju mogućnost za zaposlenje i prolaz prilkom upisa na faklutete ili strukovne studije. Nema puno konkurencije u manjim mestima, veća je konkurencija u medicinskim, elektrotehničkim, ekonomsko-pravnim i ugostiteljsko-turističkoim školama.
Foto: Shutterstock
Učenici
Mašinstvo i obrada metala
Kada je u pitanju mašinstvo i obrada metala 2012/13. godine je broj upisanih učenika bio 26422, a 2022/23. godine je broj upisanih učenika bio 19.936, što je smanjenje upisa za oko 25 odsto.
Po pitanju tehničkih zanimanja TŠ "Novi Beograd" za smer mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje 62,72; tehničar grejanje i klimatizacije 63,32.
"Tehnoart" škola za mašinstvo i umetničke zanate: mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje 54,52; tehničar za kompjutersko upravljanje (CNC) mašina 53,02.
Kragujevac: Srednja škola "Кnez Aleksandar Karađorđević" smer mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje 60,25; Tehničar za kompjutersko upravljanje (CNC) mašina 64,60; Tehničar za industrijsku robotiku 55,40.
Zrenjanin: Tehnička škola smer Mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje 54,12; Tehničar za kompjutersko upravljanje (CNC) mašina 61,81; Tehničar mehatronike 64,11.
Zaključak - raspon potrebnih bodova za tehničare mašinske grupe zanimanja od 50 do 65 bodova.
Zanati
Potražnja za zanatlijama je u porastu. Tržište rada vapi za kvalitetnim majstorima. Zanatlije su poznate po kvalitetnom ručnom radu koji je itekako plaćen i tražen.
Prisutna je diskriminacija među zanimanjima pa često roditelji ne žele da usmere svoje dete na zanat već u kancelarijske poslove koji iziskuju fakultetsku diplomu.
Zato kvalitetna zanatska nastava treba da ima adekvatnu praktičnu nastavu čime će motivisati učenike da uče. Slaba je i promocija zanata, koji se ne prikazuju kao uspešne i poželjne profesije.
Gore navedeno istraživanje i anketa rađeni su u okviru Foruma srednjih stručnih škola.
Podnošenje prijave za upis učenika u srednje škole elektronskim putem preko portala "Moja srednja škola" za učenike koji se nisu upisali u prvom krugu traje do danas do 15.00 časova.
Ministarstvo prosvete u saradnji sa Vladom Srbije donelo je niz mera u cilju unapređenja školskog sistema i smanjenja nasilja u školama. Ovu vest za Informer je komentarisao Darko Eger, direktor Aktiva novobeogradskih osnovnih škola, tokom gostovanja u "Info jutru".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Podnošenje prijave za upis učenika u srednje škole elektronskim putem preko portala "Moja srednja škola" za učenike koji se nisu upisali u prvom krugu traje do danas do 15.00 časova.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Saobraćaj u Kijevu ozbiljno je poremećen nakon ruskog raketnog napada na Ukrajinu tokom noći između 19. i 20. novembra, u kojem su oštećena tri važna mosta preko Dnjepra.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.