Budžet za poljoprivredu u 2025. godini je rekordan - poljoprivrednim proizvođačima do sada isplaćeno gotovo 90 milijardi dinara po osnovu različitih podsticaja. Do kraja godine planirana je isplata preostalih sredstava opredeljenih budžetom.
Na ovaj način će država u potpunosti ispuniti svoje obaveze prema proizvođačima.
U 2025. godini država je u agrarnom sektoru obezbedila rekordan budžet, oko 109,6 milijardi dinara za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Sredstva su raspoređena kroz više vrsta podsticaja - direktna plaćanja, mere ruralnog razvoja, posebne podsticaje, kreditne podrške i programe IPARD III.
Tako je za proizvođače koji uzgajaju takve krave ove godine podsticaj uvećan sa 40.000 na 55.000 dinara po grlu, za one koji seje zemlju pod uslovom da su nosioci aktivnih poljoprivrednih gazdinstava i da su u registru zemljišta i gazdinstava, izdvojeno 17.000 dinara po hektaru, dok je za velike investicije u poljoprivredi, odnosno modernizaciju proizvođača, Uredbom predviđeno po 500.000 dinara za traktore i isto toliko za izgradnju/opremanje objekata.
Ko može da konkuriše
Kako Ministarstvo poljoprivrede ističe, gazdinstvo mora biti registrovano u Registru poljoprivrednih gazdinstava, a zemljište koje se koristi mora biti prijavljeno, iskoristivo i po zakonu.
Podaci o kupovini ili o ulaganjima moraju biti potkrepljeni računima i dokazima.
Javni pozivi imaju rokove – važno je pratiti objavljene pozive, vreme podnošenja zahteva, dokumentaciju.
Foto: Shutterstock
Jaka agrarna politika znači jaka država
Za gazdinstva u zonama sa otežanim uslovima (ruralna područja, planinski delovi) obično postoji uvećanje podsticaj.
Motivacija mladima za povratak na selo
Podsticaji u poljoprivredi nisu samo pomoć poljoprivrednicima – oni su strateški alat državne politike, sa širokim ekonomskim, društvenim i bezbednosnim posledicama.
Oni omogućavaju poljoprivrednicima da proizvedu dovoljno hrane za domaće stanovništvo. Bez domaće proizvodnje, država postaje zavisna od uvoza, što je opasno u vreme kriza.
Podsticaji mogu da zadrže ljude u ruralnim sredinama i čak motivišu mlade da se vrate ili ostanu na selu, jer jake ruralne zajednice znače stabilno društvo.
Takođe, mnogi poljoprivrednici nemaju resurse da sami nabave savremenu mehanizaciju ili podignu nove objekte.
Državni podsticaji mogu ubrzati prelazak na savremene i održive tehnologije, poput digitalne poljoprivrede, pametnog navodnjavanja, energetske efikasnosti.
U 2024. Srbija je izvezla agrarne proizvode u vrednosti od 5,4 milijarde evra, što je oko 6 odsto našeg BDP-a, a iznenađujuće je da dve vrste povrća imaju ogroman udeo u tom rezultatu.
Na pijacama u Prijepolju, Priboju ovih dana vlada pomama za paprikom, a sve oči uprte su u Njegoša Stojadinovića, jednog od najvećih proizvođača ovog povrća u polimlju i poznatijeg kao Kralj paprike
Srbi su poludeli za novim biznisom koji je u našu zemlju kročio na velika vrata. Naime, bala deteline u Srbiji trenutno košta 400 dinara, a mnogi su ovo iskoristili kako bi ostvarili veliki profit.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U 2024. Srbija je izvezla agrarne proizvode u vrednosti od 5,4 milijarde evra, što je oko 6 odsto našeg BDP-a, a iznenađujuće je da dve vrste povrća imaju ogroman udeo u tom rezultatu.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin tvrdi da se EU mešala u izbore za Državnu dumu i da je unapred pripremila dokument za osporavanje izbornog procesa.
Oskarovka Suzan Sarandon privedena je tokom protesta u Njujorku, dok je govor izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pred UN-om izazvao burne reakcije.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.