• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: I. ŽIVKOVIĆ

30.09.2025

11:05

Da se kosa digne na glavi: Deca sa veštačkom inteligencijom pričaju o jezivim stvarima

Shutterstock

Vesti

Da se kosa digne na glavi: Deca sa veštačkom inteligencijom pričaju o jezivim stvarima

Podeli vest

Deca u Srbiji opsednuta su veštačkom inteligencijom i sve češće se savetuju sa robotom nego sa roditeljima, upozoravaju stručnjaci. Da stvar bude još jezivija, sa njima razgovaraju i o samopovređivanju, laganju, depresiji...

 

Opasna strana veštačke inteligencije je što može pomoći detetu da sakrije tragove određenog ponašanja od roditelja, otkriva Katarina Jonev, stručnjak za bezbednost dece na internetu.

- Na primer, dete može da pita Čet dži-pi-ti kako da sakrije poruke na telefonu, obriše istoriju pretrage, lažira svoju lokaciju pomoću aplikacija ili stvori lažni profil. Takve informacije mogu omogućiti detetu da vodi 'skriveni digitalni život', daleko od očiju roditelja, što značajno otežava nadzor i pravovremeno prepoznavanje problema. Na ovaj način roditelji mogu dugo ostati u neznanju dok njihovo dete prolazi kroz krizu ili trpi pritisak - poručuje Jonev.

Nije retko ni da deca postavljaju pitanja koja mogu da im ugroze život, upozorava stručnjak.

 

- Još ozbiljnije je kada dete koristi veštačku inteligenciju da traži savete o temama kao što su samopovređivanje, bežanje od kuće, depresija ili suicidalne misli. Iako Čet dži-pi-ti ima ugrađene zaštitne mehanizme i ne daje direktne instrukcije za štetno ponašanje, dete može zaobići te filtere korišćenjem nejasnih ili zaobilaznih formulacija. U takvim slučajevima ono može dobiti odgovore koji nisu adekvatni, koji banalizuju problem ili ga ne prepoznaju na pravi način. Umesto da dobije stručnu pomoć, dete ostaje usamljeno, zbunjeno i dodatno ranjivo, jer oseća da ga ni 'AI' ne razume potpuno - objašnjava Jonev.

Sa njom je saglasna i psiholog Jovana Stojković, koja ističe da deca veštačkoj inteligenciji postavljaju pitanja za koja ih je sramota da postave nekom bliskom.

Foto: Shutterstock

Veštačka inteligencija

- Oni se tu uglavnom raspituju i traže savete o nekim tabu temama poput seksualnosti, načinima samopovređivanja, suicida... Ne okreću se roditeljima i bliskim osobama nego robotu, što može biti veoma opasno. Nikako ne treba slušati robota jer on daje univerzalne, površne odgovore koji sigurno neće pomoći detetu da reši neki psihološki problem. Ovi alati mogu biti korisni za neke stvari, ali za lečenje i dobijanje smernica psihičkog stanja nikako - kaže psiholog.

Stojkovićeva ističe i to da roditelji treba da kontrolišu šta im deca rade.

- Kao i za društvene mreže, i za Čet dži-pi-ti potreban je nadzor. Dosta toga možete otkriti kada uđete i pogledate šta su deca njemu pisala, o čemu su se raspitivala, ali i šta su guglala. Kontrolišite šta kuckaju, koga traže, ko su im uzori, pa i ovakve stvari. Roditelji uglavnom nisu dovoljno edukovani o veštačkoj inteligenciji i često beže od toga, ali smatram da bi trebalo da budu upućeni - objašnjava Stojkovićeva.

Na pitanje šta roditelji mogu da urade navodi da se neki obrasci stiču u ranom detinjstvu.

- Roditelj sa detetom treba do treće godine da se poveže i stvori poverenje. Međutim, mame i tate danas nemaju toliko vremena da se posvete detetu i dete to primeti. Nekad je neverbalna komunikacija moćnija, deca vide da su roditelji neraspoloženi i neće da ih brinu i onda se zatvaraju u sebe. Ukoliko roditelj izdvoji dva sata dnevno da se posveti detetu, da otvoreno razgovaraju bez bilo kakvih stimulusa (televizora, telefona), oni će biti spokojni - zaključuje psiholog.

Jonev: Ozbiljne posledice

Stručnjak za bezbednost dece na internetu Katarina Jonev upozorava da ovakvo ponašanje može ostaviti dugoročne posledice na dete.

- Od pogoršanja mentalnog zdravlja, emocionalne izolacije, izbegavanja stvarne pomoći, pa sve do donošenja impulsivnih i opasnih odluka bez razumevanja posledica. Kada se dete povuče u digitalni svet i pronađe 'rešenja' svojih problema putem alata poput Čet dži-pi-tija, ono gubi kontakt sa realnošću i podrškom iz svog okruženja. U takvom stanju ono može razviti pogrešna uverenja o sebi i svetu oko sebe, što dodatno otežava proces oporavka - objašnjava Jonev.









 


 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Hronika

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set