Ono što je pre nešto više od decenije bio mali, fragmentisan sektor sa ograničenim dometom, sada je jedna od ključnih izvoznih grana i jedan od najjačih stubova domaće ekonomije.
Od 2012. godine do danas Srbija je prošla jedan od najbržih i najdubljih tehnoloških preobražaja u regionu.
U tom periodu IT sektor u Srbiji zabeležio je čak desetostruki rast, dostigao je više od 125.000 zaposlenih stručnjaka, dok je vrednost izvoza softvera i IT usluga premašila četiri milijarde evra godišnje.
Time je informaciono-komunikaciona industrija postala jedan od najvećih pojedinačnih izvoznika Srbije, ispred mnogih tradicionalnih industrija.
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović kaže da očekuje da izvoz IKT sektora (informaciono-komunikacione tehnologije) u 2025. bude 4,5 milijardi evra.
- Srbija je prema indeksu Svetske banke na drugom mestu u Evropi i šestom mestu u svetu kada je u pitanju digitalna transformacija i razvoj elektronske uprave - istakao je on.
Počela primena servisa e-bolovanje
Jovanović je podsetio da je od 1. januara počela primena novog servisa e-bolovanje.
- Ono što je najbitnije za privredu i za sve poslodavce je da, ukoliko to već do sada nemaju, otvore nalog na portalu elektronske uprave, gde doznake od 1. januara dolaze u elektronskoj formi. Za građane je veliki i značajan pomak da više ne moraju da budu kuriri, koji će te papirne dokumente nositi od izabranog lekara do poslodavca, pa ponovo odlaziti kod izabranog lekara. Naravno, ovo će značajno doprineti i bržem radu i manjim troškovima privrede, jer će kompletna komunikacija sa Republičkim fondom zdravstvenog osiguranja od 1. aprila biti i u elektronskoj formi - naglasio je Jovanović.
Foto: Shuterstock
Digitalni napredak
Jovanović je naveo da indeks Svetske banke pokazuje koliko smo radili na razvoju elektronske uprave, koliko su usluge dostupne i građanima i privredi, preko portala elektronske uprave, ali i preko drugih portala.
- Sve to pokazuje koliko smo ulagali u digitalnu infrastrukturu, u elektronsku razmenu podataka, koliko je naša javna uprava transparentna, koliko građani mogu da preko portala e-konsultacije učestvuju na donošenje zakona i podzakonskih akata - rekao je Jovanović.
On je naveo da skoro 2,7 miliona građana ima otvoren nalog na portalu elektronske uprave. Kao drugi pokazatelj razvoja našeg IT sektora naveo je izvoz softvera, koji beleži stalni rast.
- I 2025. je bila izazovna, nije uticala da rast stagnira. Naprotiv, rast IKT sektora je nastavljen kada je u pitanju izvoz, sa stopom od 12 odsto. Za prvih devet meseci izvoz je bio oko 3,7 milijardi evra, što je rast od 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine - istakao je on i dodao kako očekuje da izvoz na kraju ove godine bude oko 4,5 milijardi evra, a 2027. premaši pet milijardi.
Stalni rast
U poređenju sa zemljama regiona, Srbija se izdvaja po brzini rasta i apsolutnim brojkama. Hrvatska, Slovenija i Bugarska ranije su imale prednost u IT izvozu po glavi stanovnika, ali ih je Srbija u poslednjih nekoliko godina sustigla, a u nekim segmentima i prestigla.
Elektronsko plaćanje prioritet
Govoreći o planovima za naredni period, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu rekao je da se nastavlja i sa razvojem elektronskih usluga, pre svega elektronskim plaćanjima.
- Želimo da uvedemo registar administrativnih taksi i naknada i sve ono što danas građani mogu da urade kada je u pitanju Ministarstvo unutrašnjih poslova, kod plaćanja izdavanja ličnih karata ili pasoša. Želimo dalje da radimo na intenzivnoj primeni veštačke inteligencije - rekao je Jovanović.
Za razliku od pojedinih zemalja regiona koje se suočavaju sa stagnacijom broja IT stručnjaka zbog emigracije, Srbija je uspela da zadrži rast, uz povratak dela stručnjaka iz inostranstva i dolazak stranih kompanija koje ovde otvaraju razvojne centre.
Paralelno s tim, ulaganja u naučno-tehnološke parkove, digitalne hubove i inovacione centre omogućila su povezivanje akademske zajednice, startap scene i velikih tehnoloških kompanija. Danas Srbija ima razvijenu IT infrastrukturu ne samo u Beogradu i Novom Sadu, već i u Nišu, Kragujevcu, Čačku i drugim gradovima.
Poslodavci su u januaru, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), iskazali potrebu za zapošljavanjem 15.744 radnika, a najtraženiji su bili programeri i za njih je raspisano 1.635 oglasa.
Već godinama je interesovanje mladih za IT sektor veoma veliko, te deca već u ranoj dobi ulaze u digitalni svet i trude se da savladaju programiranje, najčešće zbog visoke zarade koju ovaj sektor nudi, ali, postoji strah da je došlo do prezasićenja kadra!
Ako ste mislili da su neki aspekti sposobnosti veštačke inteligencije jezivi, pripremite se za novu „Neuroplatformu" FinalSpark-a koju pokreće ljudski mozak uzgojen u laboratoriji. Švajcarski tehnološki startup prodaje pristup biokompjuterima koje pokreće niz malih ljudskih mozgova uzgojenih u laboratoriji, što znači da im je potreban samo "delić energije potrebne za napajanje tradicionalnog računara".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslodavci su u januaru, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), iskazali potrebu za zapošljavanjem 15.744 radnika, a najtraženiji su bili programeri i za njih je raspisano 1.635 oglasa.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Legendarni pevač narodne muzike Miroslav Ilić, koji u oktobru obeležava 54 godine uspešne umetničke karijere, bio je gost specijalne emisije "Vreme odluke" na televiziji Pink, gde je otvoreno, iskreno i emotivno govorio o odluci da pruži snažnu i nedvosmislenu podršku listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinske vlasti ne uspevaju da pripreme zemlju za predstojeću zimu, dok ruski udari na ciljeve u Ukrajini prete da izazovu potpuni kolaps velikih gradova, izjavio je Oleg Soskin, bivši pomoćnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov saopštio je predsedniku Vladimiru Putinu da je Aleksejevo-Družkovka zauzeta, ali su se samo nekoliko dana kasnije pojavile drugačije informacije od ruskih vojnika koji se nalaze na tom delu fronta.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.