Ono što je pre nešto više od decenije bio mali, fragmentisan sektor sa ograničenim dometom, sada je jedna od ključnih izvoznih grana i jedan od najjačih stubova domaće ekonomije.
Od 2012. godine do danas Srbija je prošla jedan od najbržih i najdubljih tehnoloških preobražaja u regionu.
U tom periodu IT sektor u Srbiji zabeležio je čak desetostruki rast, dostigao je više od 125.000 zaposlenih stručnjaka, dok je vrednost izvoza softvera i IT usluga premašila četiri milijarde evra godišnje.
Time je informaciono-komunikaciona industrija postala jedan od najvećih pojedinačnih izvoznika Srbije, ispred mnogih tradicionalnih industrija.
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović kaže da očekuje da izvoz IKT sektora (informaciono-komunikacione tehnologije) u 2025. bude 4,5 milijardi evra.
- Srbija je prema indeksu Svetske banke na drugom mestu u Evropi i šestom mestu u svetu kada je u pitanju digitalna transformacija i razvoj elektronske uprave - istakao je on.
Počela primena servisa e-bolovanje
Jovanović je podsetio da je od 1. januara počela primena novog servisa e-bolovanje.
- Ono što je najbitnije za privredu i za sve poslodavce je da, ukoliko to već do sada nemaju, otvore nalog na portalu elektronske uprave, gde doznake od 1. januara dolaze u elektronskoj formi. Za građane je veliki i značajan pomak da više ne moraju da budu kuriri, koji će te papirne dokumente nositi od izabranog lekara do poslodavca, pa ponovo odlaziti kod izabranog lekara. Naravno, ovo će značajno doprineti i bržem radu i manjim troškovima privrede, jer će kompletna komunikacija sa Republičkim fondom zdravstvenog osiguranja od 1. aprila biti i u elektronskoj formi - naglasio je Jovanović.
Foto: Shuterstock
Digitalni napredak
Jovanović je naveo da indeks Svetske banke pokazuje koliko smo radili na razvoju elektronske uprave, koliko su usluge dostupne i građanima i privredi, preko portala elektronske uprave, ali i preko drugih portala.
- Sve to pokazuje koliko smo ulagali u digitalnu infrastrukturu, u elektronsku razmenu podataka, koliko je naša javna uprava transparentna, koliko građani mogu da preko portala e-konsultacije učestvuju na donošenje zakona i podzakonskih akata - rekao je Jovanović.
On je naveo da skoro 2,7 miliona građana ima otvoren nalog na portalu elektronske uprave. Kao drugi pokazatelj razvoja našeg IT sektora naveo je izvoz softvera, koji beleži stalni rast.
- I 2025. je bila izazovna, nije uticala da rast stagnira. Naprotiv, rast IKT sektora je nastavljen kada je u pitanju izvoz, sa stopom od 12 odsto. Za prvih devet meseci izvoz je bio oko 3,7 milijardi evra, što je rast od 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine - istakao je on i dodao kako očekuje da izvoz na kraju ove godine bude oko 4,5 milijardi evra, a 2027. premaši pet milijardi.
Stalni rast
U poređenju sa zemljama regiona, Srbija se izdvaja po brzini rasta i apsolutnim brojkama. Hrvatska, Slovenija i Bugarska ranije su imale prednost u IT izvozu po glavi stanovnika, ali ih je Srbija u poslednjih nekoliko godina sustigla, a u nekim segmentima i prestigla.
Elektronsko plaćanje prioritet
Govoreći o planovima za naredni period, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu rekao je da se nastavlja i sa razvojem elektronskih usluga, pre svega elektronskim plaćanjima.
- Želimo da uvedemo registar administrativnih taksi i naknada i sve ono što danas građani mogu da urade kada je u pitanju Ministarstvo unutrašnjih poslova, kod plaćanja izdavanja ličnih karata ili pasoša. Želimo dalje da radimo na intenzivnoj primeni veštačke inteligencije - rekao je Jovanović.
Za razliku od pojedinih zemalja regiona koje se suočavaju sa stagnacijom broja IT stručnjaka zbog emigracije, Srbija je uspela da zadrži rast, uz povratak dela stručnjaka iz inostranstva i dolazak stranih kompanija koje ovde otvaraju razvojne centre.
Paralelno s tim, ulaganja u naučno-tehnološke parkove, digitalne hubove i inovacione centre omogućila su povezivanje akademske zajednice, startap scene i velikih tehnoloških kompanija. Danas Srbija ima razvijenu IT infrastrukturu ne samo u Beogradu i Novom Sadu, već i u Nišu, Kragujevcu, Čačku i drugim gradovima.
Poslodavci su u januaru, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), iskazali potrebu za zapošljavanjem 15.744 radnika, a najtraženiji su bili programeri i za njih je raspisano 1.635 oglasa.
Već godinama je interesovanje mladih za IT sektor veoma veliko, te deca već u ranoj dobi ulaze u digitalni svet i trude se da savladaju programiranje, najčešće zbog visoke zarade koju ovaj sektor nudi, ali, postoji strah da je došlo do prezasićenja kadra!
Ako ste mislili da su neki aspekti sposobnosti veštačke inteligencije jezivi, pripremite se za novu „Neuroplatformu" FinalSpark-a koju pokreće ljudski mozak uzgojen u laboratoriji. Švajcarski tehnološki startup prodaje pristup biokompjuterima koje pokreće niz malih ljudskih mozgova uzgojenih u laboratoriji, što znači da im je potreban samo "delić energije potrebne za napajanje tradicionalnog računara".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslodavci su u januaru, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), iskazali potrebu za zapošljavanjem 15.744 radnika, a najtraženiji su bili programeri i za njih je raspisano 1.635 oglasa.
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Blokaderka Nadžija Mavrić, koja je pokušala samoubistvo u Novom Pazaru, na taj radikalan korak odlučila se nakon svađe sa Davidom Delimeđcem, saznaje Informer.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu hitno se oglasilo povodom, kako je rečeno u saopštenju ove institucije, netačnih navoda branioca osumnjičenog vojnog analitičara Aleksandra Radića, koji su tendeciozno objavljeni u pojedinim medijima, a u cilju nastavka targetiranja VJT.
Rusija je zahvalna Srbiji na njenom stavu, koja čuva svoj suverenitet, svoju nezavisnost i svoje ispravno razumevanje naše zajedničke istorije, rekao je Konstantin Kosačov, zamenik predsednika Saveta Federacije Rusije.
Ministar za evropske integracije u Vladi Srbije Nemanja Starović odgovorio je potrčku tajkuna Dragana Đilasa, Borislavu Borku Stefanoviću, na njegov više nego besmislen komentar o predsedniku Aleksandru Vučiću i šefu Bele kuće Donaldu Trampu.
Darko Vesković, poznat pod nadimkom Prika (46), ubijen je juče u pucnjavi koja se dogodila oko 16 časova u jednom ugostiteljskom objektu u beogradskom naselju Kumodraž.
Teška nesreća dogodila se danas na području Grocke, kada je traktor prešao preko deteta starog godinu i po dana. Dete je zadobilo teške povrede i prema prvim informacijama, životno je ugroženo.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv državljanina Švedske J.C.G.N. i državljanke Južne Afrike S.C.G. zbog sumnje da su krajem januara 2026. kao saizvršioci pripremali teško ubistvo, dok se J.C.G.N. na teret stavlja i neovlašćeno nošenje pištolja sa municijom.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov uporedio je način vladavine ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i odnos prema evropskim saveznicima sa Adolfom Hitlerom.
Vojni sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koštao je Vašington neverovatnih 40 milijardi dolara, a završio se potpisivanjem memoranduma koji u velikoj meri obnavlja uslove iz nuklearnog sporazuma (JCPOA) iz 2015. godine.
Dok napetost na belorusko-ukrajinskoj granici dostiže vrhunac, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko hitno je otputovao na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Američki glumac Džejson Momoa kaže da mu je uloga u filmu "Supergirl" iz snova i da je oduševljen jer se njegov antijunak Lobo ne plaši da napravi haos i uđe u tuču.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Ako su vam peglanje i sređivanje veša među najneomiljenijim kućnim poslovima, isprobajte ovaj način sušenja odeće. Zahvaljujući njemu, veš će biti manje izgužvan, pa ćete mnogo ređe morati da posežete za peglom.
Veštačka inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova i generisanje slika, sada je dobila i sopstveni muzej, prostor u kojem umetnička dela nastaju i menjaju se pred očima posetilaca.
Zadrugar Bora Santana imao je više puta sukobe sa cimerkom Tanjom Boginjom u "Eliti", a njena prijateljica je sada otrila da je protiv njega podneto nekoliko tužbi.
Hrvatska pevačica i kantautorka Ane Paška otvoreno je progovorila je o borbi sa psihičkim problemima i priznala da joj trebalo vremena da shvati da je u problemu.
Atmosfera pred dugo očekivane koncerte „Južni vetar festival“, koji će biti održani 26. i 27. juna na Tašmajdanu, iz dana u dan postaje sve uzbudljivija. U toku su intenzivne probe za muzički spektakl koji će posle gotovo četiri decenije ponovo okupiti zvezde kultnog Južnog vetra na istoj sceni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.